Pet je godina od usvajanja Ustava Crne Gore, prvog nakon obnove njene nezavisnosti.
Govoreći o dometima petogodišnjeg trajanja crnogorskog ustava, predstavnici sve tri grane vlasti i pravničkih asocijacija kao i eksperti saglasni su da je neophodno mijenjati najveći pravni akt, naročito u dijelu koji bi, kako je preporučila i EU, trebalo da omogući veću nezavisnost pravosuđa, što je jedan od ključnih uslova za članstvo u porodicu evropskih naroda.
No, da li će do toga i doći ipak će na kraju odlučivati političari u Skupštini Crne Gore.
Predlog amandmana za izmjenu Ustava u dijelu pravosuđa, predviđa rješenje prema kojem će izbor predsjednika Vrhovnog i Ustavnog suda biti izmješteni iz parlamenta. Sudski savjet, prema usvojenim amandmanima, ima deset članova. Predsjednika Savjeta bira to tijelo iz svojih članova, koji nijesu nosioci sudske funkcije, dvotrećinskom većinom.
Predsjednikov glas je odlučujući u slučaju jednakog broja izjašnjenih.
Predlog amandmana predviđa da Ustavni sud ima devet sudija, koje bira Skupština na predlog predsjednika države.
Predstavnici vladajućih partija smatraju da se predlogom amandmana na Ustav sudstvo depolitizuje jer izbor čelnika pravosudnih funkcija neće biti u nadležnosti parlamenta. U opoziciji smatraju da Skupština treba da zadrži svoje nadležnosti, i da i dalje bira predsjednike Ustavnog i Vrhovnog suda kao i vrhovnog državnog tužioca, zbog međusobne kontrole grana vlasti. Oni smatraju da parlament treba da bira čelnike sudstva dvotrećinskom većinom.
Problema bi moglo da bude i zbog ranijih zahtjeva opozicije kojima promjene Ustava u dijelu pravosuđa uslovljavaju promjenama tog akta u dijelu identitetskih pitanja.
Ministar Duško Marković na tribini na Pravnom fakultetu kaže da su promjene Ustava u dijelu pravosuđa imperativ pred kojim je Crna Gora ali da se plaši moguće blokade u parlamentu.
„Nezavisno sudstvo je uslov pravne države i vladavine prava a vladavina prava je uslov za sveukupni napredak Crne Gore. U toj jednačini nema nepoznatih. Ali umjesto njenog lakog rješavanja dobili smo pregovaračko uslovljavanje ili ucjenjivanje. Umjesto dogovora o pitanju od opšteg značaja otvoreno je novo staro pitanje od pojedinačnog interesa. Ko zna koliko bi trajala ova situacija da u maju pred nama nije bio 29. jun kada se u Briselu odlučivalo o početku pregovora sa Crnom Gorom. Problem je prevaziđen ali nije riješen“.
Da li je put do nezavisnijeg pravosuđa usvajanje prijedloga Venecijanske komisije o dvotrećinskom izboru državnog tužioca, predsjednika i sudija Ustavnog suda?
Ne želeći da se jasno odredi o prijedlogu Venecijanske komisije, u smislu da li je prihvatljiv ili ne, predsjednik Udruženja pravnika i bivši predsjednik Ustavnog suda Mladen Vukčević kaže da donosioci odluka u Crnoj Gori kod utvrđivanja budućih ustavnih promjena ne treba da po svaku cijenu da prihvataju predloge koji dolaze sa strane.
„Jer uz svo uvažavanje Venecijanske komisije Ustav kreiramo u zemlji čiju društvenu realnost, čije pravničke i političke podjele najbolje mi znamo i koje smo mi kadri da rješavamo. Naravno sve to uz uvažavanje standarda i stručnu pomoć tog tijela i pomoć sa drugih međunarodnih adresa. Uostalom, pokušaj ustavnog aranžiranja Evrope najbolje je potvrdio da su ustavne unifikacije dalek a možda i nedostižan cilj. Zato preporuke treba doživjeti u njihovom izvornom značenju, a ne kao izvršne naslove, koje nekritički prihvatamo dokazujući svoje evropejstvo“.
Govoreći o dvotrećinskom modelu izbora predsjednika i sudija Ustavnih sudova u evropskim zemljama, zamjenica predsjednika crnogorskog Ustavnog suda Desanka Lopičić osim prednosti ukazala je i na ključnu manjkavost takvog rješenja, pogotovo kada izbor sudija zavisi od političara.
„Upravo se to događa u nama susjednoj Hrvatskoj gdje se nakon ustavnih promjena, amandmani na Ustav koji su donijeti 2010. godine i utvrđen izbor sudija Ustavnog suda dvotrećinskom većinom, doveli su do toga da skoro dvije godine u Hrvatskoj nijesu u mogućnosti da izaberu sudije Ustvanog suda nakon isteka mandata jednom broju sudija. Tako se u Hrvatskoj to rješenje već u prvoj primjeni nije pokazalo dobrim. Kompromis je odraz funkcionalne demokratije, ali nemogućnost kompromisa ne smije uticati na funkcionalbnost i rad Ustavnog suda. Zato se moraju predvidjeti zaštitni mehanizmi u interesu institucionalne stabilnosti suda“.
Pravnička struka negoduje zbog činjenice da su i kod ranijih a i najavljenih novih izmjena crnogorskog Ustava oni bili isključeni iz tog procesa .
„Na ta način je u stvari demonstrirano to važeće pravilo kod nas, koje možda treba da više analiziraju sociolozi ali i mi koji bi trebalo da učestvujemo u tome. Ali mi smo jednostavno skrajnuti. To je ta poznata dominacija homo politikusa nad homo juridikusom”, kaže predstavnik Senata Udruženja pravnika Radomir Prelević.
