Albanski premijer Edi Rama izjavio je da maskirane osobe koje su učestvovale u nasilnim sukobima tokom proteklih nekoliko dana ne predstavljaju studente niti njihove zahtjeve za boljim uslovima obrazovanja.
Tokom sastanka sa zvaničnicima državne policije u ponedeljak, 19. oktobra, Rama je rekao da su se protesti pretvorili u talas nasilja koji, prema njegovim riječima, više nije povezan sa nezadovoljstvom vladom.
"Ovo nije pobuna za obrazovanje", rekao je Rama, optužujući nasilne demonstrante za napade na policiju, institucije i privredne objekte.
Isključio je mogućnost pregovora sa onima koji pribjegavaju nasilju, dok je dan ranije tvrdio da iza nemira stoje i strani uticaji.
Pomenuo je Rusiju i Iran, ali nije iznio nikakve javne dokaze koji bi potkrijepili njihovu umiješanost.
Protesti, koje su prvobitno pokrenuli studenti zbog nezadovoljstva obrazovnim sistemom, nedostatka prilika za zapošljavanje i korupcije, prerasli su u širi pokret protiv vlade.
Šta se dogodilo u nedelju u Tirani?
Protest održan 18. oktobra, šesti u nizu, počeo je oko podneva ispred Ministarstva prosvjete, gdje su studenti, srednjoškolci i drugi građani traže ostavku premijera.
Dio demonstranata se potom uputio ka Trgu Skenderbeg i drugim institucijama u centru Tirane.
Demonstranti su na policijske snage bacali kamenje, pirotehnička sredstva i molotovljeve koktele, na šta je policija odgovorila suzavcem, vodenim topovima i gumenim mecima.
Sukobi su se proširili na nekoliko dijelova glavnog grada, a zabilježeni su požari i oštećenja na javnim objektima, uključujući Ministarstvo infrastrukture i energetike, kao i jednu policijsku stanicu.
Napetosti su takođe izbile u blizini sjedišta dviju glavnih političkih stranaka: vladajuće Socijalističke partije i opozicione Demokratske partije.
Prema izvještajima albanskih medija, Ministarstvo zdravlja je saopštilo da je do nedelje u devet sati uveče 28 osoba, među kojima su bili policajci, demonstranti, slučajni prolaznici i jedan medijski radnik, zatražilo ljekarsku pomoć u dvije bolnice.
Usljed nastalih tenzija, Rama je otkazao zvaničnu posjetu Beču, planiranu za 19. oktobar, tokom koje je trebalo da se sastane sa austrijskim kancelarom Christianom Stockerom.
Kako su protesti počeli?
Najnoviji talas protesta počeo je 13. oktobra, podstaknut nezadovoljstvom studenata troškovima obrazovanja, uslovima na univerzitetima i nedostatkom ekonomskih perspektiva.
Međutim, zahtjevi su se ubrzo proširili daleko izvan pitanja vezanih za obrazovanje.
I drugi građani su se pridružili protestima, izražavajući nezadovoljstvo zbog troškova života, korupcije i načina na koji se zemljom upravlja.
Protesti su dobili na zamahu u atmosferi nezadovoljstva, koja je djelimično podstaknuta ranijim protivljenjem projektu luksuznog turizma povezanom sa Jaredom Kushnerom, zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Tokom protekle nedelje, protesti su se proširili i na druge gradove u Albaniji, dok su se sukobi sa policijom intenzivirali.
Prema navodima novinske agencije Reuters, do nedelje su vlasti podnijele krivične prijave protiv 388 osoba u vezi sa protestima.
Stotine ljudi je privedeno, dok je sedam policajaca suspendovano sa dužnosti dok traje istraga o navodima o prekomjernoj upotrebi sile.
Pokretu, međutim, nedostaje jedinstven politički predstavnik.
Pojedini demonstranti izrazili su nezadovoljstvo ne samo vladom, već i tradicionalnom opozicijom.
Međunarodne reakcije
Eskalacija nasilja izazvala je reakcije Evropske unije (EU) i Sjedinjenih Država.
Evropska komisija osudila je napade na institucije i uništavanje imovine, istovremeno ističući pravo građana na mirne proteste. Predstavnici EU pozvali su vlasti da postupaju u skladu sa zakonom i da koriste srazmernu silu.
Američka ambasada u Tirani pozvala je na uzdržanost i izbjegavanje nasilja, dok su pojedini američki zakonodavci, uključujući Joea Wilsona i Keitha Selfa, izrazili zabrinutost zbog situacije i zatražili da se poštuju prava demonstranata.
Ovi događaji se odvijaju u trenutku kada Albanija nastoji da ubrza proces pristupanja EU, pri čemu je vlada postavila cilj da zemlja postane članica bloka do 2030. godine.
Rama je iznio stav da bi nasilni protesti mogli da ugroze taj proces.
Šta slijedi?
Rama, koji je na vlasti od 2013. godine i koji je na parlamentarnim izborima 2025. osvojio četvrti mandat, nije dao nikakve naznake da će uvažiti pozive na svoju ostavku.
U međuvremenu, demonstranti su nagovijestili da će nastaviti sa mobilizacijom, mada ostaje nejasno da li ovaj pokret može da održi brojnost učesnika i formuliše zajedničke zahtjeve koji prevazilaze samo odlazak premijera.
Eskalacija nasilja takođe je pojačala pritisak za sprovođenje istrage o napadima na policiju i državne institucije, kao i o navodima da je protiv demonstranata upotrijebljena prekomjerna sila.