Ni tri godine nakon usvajanja Zakona o oružanim snagama, prema kojem oko 1.600 vojnika u BiH je prijevremeno penzionisano, status ovih vojnika nije riješen. Punih 38 dana, u improviziranom šatorskom naselju, ti vojnici su protestirali pred državnim Parlamentom, trežeći isplatu penzija. Međutim, 31. maja 2012. godine to njihovo pravo je ukinuto, a oni su postali briga entiteta i entitetskih penzijskih osiguranja.
U Federaciji, pripadnicima bošnjačke i hrvatske komponente Oružanih snaga obećano je da će se do kraja godine donijeti zakon, kojim se potvrđuje pravo na penziju pod povoljnijim uslovima, ali i taj rok je probijen. A novi rok za rješevanje njihovog statusa, nakon nemirnih protesta je 20. april. U Republici Srpskoj, pak, tim ljudima ukinuta su sva prava.
Otpušteni vojnik Ahmed Hujić sve vrijeme rata bio je u Armiji BiH, a nakon toga u Oružanim snagama. Penzionisan je, jer prema Zakonu o oružanim snagama BiH, vojnik ne može biti stariji od 35 godina. On je jedan od 1.600 bivših vojnika Oružanih snaga koji je prošle godine više od mjesec bio u šatorskom naselju pred državnim Parlamentom i tražio svoja prava. Ahmed je tada govorio:
„Mi ništa ne tražimo spektakularno i posebno. Zakon je prije dvije godine usvojen, ova vlast ga je usvajala, ovi su ljudi sjedili u Parlamentu, dizali ruke. Samo tražimo da se taj zakon ispoštuje. Međutim, ta ista država koja je usvajala taj zakon, predlagala taj zakon – mi nismo tražili to, oni su nam nametnuli to penzionisanje, penzionisali nas, usvojili taj zakon – i sad oni opstruiraju taj zakon.“
Ahmed i njegove kolege iz sve tri komponente Oružanih snaga BiH, bivših pripadnika Hrvatskog vijeća obrane, Armije BiH i Vojske RS-a, pune su dvije godine čekali da dobiju penziju. U tom periodu nisu imali nikakva primanja.
„Od čega živimo? Preživljavamo. Od čega ćemo živjeti?“
„Imam troje djece, ženu, znači peteročlana porodica. Živim ovako, od donatora, prijatelja koji mi pomognu, rodbine.“
Epilog prošlogodišnjih protesta u šatorskom naselju bio je da se o ovim vojnicim trebaju brinuti entiteti i entitetski penzijsko-invalidski zavodi. Neophodni zakoni za potvrđivanje prava na penziju ovih vojnika još uvijek nisu doneseni.
Novi protesti
U Republici Srpskoj očigledno nema političke volje za rješevanjem statusa ovih vojnika, kaže predstavnik srpske komponente Oružanih snaga BiH Rade Dželetović:
„Mi se ne priznajemo kao penzioneri iako imamo zakon, odluku Ustavnog suda i sve ostalo, znači pravno smo potkovani. Ovdje se govori da su to momci, ljudi, tridesetpetogodišnjaci, da su to ljudi koji hoće 'hljeba preko pogače'. Ne govori se istina da su to porodični ljudi, 329 porodica ima koje predstavljam, koje imaju pravo na tu penziju. Mi nismo tražili tu penziju, mi smo imali radni odnos i prehranjivali smo svoje porodice. Međutim, ostali smo bez posla. Jedan dio tih ratnih veterana koje imamo tu, koji imaju pravo na tu nesretnu penziju, učestvovali smo u stvaranju oružanih snaga. Iskorišteni smo i po tom pitanju. Kad smo sve to sredili, onda smo dobili reformu, dobili smo ulicu.“
U Sarajevu je prije dva dana oko hiljadu bivših vojnika Oružanih snaga protestovalo tražeći da im se konačno prizna pravo na penziju, jer je rok bio kraj prošle godine. Nezadovoljni odnosom poslanika i njihovom namjerom da se još jednom prolongira rješavanje njihovog statusa, u jednom momentu su silom pokušali ući u zgradu Parlamenta Federacije:
„Hoćemo zakon! Hoćemo zakon!“
„Ovo me više boli jer me tuku moji. Jer mi ne daju moji. Ovo je država bez čovjeka. Ovo nije ni za pseto.“
„Bili su nam zamrznuli zakon s obećanjem da će do 31. januara donijeti okvirni borački zakon. Ovo je kategorija ljudi koja je penzionisana prije tri godine, koja nema nikakvih primanja.“
Nakon tog burnog dana, oba Doma federalnog Parlamenta su na vanrednim sjednicama usvojila Odluku o načinu regulisanja statusa prava na penziju ovih vojnika.
Tom odlukom se potvrđuje njihovo pravo na penziju, a najavljuje se i regulisanje tih prava jedinstvenim zakonom. On treba biti donesen do 31. marta, a ukoliko se to ne dogodi, Parlament se obavezao da će 20. aprila usvojiti poseban zakon za ovu grupu ljudi.
