Stanje recesije i ekonomska kriza odrazali su se i na poslovanje i konkurenost firmi i biznis u regionu. Ulazak Hrvatske u EU predstavlja izazov, posebno u kontekstu bh. privrede i problema u primjeni evropskih standarda pogotovo u oblasti kontrole kvalitete.
Kriza, slažu se privrednici, ipak može biti izazov i poticaj u pronalaženju novih načina za ostvarenje uspješnog poslovanja. Od velike važnosti je saradnja u regiji kako postala konkuretna i na svjetskom tržištu.
Prošla godina bila je izuzetno dobra za kompaniju Asa Prevent iz Sarajeva. Otvoreno je novih 1.000 radnih mjesta, ostvaren izvoz od 270 miliona eura, što ovu firmu čini treću godinu zaredom vodećim bh. izvoznikom.
„Mislim da je Asa Prevent grupacija pozitivan primjer poslovanja u BiH. Ono što možemo preporučiti vlastima u BiH jeste da budu brži - jer je brzina veoma važna u poslovanju“, kaže Piter Krojer, generalni direktor Asa Holdinga.
Nakon progama modernizacije, firma Meggle, od početnih 10 tona mlijeka dnevno, danas u BiH svakodneveno prerađuje 150 tona mlijeka. Preko 20 posto mliječnih prozvoda se izvozi. Strane konkurencije u ovoj firmi se ne boje, ali upozoravaju na pasivan odnos vlasti spram regulativa EU, što će predstavljati veliki problem, posebno nakon ulaska Hrvatske u EU.
„Iako imamo kontakte u Briselu, ne možemo to ubrzati. Komisija čeka da se završe zadaće u BiH da bi onda mogla dodijeliti izvozničke brojeve Evropske unije“, navodi Toni Meggle, vlasnik i generalni direktor kompanije.
Prema anketi koja je provedena u BiH u 100 velikih kompanija prošle godine pretežno je investiran domaći kapital u iznosu od oko 554 miliona eura, dok su strani investitori uložili tek oko 70 miliona eura.
Nedavna dodjela priznanja za najuspješnije kompanije u BiH pokazala je da su Asa Prevent i kompnija Meggle ipak usamljeni primjeri, odnosno da su po izvozu, neto dobiti i investicijama na prvom mjestu i dalje javne kompanije poput telekoma ili elektroprivreda.
„To govori o teškoj ekonomskoj situaciji gdje privatni kapital i privatni poduzetnici vrlo teško mogu da izdvoje novac za investiranje i da je javni sektor još uvijek u određenim segmentima u znatno povoljnijoj situaciji, dakle ima sredstava da inevstira“, kaže Igor Gavran iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Uvezivanje i bankarskog i energetskog sektora
Kako na ovakvo stanje odgovoriti? Iztok Seljak smatra kako bi jedan od načina mogao biti regionalno povezivanje komplemenatrnih frmi. Seljak, inače direktor slovenske Hidrije, potpredsjednik je i utemeljitelj međunarodnog građevinskog konzorcija Feniks, koji danas udružuje čak 45 firmi građevinskog sektora iz BiH, Slovenije i Srbije sa preko 35.000 zaposlenih i sa oko četiri milijarde eura godišnjeg prihoda. Osnovan početkom godine dobar je primjer kako se može konkurirati za poslave u brzorastućim zemljama trećeg svijeta, ne čekajući politiku da reaguje:
„Imamo odlične pozicije na tržištima Ruske Federacije, Azerbejdžana, Kazahstana, Bjelorusije i Ukrajine posredstvom naših kolega iz Srbije. Posredstvom kolega iz BiH gradimo odlične relacije u islamskim, arapskim zemljama - stvarno velike projekte od 300, 500 miliona eura, a koje svako za sebe uopšte ne bi mogao nastaviti“, naglašava Iztok Seljak.
