Dostupni linkovi

Cvijeće za Principa na godišnjicu atentata

Politika na ovom mjestu nije bitna. Ono što je bitno, jesu historijske činjenice, rečeno je pred kapelom Vidovdanskih heroja u Sarajevu
Politika na ovom mjestu nije bitna. Ono što je bitno, jesu historijske činjenice, rečeno je pred kapelom Vidovdanskih heroja u Sarajevu

Ove godine obilježava se stotinu godina od smrti Gavrila Principa. U Sarajevu je 28. juna obilježena i godišnjica atentata na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda. Pred spomen-kapelom Vidovdanskih heroja Gavrilu Principu i ostalim pripadnicima Mlade Bosne položeno je cvijeće i odata počast.

Politika na ovom mjestu nije bitna. Ono što je bitno, jesu historijske činjenice, rečeno je pred kapelom Vidovdanskih heroja u Sarajevu. Kao i godinama unazad, 28. juna Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“ iz Sarajeva, u saradnji sa Mitropolijom dabrobosanskom i ambasadom Republike Srbije u BiH obilježava godišnjicu od sarajevskog atentata koji je otvorio novo poglavlje u historiji svijeta. Ljudi čija su imena uklesana na tabli kapele, istinski su borci za slobodu, smatra Savo Vlaški, predsjednik Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” Sarajevo.

„Mi se svake godine okupljamo ovdje, da položimo cvijeće svim ljudima koji su dali svoje živote za slobodu zemlje i koji su se borili. To je i Gavrilo Princip na suđenju rekao – 'Ja sam čovjek koji se bori za slobodu naše zemlje i nije mi bitno kako će se zemlja zvati, samo da bude slobodna od okupatora'“, kaže.

