Kako su se naftna tržišta smanjila na najniži nivo u posljednjih gotovo 20 godina usred neviđene krize u energetskoj industriji koju su načinili čovjek i priroda, najveća ruska naftna kompanija izdala je kratko saopštenje za javnost s velikim vijestima: napustit će Venecuelu nakon 10 godina i milijardi dolara investicija, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
U iznenadnom saopštenju 28. marta Rosneft je izjavio da je zaključio prodaju imovine u napetoj i problematičnoj južnoameričkoj državi, neimenovanoj kompaniji koja je u potpunom vlasništvu ruske vlade.
Rosneft je rekao da će u zamjenu dobiti u 9,6 posto vlastitih dionica, smanjujući vladin udio u naftnoj kompaniji - kojom rukovodi Igor Sečin, bliski i dugogodišnji saveznik predsjednika Vladimira Putina, koji se najčešće ponašao kao produžena ruka države.
Najava se pretvara u geopolitičku borbu koja uključuje i nestabilna energetska tržišta i sudbinu Venecuele, gdje je Rusija pomogla vođi kojeg Sjedinjene Države i mnoge druge vlade smatraju nelegitimnim.
Izjava kompanije nije objasnila razloge prodaje, ali energetski analitičari kažu da su je jasno potaknule američke sankcije uvedene dvjema trgovačkim podružnicama samo nekoliko sedmica ranije zbog prodaje i transporta venecuelanske sirove nafte, čime su prekršile američki embargo iz 2019. godine.
Nakon što su u februaru i martu Sjedinjene Države sankcionisale Rosneft Trejding SA (Trading SA) i TNK Trejding Internešenel (Trading International), kineska državna naftna kompanija Sinočem saopštila je da više neće otkupljivati nikakvu sirovinu od Rosnefta - što je veliki udarac strategiji ruske tvrtke. Rosneft traži veći udio na velikom, unosnom kineskom tržištu.
Ubrzo nakon što je Rosneft izdao saopštenje, glasnogovornik kompanije Mihail Leontijev jasno je dao do znanja da kompanija želi ukidanje sankcije, rekavši da mora zaštititi interese svojih dioničara - među kojima su BP i Katar - i da sada očekuje da će Vašington "ispuniti svoje javno preuzete odgovornosti".
Međutim, uklanjanje američkih sankcija nije automatsko. Ured Ministarstva finansija za kontrolu strane imovine (OFAC) tvrdi da dvije trgovačke kompanije moraju "poduzeti konkretne, smislene i provjerljive radnje" kojim podržavaju demokratski poredak u Venecueli, što je dio preduslova za ukidanje sankcija.
Eliot Abrams (Elliott), američki specijalni izaslanik za Venecuelu, izjavio je 31. marta da će Sjedinjene Države proučiti prodaju Rosnefta prije donošenja odluke.
"Pokušavamo saznati više o toj [transakciji]. Kakva je kompanija? Koje aktivnosti će poduzeti? Hoće li uzeti 100 posto onoga što Rosneft radi ili manje od toga? To još nije jasno", rekao je Abrams.
Veza s Angolom?
Rusija je na kraju rekla da je imovinu kupila novoosnovana tvrtka Roszarubžnjeft, čije se ime prevodi kao skraćenica od "Ruska inostrana nafta".
Prema registracionim dokumentima direktor kompanije je Nikolaj Ribčuk, navodi ruski medij RBC, niko s tim imenom se ne pojavljuje u bilo kojoj komercijalnoj korporaciji, postavljajući pitanja zašto je on izabran.
Međutim, pisalo je da je čovjek s tim imenom nekoliko puta bio raspoređen u Angoli, prvo služeći kao prevodilac u sovjetskoj ambasadi od 1978. do 1980. godine usred građanskog rata, a kasnije kao vojni ataše. Nedavno je predstavljao rusku Saveznu službu za vojno-tehničku saradnju u Angoli.
Sečin je služio kao vojni prevodlac u Angoli 1980-ih, dok su Sovjetski Savez i Sjedinjene Države podržavale suprotstavljene strane u dugom građanskom ratu, što se posmatralo kao borba preko posrednika za vrijeme Hladnog rata.
Iako im se vrijeme boravka u Angoli možda preklopilo, nema konkretnih dokaza da se njih dvojica poznaju, naglasio je RBC.
Ni Ribčuk ni Kremlj nisu rekli šta Roszarubežnjeft planira učiniti s imovinom, koja uključuje nekoliko zajedničkih firmi za proizvodnju nafte, imovinu uslužne industrije i trgovačke operacije.