Međutim, MMF je ranije upozorio poslanike da bi se usvajanjem pojedinačnog zakona mogla ugroziti finansijska stabilnost Federacije
Predstavnik bivših vojnika Šemsudin Pojata ovako se obratio delegatima:
„Mi gledamo u vas da se prestanu politička prepucavanja kada je riječ o ovoj populaciji. Bar kada smo mi u pitanju. Držim sa rezervom kako će proći ovaj okvirni zakon. Bojim se, 20. IV ako ne bude ozbiljno shvaćena ova situacija od prekjuče, ne trebaju riječi, bojim se da se ne desi situacija sa puno težim posljedicama.“
U Federaciji, pripadnicima bošnjačke i hrvatske komponente Oružanih snaga obećano je da će se do kraja godine donijeti zakon, kojim se potvrđuje pravo na penziju pod povoljnijim uslovima, ali i taj rok je probijen. A novi rok za rješevanje njihovog statusa, nakon nemirnih protesta je 20. april. U Republici Srpskoj, pak, tim ljudima ukinuta su sva prava.
Otpušteni vojnik Ahmed Hujić sve vrijeme rata bio je u Armiji BiH, a nakon toga u Oružanim snagama. Penzionisan je, jer prema Zakonu o oružanim snagama BiH, vojnik ne može biti stariji od 35 godina. On je jedan od 1.600 bivših vojnika Oružanih snaga koji je prošle godine više od mjesec bio u šatorskom naselju pred državnim Parlamentom i tražio svoja prava. Ahmed je tada govorio:
„Mi ništa ne tražimo spektakularno i posebno. Zakon je prije dvije godine usvojen, ova vlast ga je usvajala, ovi su ljudi sjedili u Parlamentu, dizali ruke. Samo tražimo da se taj zakon ispoštuje. Međutim, ta ista država koja je usvajala taj zakon, predlagala taj zakon – mi nismo tražili to, oni su nam nametnuli to penzionisanje, penzionisali nas, usvojili taj zakon – i sad oni opstruiraju taj zakon.“
Ahmed i njegove kolege iz sve tri komponente Oružanih snaga BiH, bivših pripadnika Hrvatskog vijeća obrane, Armije BiH i Vojske RS-a, pune su dvije godine čekali da dobiju penziju. U tom periodu nisu imali nikakva primanja.
„Od čega živimo? Preživljavamo. Od čega ćemo živjeti?“
„Imam troje djece, ženu, znači peteročlana porodica. Živim ovako, od donatora, prijatelja koji mi pomognu, rodbine.“
Epilog prošlogodišnjih protesta u šatorskom naselju bio je da se o ovim vojnicim trebaju brinuti entiteti i entitetski penzijsko-invalidski zavodi. Neophodni zakoni za potvrđivanje prava na penziju ovih vojnika još uvijek nisu doneseni.
Novi protesti
U Republici Srpskoj očigledno nema političke volje za rješevanjem statusa ovih vojnika, kaže predstavnik srpske komponente Oružanih snaga BiH Rade Dželetović:
„Mi se ne priznajemo kao penzioneri iako imamo zakon, odluku Ustavnog suda i sve ostalo, znači pravno smo potkovani. Ovdje se govori da su to momci, ljudi, tridesetpetogodišnjaci, da su to ljudi koji hoće 'hljeba preko pogače'. Ne govori se istina da su to porodični ljudi, 329 porodica ima koje predstavljam, koje imaju pravo na tu penziju. Mi nismo tražili tu penziju, mi smo imali radni odnos i prehranjivali smo svoje porodice. Međutim, ostali smo bez posla. Jedan dio tih ratnih veterana koje imamo tu, koji imaju pravo na tu nesretnu penziju, učestvovali smo u stvaranju oružanih snaga. Iskorišteni smo i po tom pitanju. Kad smo sve to sredili, onda smo dobili reformu, dobili smo ulicu.“
U Sarajevu je prije dva dana oko hiljadu bivših vojnika Oružanih snaga protestovalo tražeći da im se konačno prizna pravo na penziju, jer je rok bio kraj prošle godine. Nezadovoljni odnosom poslanika i njihovom namjerom da se još jednom prolongira rješavanje njihovog statusa, u jednom momentu su silom pokušali ući u zgradu Parlamenta Federacije:
„Hoćemo zakon! Hoćemo zakon!“
„Ovo me više boli jer me tuku moji. Jer mi ne daju moji. Ovo je država bez čovjeka. Ovo nije ni za pseto.“
„Bili su nam zamrznuli zakon s obećanjem da će do 31. januara donijeti okvirni borački zakon. Ovo je kategorija ljudi koja je penzionisana prije tri godine, koja nema nikakvih primanja.“
Nakon tog burnog dana, oba Doma federalnog Parlamenta su na vanrednim sjednicama usvojila Odluku o načinu regulisanja statusa prava na penziju ovih vojnika.
Tom odlukom se potvrđuje njihovo pravo na penziju, a najavljuje se i regulisanje tih prava jedinstvenim zakonom. On treba biti donesen do 31. marta, a ukoliko se to ne dogodi, Parlament se obavezao da će 20. aprila usvojiti poseban zakon za ovu grupu ljudi.
Međutim, MMF je ranije upozorio poslanike da bi se usvajanjem pojedinačnog zakona mogla ugroziti finansijska stabilnost Federacije
Predstavnik bivših vojnika Šemsudin Pojata ovako se obratio delegatima:
„Mi gledamo u vas da se prestanu politička prepucavanja kada je riječ o ovoj populaciji. Bar kada smo mi u pitanju. Držim sa rezervom kako će proći ovaj okvirni zakon. Bojim se, 20. IV ako ne bude ozbiljno shvaćena ova situacija od prekjuče, ne trebaju riječi, bojim se da se ne desi situacija sa puno težim posljedicama.“