Sarajevski atentat kroz fotografiju

Nadvojvoda Franc Ferdinand sa suprugom Sofijom, vojvotkinjom od Hohenberga i njihovo troje djece Sofijom, Maksimilijanom i Ernstom. Nadvojvoda je 28. juna 1914. trebao posjetiti vojne jedinice u Sarajevu, a na taj dan je bila i godišnjica njegovog braka sa Sofijom.
1/13 Nadvojvoda Franc Ferdinand sa suprugom Sofijom, vojvotkinjom od Hohenberga i njihovo troje djece Sofijom, Maksimilijanom i Ernstom. Nadvojvoda je 28. juna 1914. trebao posjetiti vojne jedinice u Sarajevu, a na taj dan je bila i godišnjica njegovog braka sa Sofijom.
U Sarajevu je 28. juna 1914. član organzacije Mlada Bosna Gavrilo Princip ubio austrougarskog prijestolonasljednika. Smrt nadvojvode Franca Ferdinanda izazvala je lanac događaja koji su doveli do Prvog svjetskog rata.
Kraljevski par stigao je u Sarajevo vozom i prema prvom planu nadvojvoda je trebao biti ubijen dok se vozilo autom glavnom gradskoom cestom. Na fotografiji nadvojvoda i njegova supruga neposredno prije ubistva.
2/13 Kraljevski par stigao je u Sarajevo vozom i prema prvom planu nadvojvoda je trebao biti ubijen dok se vozilo autom glavnom gradskoom cestom. Na fotografiji nadvojvoda i njegova supruga neposredno prije ubistva.
U Sarajevu je 28. juna 1914. član organzacije Mlada Bosna Gavrilo Princip ubio austrougarskog prijestolonasljednika. Smrt nadvojvode Franca Ferdinanda izazvala je lanac događaja koji su doveli do Prvog svjetskog rata.
Nedeljko Čabrinović je bacio bombu na povorku, ali je prestolonasljednik odgurnuo bombu sa krova i ona je eksplodirala pred četvrtim automobilom u koloni te ranila 14 osoba. Nadvojvoda je prošao neozlijeđen i odlučio otkazati posjetu, te sevratiti kući drugim putem, ali to nije rekao vozaču istog trenutka.
3/13 Nedeljko Čabrinović je bacio bombu na povorku, ali je prestolonasljednik odgurnuo bombu sa krova i ona je eksplodirala pred četvrtim automobilom u koloni te ranila 14 osoba. Nadvojvoda je prošao neozlijeđen i odlučio otkazati posjetu, te sevratiti kući drugim putem, ali to nije rekao vozaču istog trenutka.
U Sarajevu je 28. juna 1914. član organzacije Mlada Bosna Gavrilo Princip ubio austrougarskog prijestolonasljednika. Smrt nadvojvode Franca Ferdinanda izazvala je lanac događaja koji su doveli do Prvog svjetskog rata.
Kada je vozač čuo da treba promijeniti rutu, okrenuo je automobil nazad.
4/13 Kada je vozač čuo da treba promijeniti rutu, okrenuo je automobil nazad.
U Sarajevu je 28. juna 1914. član organzacije Mlada Bosna Gavrilo Princip ubio austrougarskog prijestolonasljednika. Smrt nadvojvode Franca Ferdinanda izazvala je lanac događaja koji su doveli do Prvog svjetskog rata.
Gavrilo Princip
5/13 Gavrilo Princip
U Sarajevu je 28. juna 1914. član organzacije Mlada Bosna Gavrilo Princip ubio austrougarskog prijestolonasljednika. Smrt nadvojvode Franca Ferdinanda izazvala je lanac događaja koji su doveli do Prvog svjetskog rata.
Fotografija navodno prikazuje hapšenje Principa, ali prema drugim izvorima, radi se o hapšenju Nedeljka Čabrinovića, jednog od urotnika.
6/13 Fotografija navodno prikazuje hapšenje Principa, ali prema drugim izvorima, radi se o hapšenju Nedeljka Čabrinovića, jednog od urotnika.
U Sarajevu je 28. juna 1914. član organzacije Mlada Bosna Gavrilo Princip ubio austrougarskog prijestolonasljednika. Smrt nadvojvode Franca Ferdinanda izazvala je lanac događaja koji su doveli do Prvog svjetskog rata.
Oružje koje je koristo Princip izloženo je u Vojno-istorijskom muzeju u Beču.
7/13 Oružje koje je koristo Princip izloženo je u Vojno-istorijskom muzeju u Beču.
U Sarajevu je 28. juna 1914. član organzacije Mlada Bosna Gavrilo Princip ubio austrougarskog prijestolonasljednika. Smrt nadvojvode Franca Ferdinanda izazvala je lanac događaja koji su doveli do Prvog svjetskog rata.
Uniforma koju je nosio nadvojvoda Ferdinand kada je ubijen, izložena u Vojno-istorijskom muzeju u Beču.
8/13 Uniforma koju je nosio nadvojvoda Ferdinand kada je ubijen, izložena u Vojno-istorijskom muzeju u Beču.
U Sarajevu je 28. juna 1914. član organzacije Mlada Bosna Gavrilo Princip ubio austrougarskog prijestolonasljednika. Smrt nadvojvode Franca Ferdinanda izazvala je lanac događaja koji su doveli do Prvog svjetskog rata.
Potkušulja koju je nosio nadvojvoda Ferdinand kada je ubijen, izložena u Vojno-istorijskom muzeju u Beču.
9/13 Potkušulja koju je nosio nadvojvoda Ferdinand kada je ubijen, izložena u Vojno-istorijskom muzeju u Beču.
U Sarajevu je 28. juna 1914. član organzacije Mlada Bosna Gavrilo Princip ubio austrougarskog prijestolonasljednika. Smrt nadvojvode Franca Ferdinanda izazvala je lanac događaja koji su doveli do Prvog svjetskog rata.
Gužva na ulicama nakon antisrpskih protesta u Sarajevu 29. juni 1914. 
10/13 Gužva na ulicama nakon antisrpskih protesta u Sarajevu 29. juni 1914. 
U Sarajevu je 28. juna 1914. član organzacije Mlada Bosna Gavrilo Princip ubio austrougarskog prijestolonasljednika. Smrt nadvojvode Franca Ferdinanda izazvala je lanac događaja koji su doveli do Prvog svjetskog rata.
Naslovnica novina "The Excelsior" o ubistvu austrougarskog prijestolonasljednika.
11/13 Naslovnica novina "The Excelsior" o ubistvu austrougarskog prijestolonasljednika.
U Sarajevu je 28. juna 1914. član organzacije Mlada Bosna Gavrilo Princip ubio austrougarskog prijestolonasljednika. Smrt nadvojvode Franca Ferdinanda izazvala je lanac događaja koji su doveli do Prvog svjetskog rata.
Suđenje, Princip sjedi u sredini prvog reda, oktobar 1914.
12/13 Suđenje, Princip sjedi u sredini prvog reda, oktobar 1914.
U Sarajevu je 28. juna 1914. član organzacije Mlada Bosna Gavrilo Princip ubio austrougarskog prijestolonasljednika. Smrt nadvojvode Franca Ferdinanda izazvala je lanac događaja koji su doveli do Prvog svjetskog rata.
Ugao ulica u Sarajevu na mjestu gdje je Princip ubio nadvojvodu Ferdinanda., juni 2014.
13/13 Ugao ulica u Sarajevu na mjestu gdje je Princip ubio nadvojvodu Ferdinanda., juni 2014.
U Sarajevu je 28. juna 1914. član organzacije Mlada Bosna Gavrilo Princip ubio austrougarskog prijestolonasljednika. Smrt nadvojvode Franca Ferdinanda izazvala je lanac događaja koji su doveli do Prvog svjetskog rata.
Prethodni slajd
Naredni slajd