Regionalna suradnja ne smjela stati samo na građevinskom konzorciju. Duško Knežević, predsjednik grupacije Atlas Grupe, jedne od najznačajnijih kompanija u oblasti finansijskih usluga u jugoistočnoj Evropi, naglašava i uvezivanje bankarskog ali i energetskog sektora.
„Mislim da bi nešto slično što su napravili građevinci trebali bismo i mi bankari da napravimo i da i u tom pravcu damo podršku onome što su do sada odradili“, ocjenjuje Duško Knežević.
Izgradnju energetskog podmorskog kabla između Crne Gore i Italije, kao ključne investicije za Crnu Goru, omogućila je istovremeno da sve zemlje regiona valoriziraju energetski potencijal na tržištu. Slično je i sa autocestom kroz BiH, koja će mnogo značiti i za hrvatki turizam, dodaje Knežević komentirajući značaj regionalnog uvezivanja. Ovadašnje političare upozorava:
„Mislim da je evropski put i ulazak u NATO najbolji način da se privuku strani investitori direktno.“
Dok se čeka na odgovor nadležnih oragana vlasti na višim nivoima, mnogo toga u unapređenju biznisa može uraditi lokalna zajednica.
Pokazuje to primjer Opštine Karpoš u Skoplju koja je, prema anketama, proglašena najboljim mjestom za unapređenje biznisa u Makedoniji. Načelnik opštine Stevče Jakimovski pojašnjava kako su procedure za izdavanje građevinskih dozvola veoma kratke i stroge, a prava objektivizirna, što je samo u prošloj godini donijelo investicije vrijedne preko 250 miliona eura:
„Mi smo smanjili do minimuma mogućnosti za opstrukcije i korupciju. Uveli smo elektronsko izdavanje građevinskih dozvola, tako da možete dobiti građevinsku dozvolu iz svoje kuće. Rezultat toga je što bi građani Skoplja najviše htjeli da žive u našoj opštini“, navodi Stevče Jakimovski.
Stanje recesije i ekonomska kriza odrazali su se i na poslovanje i konkurenost firmi i biznis u regionu. Kriza, slažu se naši sagovornici, ipak može biti izazov i poticaj u pronalaženju novih načina za ostvarenje uspješnog poslovanja koji su u regionu, unatoč svim probemima, ipak događa.
Kriza, slažu se privrednici, ipak može biti izazov i poticaj u pronalaženju novih načina za ostvarenje uspješnog poslovanja. Od velike važnosti je saradnja u regiji kako postala konkuretna i na svjetskom tržištu.
Prošla godina bila je izuzetno dobra za kompaniju Asa Prevent iz Sarajeva. Otvoreno je novih 1.000 radnih mjesta, ostvaren izvoz od 270 miliona eura, što ovu firmu čini treću godinu zaredom vodećim bh. izvoznikom.
„Mislim da je Asa Prevent grupacija pozitivan primjer poslovanja u BiH. Ono što možemo preporučiti vlastima u BiH jeste da budu brži - jer je brzina veoma važna u poslovanju“, kaže Piter Krojer, generalni direktor Asa Holdinga.
Nakon progama modernizacije, firma Meggle, od početnih 10 tona mlijeka dnevno, danas u BiH svakodneveno prerađuje 150 tona mlijeka. Preko 20 posto mliječnih prozvoda se izvozi. Strane konkurencije u ovoj firmi se ne boje, ali upozoravaju na pasivan odnos vlasti spram regulativa EU, što će predstavljati veliki problem, posebno nakon ulaska Hrvatske u EU.
„Iako imamo kontakte u Briselu, ne možemo to ubrzati. Komisija čeka da se završe zadaće u BiH da bi onda mogla dodijeliti izvozničke brojeve Evropske unije“, navodi Toni Meggle, vlasnik i generalni direktor kompanije.
Prema anketi koja je provedena u BiH u 100 velikih kompanija prošle godine pretežno je investiran domaći kapital u iznosu od oko 554 miliona eura, dok su strani investitori uložili tek oko 70 miliona eura.