Savjetovalište za političke rizike Euroazija grup (Eurasia Group) smatra da će nova kompanija vjerojatno imati "ograničene kapacitete za brzu zamjenu" Rosneftove velike uloge u venecuelanskom naftnom sektoru u skoroj budućnosti, iako bi to moglo promijeniti pravac.
Igra obmane?
Analitičari kažu da bi OFAC mogao biti zainteresovan je li Rosneft stvarno izgubio kontrolu nad imovinom.
”Na papiru to izgleda kao lažna prodaja. Dakle, kad bih bio OFAC, dobro bih razmislio da li je to dovoljno za ukidanje sankcija", rekao je Brajan Otul (Brian O'Toole), saradnik iz Atlantskog vijeća (Atlantic Council) sa sjedištem u SAD i bivši savjetnik u Uredu za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija.
"Ključno je kako se ta imovina ostavlja. Postoji li istinska strategija napuštanja ili je to u osnovi samo igra obmane?", kazao je.
Otul je rekao da prodaja nalikuje pokušaju Arkadija Rotenberga, Putinovog bivšeg instruktora za džudo, koji je prodao svoju kompaniju Gazprom Burenije svom sinu Igoru Rotenbergu, kako bi je poštedio američkih sankcija. Sjedinjene Države kasnije su uvele sankcije Igoru Rotenbergu.
Posmatrači su rekli kako je prodaja iznenada stvorenoj kompaniji podsjetila na aukciju iz 2004. godine na kojoj je nepoznata firma pod nazivom Baikalfinansgrup - registrovana nekoliko dana ranije - kupila glavnu imovinu raspuštene naftne kompanije Jukos oligarha Mihaila Hodorkovskog koji je završio u zatvoru. Imovinu je potom stekao Rosneft, čime je državna naftna kompanija sa Sečinom na čelu postala najveća ruska kompanija.
Sjedinjene Države ukinule su sankcije za tri kompanije u vlasništvu sankcionisanog ruskog tajkuna Olega Deripaske nakon što je pristao da da se odrekne kontrole.Kompanije su se također složile da većina direktora u odboru budu nezavisni te da će se podvrgnuti novim i strogim zahtjevima izvještavanja.
Otul je rekao da bi Sjedinjenim Državama moglo biti teže da dokažu da Rosneftove trgovačke jedinice imaju koristi od venecuelanske imovine koja je sada u vlasništvu Ruszarubežnjefta ili od bilo koje tekuće prodaje sirove robe iz Venecuele.
A Rosneft bi mogao posegnuti za tužbom ako se Sjedinjene Države odluče protiv ukidanja sankcija, rekao je.
"Posljednje što bi [OFAC] želio učiniti je da izgubi na sudu", rekao je Otul.
Evropa je također faktor: Prodaja udjela u Rosneftu smanjuje vlasništvo ruske vlade na oko 41 posto, što otvara mogućnost za Evropsku uniju da ukine vlastite sankcije, koje su djelomično uslovljene državnim udjelom u kontroli.
Zvaničnici Evropske unije razmotrit će svoje sankcije Rusiji uoči samita u junu, na kojem bi EU lideri trebalo da odluče hoće li zadržati kaznene mjere.
Izvor iz EU govorio je za RSE pod uslovom anonimnosti, rekavšida bi vladin gubitak kontrole nad Rosneftom "vrlo lako mogao biti problem" za raspravu, ali da su uključeni i drugi kriteriji, poput uloge različitih kompanija u aneksiji Krima.
Novac i moć
Rosneft je uložio milijarde dolara u naftnu industriju Venecuele od 2010. - što je dio, smatraju analitičari, strategije Kremlja za sticanje uticaja u dvorištu Sjedinjenih Država.
Odnosi Vašingtona i Karakasa bili su jako napeti otkako je preminuli socijalistički vođa Ugo Čavez (Hugo Chavez) došao na vlast 1999. Rusija je pomogla Nikolasu Maduru (Nicolas) - koji je naslijedio Čaveza nakon njegove smrti 2013. godine, a desetine zemalja, uključujući Sjedinjene Države, smatraju ga nelegitimnim za vođenje države, dijelom zbog brige o ljudskim pravima.
