Vladin prijedlog Zakona o strateškim investicijskim projektima izazvao je buru negativnih reakcija – od Katoličke crkve i ekoloških udruga do lijeve i desne opozicije. Vlada odgovara da kritičari ovog zakona ne žele otvaranje novih radnih mjesta. Dubrovački aktivisti koji se protive izgradnji 250 vila i više hotela na brdu Srđ iznad grada kažu – ovaj zakon kao da je krojen za slučaj Srđa.
Mogućnost da neku investiciju vredniju od 20 milijuna eura Vlada proglasi strateškom i dopusti privatiziranje javnih dobara – šuma, cesta, voda, a da o svemu ne odlučuje ni Sabor ni lokalne vlasti, nego povjerenstvo sastavljeno od ministara što ga imenuje Vlada izazvala je burne negativne reakcije u hrvatskoj javnosti.
Jagoda Munić iz ekološke nevladine udruge „Zelena akcija“ kaže da je zakon protuustavan i koruptivan.
Jagoda Munić
„Ako ikada dođe do izglasavanja - a sigurna sam da neće - ovaj zakon bi omogućio prenamjenu javnog dobra u privatni interes i apsolutno otvara propstor korupciji jer se daje moć jednom povjerensvu da odlučuje o bilo kojem projektu s kojim potencijalni investitor dođe i da ga odobri bez sudjelovanja javnmosti. Znači, zatire i demokratsku proceduru“, ocjenjuje Munić.
Pobunila se desna opozicija HDZ, koji traži referendum oko same mogućnosti privatizacije javnih dobara, pobunili su se laburisti, koji žele zauzeti mjesto lijevo od vladajućih socijaldemokrata.
„Namjera da se poljoprivredno i šumsko zemljište može izdvojiti iz javnog dobra u svrhu nekakvih, posebice privatnih investicija je djelo protiv naroda i države“, kaže predsjednik Hrvatskih laburista – stranke rada Dragutin Lesar.
Pobunila se i Katolička crkva preko svoje komisije „Justitia et pax“.
„Za donošenje zakona predviđeno je svega 10 dana javne rasprave usred ferija i elementarnih nepogoda, a zakon ide u saborsku proceduru po hitnom postupku,“ upozorava član Komisije Neven Šimac.
„Držimo da je neprihvatljivo da se uspostavlja hitni postupak, da se predviđaju izravni pregovori i čak izravne pogodbe s izvršnom vlasti, što nikako nije u skladu ni s javnom pravednošću, ni s transparentnošću, ni sa zaštitom javnog interesa, a nije ni po europskim normama.“
Rokovi kraći što je stvar važnija
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak odmah je nakon očitovanja Katoličke crkve odgovorio da se protivnici ovog zakona protive otvaranju novih radnih mjesta.
„Danas smo dobili informaciju da imamo rekordnu nezaposlenost. I u današnjoj situaciji – na prijedlog zakona koji će možda sutra dati šansu da netko dobijke posao, plaću, kruh, novac za platiti režije – nema razloga da dižemo žučne rasprave. Taj zakon ne uzima javno dobro, ne ruši nikakve postupke koji nisu definirani već u drugim postojećim zakonima nego ih samo ubrzava. Za sve to bi možda trebalo dvije godine, a po ovom zakonu trebat će puno kraće. Svi ovdje navedeni postupci već su navedeni u drugim zakonima“, rekao je on.
Sa jednog od protesta protiv izgradnje na Srđu
Međutim, ovaj zakon izaziva otpore i kada se maknemo iz visoke politike. Za RSE govori Đuro Capor iz građanske inicijative „Srđ je naš“ koja se protivi namjeri kontroverznog izraelskog investitora da na brdu Srđ iznad grada izgradi 240 vila i 400 apartmana pod krinkom golf terena:
„Osjećamo se ugroženima jer smo u zakonu prepoznali točke koje kao da su krojene baš za slučaj Srđa.“
Capor upozorava da članak 31 prijedloga zakona, koji govori o proglašenju neke investicije strateškom, takvom investitoru daje enormne ovlasti mimo drugih zakona i akata lokalne uprave i samouprave.
„Za to mu po članku 31 ne treba ni suglasnost župana, što je ovdje konkretno u slučaju Srđa problem - niti usklađenost sa prostornim planovima višeg reda, već mu dozvolu za to direktno izdaje Vlada! Tako da se ovim prijedlogom Zakona o strateškim investicijama dokidaju članci Zakona o prostornom uređenju i gradnji te se jako, jako podilazi prenamjeniteljima zemljišta“, kaže Capor.
Javna rasprava o prijedlogu zakona počela je prošlog tjedna, a traje do četvrtka.
„Moju sumnju da se tu nešto kuha na luđački, loš i patološki način pobuđuje to što se za javnu diskusiju daje 10 dana! Što je stvar važnija, to su s vremenom u Hrvatskoj rokovi za javnu raspravu postali kraći. Jel' to normalno?!“ kaže za RSE sociolog i ekološki aktivist Vladimir Lay.
