Konačni finasijski efekti sezone i ovoga puta će biti samo plod procjene, jer ne postoji evidencija privatnog smještaja koji dostiže i milion kvadrata i to samo u Budvi. Sa druge strane je nelegalna trgovina koja se odvija na očigled svih, u svim vidovima i u svim primorskim mjestima. No, kakav nam je turizam ukazuje profil prosječnog turiste koji bira crnogorski jug za svoje odredište
Na taj prosjek dominatno utiče struktura smještajnih kapaciteta. Najviše je vikend stanova i kuća i domaćinstava i prosječni profil formiraju ti gosti, a ne onaj mali broj koji dolaze u hotele.
"Dominatno su to gosti iz regiona i Rusije i u najvećem broju su to racionalni gosti koji nastoje da sa što manje para prođu, da izbjegnu da plate sve što se može izbjeći. Znači to su gosti za kriglu piva, za picu na parče, za hamburger, djeci za sladoled, a mali broj gostiju koji odsjedaju u našim dobrim hotelima - to je kap u moru i oni ne mogu da da presudno utiču, ni približno na fromiranje profila destinacije", kaže profesor Rade Ratković.
Kako Ministarstvo turizma nije zabrinuto što već treću godinu nema velikih zapadno evropskih tur operatora, posebno sa njemačkog tržišta i ove godine su među inostranim gostima bili najbrojniji Rusi. No, čini se da su oni dubljeg džepa ovoga puta odabrali Hrvatsku, koja je ukinula vize za to tržište.
"Ovaj drugi talas ruskih turista daleko se manje razmeće svojim bogatstvom nego što su to radili prvi turisti koji se izgleda ne vraćaju u Crnu Goru, osim oni, a takvih je prilično, koji imaju svoje kuće i stanove," kaže on.
Trebalo bi mijenjati strukturu ponude
Ugostitelj Ante Petković objašnjava kako u takvim uslovima posluju oni koji žive od turizma.
"Trudim se da dobijem što bolju klijentelu, porodične ljude, jer je i takav ambijent sa puno cvijeća. Međutim, to je sve teže i teže, jer se klijentela mijenja. Budvu napuštaju porodični ljudi, kvalitetni gosti i dolaze ljudi koji ostaju 4 do 5 dana koji hoće buku, galamu i mislim da, ako se ovako nastavi, da će Budva ući u velike probleme. Imaće turizam 25 do 30 dana, a ja mislim da to nije naša perspetiva," smatra Petković.
Petković kaže da su hotelijeri svijetla tačka ove sezone, ali je pitanje hoće li se ti gosti vratiti u hotele koji su okruženi bukom, prevelikom gužvom i ponudom buvljaka.
"Jedino što bih ove godine pohvalio su hoteli koji su zbilja napunili svoje kapacitete, ali se bojim da ti gosti koji dođu jednom da se drugi put neće vratiti", kaže Petković.
Izlaz je u strukturnim promjenama, savjetuje profesor Ratković.
"Oslanjamo se na tržišta koja tradicionalno imaju kratku sezonu i koja su relativno loše platežne sposobnosti. To znači da moramo mijenjati strukturu ponude i shodno tome strukturu tražnje da bismo imali dugu sezonu, da bismo imali goste bolje platežne sposobnosti i da bi imali bolje ekonomske efekte od turizma koji još uvijek nijesu ni približno onim efetkima koje smo imali prije devedesetih", kaže Ratković.
*****
Mogli bi vas interesovati i ovi tekstovi:
Nenezić: Crna Gora mora da bude za svačiji džep
Turizam oslonjen na pijacu
Na taj prosjek dominatno utiče struktura smještajnih kapaciteta. Najviše je vikend stanova i kuća i domaćinstava i prosječni profil formiraju ti gosti, a ne onaj mali broj koji dolaze u hotele.
"Dominatno su to gosti iz regiona i Rusije i u najvećem broju su to racionalni gosti koji nastoje da sa što manje para prođu, da izbjegnu da plate sve što se može izbjeći. Znači to su gosti za kriglu piva, za picu na parče, za hamburger, djeci za sladoled, a mali broj gostiju koji odsjedaju u našim dobrim hotelima - to je kap u moru i oni ne mogu da da presudno utiču, ni približno na fromiranje profila destinacije", kaže profesor Rade Ratković.
Kako Ministarstvo turizma nije zabrinuto što već treću godinu nema velikih zapadno evropskih tur operatora, posebno sa njemačkog tržišta i ove godine su među inostranim gostima bili najbrojniji Rusi. No, čini se da su oni dubljeg džepa ovoga puta odabrali Hrvatsku, koja je ukinula vize za to tržište.
"Ovaj drugi talas ruskih turista daleko se manje razmeće svojim bogatstvom nego što su to radili prvi turisti koji se izgleda ne vraćaju u Crnu Goru, osim oni, a takvih je prilično, koji imaju svoje kuće i stanove," kaže on.
Trebalo bi mijenjati strukturu ponude
Ugostitelj Ante Petković objašnjava kako u takvim uslovima posluju oni koji žive od turizma.
"Trudim se da dobijem što bolju klijentelu, porodične ljude, jer je i takav ambijent sa puno cvijeća. Međutim, to je sve teže i teže, jer se klijentela mijenja. Budvu napuštaju porodični ljudi, kvalitetni gosti i dolaze ljudi koji ostaju 4 do 5 dana koji hoće buku, galamu i mislim da, ako se ovako nastavi, da će Budva ući u velike probleme. Imaće turizam 25 do 30 dana, a ja mislim da to nije naša perspetiva," smatra Petković.
Petković kaže da su hotelijeri svijetla tačka ove sezone, ali je pitanje hoće li se ti gosti vratiti u hotele koji su okruženi bukom, prevelikom gužvom i ponudom buvljaka.
"Jedino što bih ove godine pohvalio su hoteli koji su zbilja napunili svoje kapacitete, ali se bojim da ti gosti koji dođu jednom da se drugi put neće vratiti", kaže Petković.
Izlaz je u strukturnim promjenama, savjetuje profesor Ratković.
"Oslanjamo se na tržišta koja tradicionalno imaju kratku sezonu i koja su relativno loše platežne sposobnosti. To znači da moramo mijenjati strukturu ponude i shodno tome strukturu tražnje da bismo imali dugu sezonu, da bismo imali goste bolje platežne sposobnosti i da bi imali bolje ekonomske efekte od turizma koji još uvijek nijesu ni približno onim efetkima koje smo imali prije devedesetih", kaže Ratković.
*****
Mogli bi vas interesovati i ovi tekstovi:
Nenezić: Crna Gora mora da bude za svačiji džep
Turizam oslonjen na pijacu