U atentatu je uz Gavrila Principa učestvovalo sedam pripadnika Mlade Bosne, uglavnom studenata i maloljetnika. Od posljedica ranjavanja 28. juna 1914. godine umrli su austrougarski prestolonasljednik Franc Ferdinand i njegova supruga Sofija. Ovaj događaj bio je povod za početak Prvog svjetskog rata. Iako je riječ o atentatu, moramo odati počast mladosti koja je za života propagirala ideju ljubavi, slobode i zajedništva, ističe Slobodan Šoja iz srpskog kulturnog društva “Prosvjeta”.

„Ona je bila univerzalna, ona je bila i evropska, zato što je počivala na svim najljepšim idealima koje su imali mladi ljudi u Evropi, a to je boriti se za dostojanstvo čovjeka, boriti se za prava onoga koji pati, boriti se za slobodu i za pravdu. Ako je to tragedija i ako je to nešto što je ružno, onda mi zaista živimo u pogrešnom vremenu“, smatra Šoja.

Zamjenik ministrice za ljudska prava i izbjeglice BiH Predrag Jović kaže da bi kapela, koja će uskoro biti obnovljena, trebala biti mjesto susreta svih naroda u Bosni i Hercegovini:

„Ne samo Srbi nego i predstavnici drugih naroda. Nadamo se da će sledeće godine i gradonačelnik Sarajeva doći da oda počast ovim ljudima koji su ovde poginuli za neku ideju koja je bila slobodarska.“

Pred spomen-kapelom Vidovdanskih heroja Gavrilu Principu i ostalim pripadnicima Mlade Bosne položeno je cvijeće i odata počast
Pred spomen-kapelom Vidovdanskih heroja Gavrilu Principu i ostalim pripadnicima Mlade Bosne položeno je cvijeće i odata počast

Ipak, na ovom mjestu godinama se uglavnom okupljaju predstavnici samo jednog naroda, uz obezbjeđenje policije. Na Sarajevski atentat se 104 godine kasnije, gleda iz minimum dvije potpuno različite perspektive, a nerijetko biva i predmetom političkih diskusija o akterima i njihovoj ulozi u to doba.

Povezani sadržaji
XS
SM
MD
LG