Dostupni linkovi

Purda traži odštetu od Srbije


Tihormir Purda, foto: vecernji.hr/Goran Ferbežar/Pixsel
Tihormir Purda, foto: vecernji.hr/Goran Ferbežar/Pixsel
Tihomir Purda odlučio je da od Srbije zatraži odštetu za 57 dana koje je proveo u zatvoru u Zenici, nakon što je bio uhapšen po međunarodnoj poternici Srbije, izdatoj na osnovu optužnice koja je kasnije povučena.

To je za Radio Slobodna Evropa potvrđeno i u njegovom advokatskom timu. Purdin advokat rekao je samo da se nadaju mirnom rešenju, a da će, ukoliko ga ne bude, pokrenuti i parnicu sa konkretnim novčanim iznosom.

U Ministarstvu pravde Srbije nam je rečeno da zahtev za odštetu do sada nisu primili i da neće davati komentare ako i do kada ne stigne.

U međuvremenu se u srpskoj javnosti postavlja pitanje, da li je Purdin zahtev za odštetu opravdan, s obzirom da je bio zatvoren u BiH, a ne u Srbiji. Direktorka Fonda za humanitrano pravo, Nataša Kandić, koja je pratila ovaj slučaj, uverena je da jeste.

„On se u pritvoru u Zenici ne bi našao da vlasti BiH nisu poštovale ono što su obavezne u skladu sa međunarodnim normama, a to je da poštuju međunarodne poternice i da poštuju pravila ustanovljena u proceduri pružanja međunarodne pravne pomoći u vezi za pitanjima krivičnih predmeta. Tako da je sud BiH postupio potpuno ispravno. Sada se postavlja pitanje da li Tihomir Purda ima pravo, budući da nije bio u pritvoru u Republici Srbiji. Moje je lično mišljenje da ima pravo. On se ne bi našao u pritvoru u Zenici da nije bilo odgovarajućih pravnih zahteva iz Srbije“ , rekla je Kandić.

Da je zahtev Purde za odštetu opravdan, pa i očekivan, smatra i direktorka zagrebačkog Centra za suočavanje s prošlošću – Dokumenta, Vesna Teršelič. Slučaj bi mogao biti i test regionalne saradnje, dodaje naša sagovornica.

Vesna Teršelič
Vesna Teršelič
„Pošto Purda ima pravnu osnovu za ostvarivanje prava na naknadu kao neutemeljeno uhićena osoba, očekivano je da je podnio taj zahtev. Pošto je došlo do odustanka od kaznenog progona - tražio je naknadu, takvih je slučajeva bilo. Ovo je dotani podsticaj da se pogleda u praksu i da se vidi kako će sada, u ovom slučaju, funkcionirat regionalna suradnja“, kaže Vesna Teršelič.

Purda je, podsetimo, uhapšen januara 2011. godine, na graničnom prelazu Orašje u BiH, po međunarodnoj poternici koju je za njim raspisala Srbija. Srpsko tužilaštvo teretilo ga je za ratni zločin, odnosno da je, sa još dvojicom saboraca, u Vukovaru ’91. godine, ubijao ranjenike JNA.

Opomena srpskom pravosuđu

Nakon dva meseca istrage, tokom kojih je Purda bio u pritvoru u BiH, Srbija je, usled nedostatka dokaza, odustala od optužnice.

„Posle saslušanja 44 lica – 31 je saslušano u Hrvatskoj, 13 izjava je uzeto ovde, ni jedno lice nije teretilo Purdu. Uradili smo dodatne provere sa forenzičarima, obducentima i nismo našli dovoljno elemenata da na neki drugi način odlučimo. Želim da kažem i da smo dosta rezervisani prema istragama koje su vođene ranije, da su one urađene veoma profesionalno loše, a da su nas upravo one uvele u ovaj predmet, zato što smo imali priznanje krivičnih dela ovih lica“, rekao je u martu 2011. godine zamenik tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić.

Najspornija tačka upravo je i bilo Purdino priznanje na kome se optužnica temeljila, a koje je dao tokom rata, kao zarobljenik u srpskim logorima Stajićevo i Sremska Mitrovica, gde je, kako kaže, bio izložen torturi i prebijanjima. To nije i prva optužnica koja je podneta na osnovu istraga vođenih devedesetih, a u kojima su priznanja i dokazi dobijani pod sumnjivim okolnostima.

Zato bi sadašnji zahtev za odštetu Tihomira Purde, mogao da posluži i kao opomena srpskom pravosuđu, smatra direktorka Fonda za humanitrano pravo Nataša Kandić.

„Kada potežu za pravnim procedurama, kao što je međunarodna poternica ili hapšenje na osnovu sumnje da je neko počinio krivično delo, to mora biti vrlo precizno sprovedeno, kako se ne bi dogodilo da onda država plaća za nezakoniti pritvor koji je prouzrokovao državni organ“, rekla je Kandić

Dok čeka epilog, Tihomir Purda se nada nadoknadi za vreme provedeno u zeničkom zatvoru, ali i za duševnu bol koja je, kako kaže, naneta i njemu i njegovoj porodici. Nataša Kandić međutim ukazuje da dosadašnja iskustva pokazuju da se u Srbiji do odštete dolazi veoma teško.

„Imajući u vidu praksu u Srbiji, koja nikako ne ohrabruje niti Purdu niti druge koji su proveli vreme u pritvoru, a onda bili oslobođeni na osnovu obustavljanja postupka, nema neke pozitivne prakse koja bi ohrabrila onoga koji podnosi tužbu za naknadu štete“, zaključuje Kandić
XS
SM
MD
LG