Govoreći o dometima petogodišnjeg trajanja crnogorskog ustava, predstavnici sve tri grane vlasti i pravničkih asocijacija kao i eksperti saglasni su da je neophodno mijenjati najveći pravni akt, naročito u dijelu koji bi, kako je preporučila i EU, trebalo da omogući veću nezavisnost pravosuđa, što je jedan od ključnih uslova za članstvo u porodicu evropskih naroda.
No, da li će do toga i doći ipak će na kraju odlučivati političari u Skupštini Crne Gore.
Predlog amandmana za izmjenu Ustava u dijelu pravosuđa, predviđa rješenje prema kojem će izbor predsjednika Vrhovnog i Ustavnog suda biti izmješteni iz parlamenta. Sudski savjet, prema usvojenim amandmanima, ima deset članova. Predsjednika Savjeta bira to tijelo iz svojih članova, koji nijesu nosioci sudske funkcije, dvotrećinskom većinom.
Predsjednikov glas je odlučujući u slučaju jednakog broja izjašnjenih.
Predlog amandmana predviđa da Ustavni sud ima devet sudija, koje bira Skupština na predlog predsjednika države.
Predstavnici vladajućih partija smatraju da se predlogom amandmana na Ustav sudstvo depolitizuje jer izbor čelnika pravosudnih funkcija neće biti u nadležnosti parlamenta. U opoziciji smatraju da Skupština treba da zadrži svoje nadležnosti, i da i dalje bira predsjednike Ustavnog i Vrhovnog suda kao i vrhovnog državnog tužioca, zbog međusobne kontrole grana vlasti. Oni smatraju da parlament treba da bira čelnike sudstva dvotrećinskom većinom.
Problema bi moglo da bude i zbog ranijih zahtjeva opozicije kojima promjene Ustava u dijelu pravosuđa uslovljavaju promjenama tog akta u dijelu identitetskih pitanja.
Ministar Duško Marković na tribini na Pravnom fakultetu kaže da su promjene Ustava u dijelu pravosuđa imperativ pred kojim je Crna Gora ali da se plaši moguće blokade u parlamentu.
„Nezavisno sudstvo je uslov pravne države i vladavine prava a vladavina prava je uslov za sveukupni napredak Crne Gore. U toj jednačini nema nepoznatih. Ali umjesto njenog lakog rješavanja dobili smo pregovaračko uslovljavanje ili ucjenjivanje. Umjesto dogovora o pitanju od opšteg značaja otvoreno je novo staro pitanje od pojedinačnog interesa. Ko zna koliko bi trajala ova situacija da u maju pred nama nije bio 29. jun kada se u Briselu odlučivalo o početku pregovora sa Crnom Gorom. Problem je prevaziđen ali nije riješen“.
Da li je put do nezavisnijeg pravosuđa usvajanje prijedloga Venecijanske komisije o dvotrećinskom izboru državnog tužioca, predsjednika i sudija Ustavnog suda?
Ne želeći da se jasno odredi o prijedlogu Venecijanske komisije, u smislu da li je prihvatljiv ili ne, predsjednik Udruženja pravnika i bivši predsjednik Ustavnog suda Mladen Vukčević kaže da donosioci odluka u Crnoj Gori kod utvrđivanja budućih ustavnih promjena ne treba da po svaku cijenu da prihvataju predloge koji dolaze sa strane.
„Jer uz svo uvažavanje Venecijanske komisije Ustav kreiramo u zemlji čiju društvenu realnost, čije pravničke i političke podjele najbolje mi znamo i koje smo mi kadri da rješavamo. Naravno sve to uz uvažavanje standarda i stručnu pomoć tog tijela i pomoć sa drugih međunarodnih adresa. Uostalom, pokušaj ustavnog aranžiranja Evrope najbolje je potvrdio da su ustavne unifikacije dalek a možda i nedostižan cilj. Zato preporuke treba doživjeti u njihovom izvornom značenju, a ne kao izvršne naslove, koje nekritički prihvatamo dokazujući svoje evropejstvo“.
Govoreći o dvotrećinskom modelu izbora predsjednika i sudija Ustavnih sudova u evropskim zemljama, zamjenica predsjednika crnogorskog Ustavnog suda Desanka Lopičić osim prednosti ukazala je i na ključnu manjkavost takvog rješenja, pogotovo kada izbor sudija zavisi od političara.
„Upravo se to događa u nama susjednoj Hrvatskoj gdje se nakon ustavnih promjena, amandmani na Ustav koji su donijeti 2010. godine i utvrđen izbor sudija Ustavnog suda dvotrećinskom većinom, doveli su do toga da skoro dvije godine u Hrvatskoj nijesu u mogućnosti da izaberu sudije Ustvanog suda nakon isteka mandata jednom broju sudija. Tako se u Hrvatskoj to rješenje već u prvoj primjeni nije pokazalo dobrim. Kompromis je odraz funkcionalne demokratije, ali nemogućnost kompromisa ne smije uticati na funkcionalbnost i rad Ustavnog suda. Zato se moraju predvidjeti zaštitni mehanizmi u interesu institucionalne stabilnosti suda“.
Pravnička struka negoduje zbog činjenice da su i kod ranijih a i najavljenih novih izmjena crnogorskog Ustava oni bili isključeni iz tog procesa .
„Na ta način je u stvari demonstrirano to važeće pravilo kod nas, koje možda treba da više analiziraju sociolozi ali i mi koji bi trebalo da učestvujemo u tome. Ali mi smo jednostavno skrajnuti. To je ta poznata dominacija homo politikusa nad homo juridikusom”, kaže predstavnik Senata Udruženja pravnika Radomir Prelević.