Vilijem Kortni (William Courtney), bivši američki ambasador, a sada analitičar za Rusiju u Korporaciji Rand, istraživačkom centru sa sjedištem u Vašingtonu, rekao je da je interes Kremlja za Venecuelu dio veće strategije udruživanja sa državama iz kojih može raditi na “remećenju ravnoteže SAD” i potencijalno uticati na koncesije Vašingtona i Zapada u drugim područjima.
Također ga pokreće želja za većim uticajem na svjetsku naftnu industriju: Venecuela nije među prvih 10 proizvođača nafte, ali ima najvećedokazane rezerve u svijetu.
U januaru 2019. administracija američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) uvela je sankcije državnoj naftnoj kompaniji PDVSA u pokušaju da presiječe glavni izvor prihoda venecuelanske vlade i pritisne Madura da odstupi u korist Huana Gvaida (Juan Guaido), kojeg Sjedinjene Države smatraju legitimnim liderom.
Kako su druge strane naftne kompanije nakon sankcija smanjile svoje aktivnosti u Venecueli, Rosneft ih je ubrzao, upravljajući sa čak 80 posto trgovine venecuelanskom naftom do početka 2020. godine, napisao je Vašington post (The Washington Post).
Rosneft je kupovao venecuelansku naftu sa značajnim popustom, zarađujući čak 120 miliona dolara mjesečno od prodaje u inostranstvu uprkos američkim sankcijama, izvijestio je list. Rusi su sarađivali s venecuelanskim zvaničnicima kako bi osmislili načine izbjegavanja američkih sankcija.
Sjedinjene Države upozorile su Rusiju i Rosneft da će poduzeti mjere ako ne prestanu prodavati venecuelansku naftu, iako su neki sumnjali da će Vašington otići toliko daleko i nametnuti sankcije kompaniji koja proizvodi oko pet posto svjetske nafte.
Sankcije SAD-a protiv trgovačkih podružnica Rosnefta uslijedile su upravo nakon što je potražnja za naftom globalno pala zbog širenja korona virusa, ponekad usporavajući referentne cijene nafte ispod 20 dolara za barel. Venecuelanska nafta prodaje se s popustom prema referentnim cijenama.
Više pritiska na Madura?
Abrams je rekao da je odluka Rosnefta da proda svoju imovinu "jasna reakcija" na pad cijena nafte i pad potražnje. Dnevna proizvodnja nafte u Venecueli smanjila se otprilike za trećinu od kraja prošle godine na oko 500 000 barela krajem marta, rekao je.
"Rosneft sada gubi novac. Njegovi zajednički pothvati ne mogu prodavati sirovu naftu radi zarade. Njegove trgovačke aktivnosti širom svijeta - pokušaj prodaje venecuelanske nafte - zaista su u problemima", rekao je.
Mojzis Rendon (Moises), direktor Inicijative za budućnost Venezuele u Centru za strateške i međunarodne studije u Vašingtonu, rekao je da je Rosneftova odluka još uvijek iznenađenje mnogih u Vašingtonu i Karakasu.
"Rosneft je finansijska ruka Rusije za pružanje likvidnosti i finansijske pomoći Maduru. Iako on i dalje ima rusku geopolitičku podršku, mora biti zabrinut jer više nemafinansijsku pomoć", rekao je Rendon.
Sergej Melik-Bagdasarov, koji je postavljen za ruskog ambasadora u Venecueli dan prije izricanja sankcija protiv Rosneft Trejdinga, umanjio je značaj prodaje u očiglednom pokušaju da uvjeri Madurovu vladu u stalnu podršku Moskve.
"Ne brinite! Riječ je o prijenosu imovine Rosnefta u Venecueli na rusku vladu direktno. Ostat ćemo zajedno i dalje", napisao je 28. marta na Tviteru (Twitter).
U tvitu istog dana, Maduro je rekao da je primio poruku od Putina kojom potvrđuje svoju podršku "u svim područjima" bilateralnog odnosa.
Putin je 30. marta obavio "duži" razgovor s Trampom, tokom kojeg su, između ostalog, razgovarali o turbulencijama na naftnom tržištu i Venecueli. Niti jedna strana nije iznijela detalje razgovora.
Trampova administracija nagovijestila je pomak u strategiji prema Venecueli sljedećeg dana, saopštivši da će ukinuti sankcije protiv Karakasa - potez od kojeg bi Rusija mogla imati koristi - ako Madurova stranka i opozicija formiraju novu vladu bez njega.
Maduro mora uvjeriti vladu "da još uvijek ima Putinovu podršku" ako se želi zadržati na vlasti, rekao je Rendon.