Nedavna dodjela priznanja za najuspješnije kompanije u BiH pokazala je da su Asa Prevent i kompnija Meggle ipak usamljeni primjeri, odnosno da su po izvozu, neto dobiti i investicijama na prvom mjestu i dalje javne kompanije poput telekoma ili elektroprivreda.
„To govori o teškoj ekonomskoj situaciji gdje privatni kapital i privatni poduzetnici vrlo teško mogu da izdvoje novac za investiranje i da je javni sektor još uvijek u određenim segmentima u znatno povoljnijoj situaciji, dakle ima sredstava da inevstira“, kaže Igor Gavran iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Uvezivanje i bankarskog i energetskog sektora
Kako na ovakvo stanje odgovoriti? Iztok Seljak smatra kako bi jedan od načina mogao biti regionalno povezivanje komplemenatrnih frmi. Seljak, inače direktor slovenske Hidrije, potpredsjednik je i utemeljitelj međunarodnog građevinskog konzorcija Feniks, koji danas udružuje čak 45 firmi građevinskog sektora iz BiH, Slovenije i Srbije sa preko 35.000 zaposlenih i sa oko četiri milijarde eura godišnjeg prihoda. Osnovan početkom godine dobar je primjer kako se može konkurirati za poslave u brzorastućim zemljama trećeg svijeta, ne čekajući politiku da reaguje:
"Imamo stvarno velike projekte od 300, 500 miliona eura, a koje svako za sebe uopšte ne bi mogao nastaviti“, naglašava Iztok Seljak.
Regionalna suradnja ne smjela stati samo na građevinskom konzorciju. Duško Knežević, predsjednik grupacije Atlas Grupe, jedne od najznačajnijih kompanija u oblasti finansijskih usluga u jugoistočnoj Evropi, naglašava i uvezivanje bankarskog ali i energetskog sektora.
„Mislim da bi nešto slično što su napravili građevinci trebali bismo i mi bankari da napravimo i da i u tom pravcu damo podršku onome što su do sada odradili“, ocjenjuje Duško Knežević.
Izgradnju energetskog podmorskog kabla između Crne Gore i Italije, kao ključne investicije za Crnu Goru, omogućila je istovremeno da sve zemlje regiona valoriziraju energetski potencijal na tržištu. Slično je i sa autocestom kroz BiH, koja će mnogo značiti i za hrvatki turizam, dodaje Knežević komentirajući značaj regionalnog uvezivanja. Ovadašnje političare upozorava:
„Mislim da je evropski put i ulazak u NATO najbolji način da se privuku strani investitori direktno.“
Dok se čeka na odgovor nadležnih oragana vlasti na višim nivoima, mnogo toga u unapređenju biznisa može uraditi lokalna zajednica.
Pokazuje to primjer Opštine Karpoš u Skoplju koja je, prema anketama, proglašena najboljim mjestom za unapređenje biznisa u Makedoniji. Načelnik opštine Stevče Jakimovski pojašnjava kako su procedure za izdavanje građevinskih dozvola veoma kratke i stroge, a prava objektivizirna, što je samo u prošloj godini donijelo investicije vrijedne preko 250 miliona eura:
„Mi smo smanjili do minimuma mogućnosti za opstrukcije i korupciju. Uveli smo elektronsko izdavanje građevinskih dozvola, tako da možete dobiti građevinsku dozvolu iz svoje kuće. Rezultat toga je što bi građani Skoplja najviše htjeli da žive u našoj opštini“, navodi Stevče Jakimovski.
Stanje recesije i ekonomska kriza odrazali su se i na poslovanje i konkurenost firmi i biznis u regionu. Kriza, slažu se naši sagovornici, ipak može biti izazov i poticaj u pronalaženju novih načina za ostvarenje uspješnog poslovanja koji su u regionu, unatoč svim probemima, ipak događa.
