Dostupni linkovi

Problem BiH je njena nefunkcionalnost


Zastava BiH
Povodom Dana državnosti BiH, naučnici iz BiH i regiona razgovarali su na temu "Državnost BiH u kontekstu provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i euroatlantskih integracija".

BiH je međunarodnopravno priznata država, pa time njena državnost nije upitna.

Međutim, ono što predstavlja problem jeste njena nefunkcionalnost.

Sasvim je izvjesno da će zemlja atrofirati, da ćemo siromašiti i da ćemo postati jedno, uvjetno rečeno, ’smetljište’ neriješenih nacionalnih problema u cijelom regionu, ocjenjuje Filandra.
Ukoliko uskoro ne dođe do promjena postojećeg ustava, BiH će postati provincija, smatra profesor Šaćir Filandra.

„Sasvim je izvjesno da će zemlja atrofirati, da ćemo siromašiti i da ćemo postati jedno, uvjetno rečeno, ’smetljište’ neriješenih nacionalnih problema u cijelom regionu. Ako se nešto ne učini na funkcionalizaciji tog fronta državnog života postaćemo jedna velika provincija,“ rekao je Filandra.

Profesor Tomislav Išek tvrdi kako je nakon potpisivanja Dejtona nastupio najteži period za BiH.

Danas su svi digli ruke od BiH, smatra on, dodajući da se domaći političari moraju dogovoriti oko novog ustava, iako su svjesni da je to gotovo nemoguće.

„Ako je međunarodna zajednica donijela odluke o Dejtonu, onda je ona dužna da inicira, a ne da sluša i da prepusti taj vrući krompir političarima iz BiH. Pa to je iluzija. Ovdje sporazuma među domaćim političarima nema, niti će za dogledno vrijeme biti zato što imaju svoje posebne interese,“ kaže Išek.

"Kvazi-ustav"


Domaći političari su do sada nekoliko puta pokušavali pregovarati o ustavnim promjenama. Podsjećamo na aprilski paket, prudske, te butmirske pregovore. Od svega ništa konkretno. Domaći političari ne mogu se dogovoriti oko bilo čega, osim raspodjele fotelja.

Evropa nije spremna da rješava ove stvari još uvijek, pa onda kaže neka to riješe domaći političari, iako su duboko svjesni da to domaći političari ne mogu zbog velikih razlika koje su napravljene u Dejtonu između pojedinih grupa, između različitih interesa, kaže Ćazim Sadiković.
Bivši sudija Ustavnog suda BiH Ćazim Sadiković ističe kako međunarodna zajednica mora preuzeti odgovornost za ovakvo stanje u BiH - jer ga je ona i stvorila.

„Velika je odgovornost na Evropi, ali Evropa nije spremna da rješava ove stvari još uvijek, pa onda kaže neka to riješe domaći političari, iako su duboko svjesni da to domaći političari ne mogu zbog velikih razlika koje su napravljene u Dejtonu između pojedinih grupa, između različitih interesa. I, naravno, usljed jedne ratne podjele koja je na djelu još uvijek u BiH,“ navodi Sadiković.

Sadiković tvrdi da je akt proizašao iz Dejtonskog mirovnog sporazuma “kvazi-ustav”, a ne ustav jedne demokratske države. Objašnjava i zašto:

„Nema niz principa, kao što su princip političkog predstavljanja, princip podjele vlasti, ali što je najvažnije - on nema osnova za određenje da je demokratski ustav. Zašto? Zato što u cijelom tom ustavnom tekstu ni pod kakvim mikroskopom nećete naći pojam naroda, a demokratija je vlast naroda.“

Dekan Fakulteta političkih nauka Mirko Pejanović kaže kako je BiH kompleksna država koju čekaju važni koraci što skorije integracije u Evropsku uniju i NATO savez. Time bi bili izgrađeni važni standardi za njeno funkcionisanje.

„To što smo mi skoro više od pet godina u zastoju to je naš vlastiti problem, i on je prije svega problem demokratije u Parlamentarnoj skupštini BiH u kojoj mi nismo imali programsku koaliciju. Imali smo partnerske koalicije koje su dijelile fotelje, ali ne i odgovornost za razvoj države BiH,“ rekao je on.

Pejanović je ocijenio da BiH danas prolazi kroz vrlo kompleksnu fazu demokratske konsolidacije. Smatra da su dejtonski okviri pred konačnom fazom nužne rekonstrukcije.

Stoga, promjene su neophodne. BiH će morati prihvatiti moderan, demokratski princip uređenja, koji će biti funkcionalan, jer to od nje zahtijeva proces približavanja Evropskoj uniji.

Pogledajte komentare (12)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG