Dostupni linkovi

'Kažnjavanje' prijavitelja korupcije u BiH


Marš mira za žrtve korupcije u Sarajevu, (9. decembar 2020.)

"Nakon svega što sam prošao, ne vjerujem da bih ponovo prijavio korupciju", kaže inžinjer elektrotehnike Sabahudin Mujčić koji je zbog prijave korupcije prije osam mjeseci dobio otkaz i još je nezaposlen.

On je u firmi, kao tehnički rukovodilac laboratorije, prvi put prijavio koruptivne radnje 2014. godine.

Kada je prijavio direktoru i upravi, premješten je na niže rangiranu radnu poziciju.

"Direktor je tražio da povučem prijave. Potom sam doživio pokušaj zastrašivanja, te sam angažovao advokata. Kako nisam odustao, premješten sam na drugo radno mjesto, a plata umanjena za 100 eura mjesečno", priča Mujčić za Radio Slobodna Evropa (RSE).

U 2020. godini ponovo je prijavio koruptivne radnje. Tada su ga suspendovali i nakon mjesec dana uručili otkaz.

"Osim uprave, prijavio sam i kantonalnoj i federalnoj inspekciji. Međutim, institucije su stale na stranu firme, štiteći stranačke kolege, jer kod nas stranke postavljaju i direktore i inspektore", kaže Mujčić.

Sličnu sudbinu doživjela je i nekadašnja glasnogovornica Zavoda za zapošljavanje Tuzlanskog kantona Jasna Bedak nakon što je javno progovorila o nepotizmu i korupciji u Zavodu.

Protiv nje je pokrenut disciplinski postupak, a potom je uslijedio premještaj na niže rangirano radno mjesto, te prijetnje otkazom.

"Nemate kome da se obratite, niko me nije htio zaštititi, direktori su se mijenjali, ali mobing je nastavljen, užasno je kroz sve to prolaziti", kaže Jasna.

U Federaciji BiH nema zakona koji bi zaštitio prijavitelje korupcije.

Mujčić se obratio Agenciji za prevenciju korupcije na državnom nivou i tražio da mu dodijele status uzbunjivača, ali nije dobio odgovor.

Po uručenju otkaza podnio je tužbu Općinskom sudu u Sarajevu. Osam mjeseci čeka na zakazivanje prvog ročišta.

Federacija i dalje bez Zakona o zaštiti prijavitelja korupcije

Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH (jedan od dva doma u bh. entitetu Federacija BiH) odbio je 26. januara Nacrt zakona o zaštiti uzbunjivača i prijavitelja korupcije.

Ranije predloženi Zakon o zaštiti prijavitelja korupcije je godinama u parlamentarnoj proceduri. Njega je 2018. godine usvojio Zastupnički dom i čeka se da ga usvoji i Dom naroda (drugi dom u Federaciji BiH).

RSE/Video, 9. decembar 2020.

Protest uzbunjivača u Sarajevu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:37 0:00

Sabina Ćudić, zastupnica opozicijske Naše Stranke u Parlamentu Federacije, koja je predlagačica Nacrta zakona o zaštiti uzbunjivača i prijavitelja korupcije, kaže kako parlamentarci nisu usvojili njen prijedlog, pozivajući se na Prijedlog zakona iz 2018. koji obuhvata samo zaštitu prijavitelja korupcije.

Ćudić dodaje kako je u njenom prijedlogu obuhvaćen mobing, seksualno uznemiravanje, seksualno zlostavljanje i druga kršenja ljudskih prava.

Parlamentarci nisu usvojili prijedlog Sabine Ćudić (na fotografiji, novembar 2019.)
Parlamentarci nisu usvojili prijedlog Sabine Ćudić (na fotografiji, novembar 2019.)

"Uz moje objašnjenje kolegama da ovaj prijedlog nudi širu definiciju uzbunjivača, komentar, prvenstveno kolega iz Stranke demokratske akcije (SDA), bio je da je moj zakon sličan onom u Srbiji, te ne podržavaju moj prijedlog, nego nalažu Vladi Federacije BiH da napravi svoj prijedlog zakona i pošalje ga u parlamentarnu proceduru", kaže Sabina Ćudić za RSE.

Na nivou BiH ima zakon, ali samo za uposlenike državnih institucija

U Transparency Internationalu BiH (TI BiH) navode da, prema dosadašnjoj praksi, i kada se prijavi korupcija, ključni je problem taj što institucije ne postupaju prema prijavama građana.

"S jedne strane postoji strah od posljedica, a s druge, nepovjerenje u institucije", objašnjava Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH.

Na nivou BiH postoji Zakon o zaštiti prijavitelja korupcije, usvojen 2014. godine. Međutim, ovaj zakon odnosi se samo na prijavitelje korupcije zaposlene u državnim institucijama, ali ne tretira ostale građane.

Primjer je Emir Mešić, uposlenik Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Bio sam izložen pritiscima, a u firmi su protiv mene pokrenuta dva disciplinska postupka.
- Emir Mešić

"Ja sam 2018. godine prijavio nepravilnosti Tužilaštvu Bosne i Hercegovine putem Ureda visokog predstavnika u BiH u vezi sa iznajmljivanjem carinskih terminala i obračun kod primjene ugovora o iznajmljivanju čime se nanosi šteta budžetu Bosne i Hercegovine. Bio sam izložen pritiscima, te sam podnio zahtjev Agenciji za prevenciju korupcije BiH za status prijavitelja korupcije, što sam i dobio početkom 2019. godine. No, u firmi su protiv mene pokrenuta dva disciplinska postupka. Žalio sam se u zakonom predviđenom roku na prvostepenu odluku da mi se dodijeli otkaz i još čekam na odgovor", kaže Mešić.

Portparol Uprave za indirektno oporezivanje u Bosni i Hercegovini Ratko Kovačević kazao je za RSE da su protiv Mešića u Upravi pokrenuta dva disciplinska postupka.

Kovačević navodi da je disciplinska komisija donijela prvostepenu odluku, a sada razmatra uložene žalbe. Drugostepenu odluku će donijeti u zakonskom roku od šest mjeseci.

Mešić smatra da je u povoljnijem položaju od prijavitelja korupcije na federalnom ili kantonalnim nivoima, jer je od državne Agencije za prevenciju korupcije dobio status uzbunjivača. S obzirom da se radi o državnoj firmi, moraju se provesti zakonske procedure disciplinskog postupka, te postupati po državnom zakonu.

RSE/Video, 18. juni 2020.

BiH: Gde je zapelo sa procesima za visoku korupciju
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:10:34 0:00

U RS-u zakon, ali nema prijavitelja korupcije

Problem za uzbunjivače predstavlja i što su na različitim nivoima različita i zakonska rješenja iz ove oblasti, ocjenjuju u Transparency Internationala BiH.

"U Republici Srpskoj (RS, drugi entitet u Bosni i Hercegovini) Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju, usvojen 2018. godine, predlaže da prijavitelji korupcije dobiju automatski sudsku zaštitu kao i u Srbiji. Međutim, nema podataka koliko je prijavitelja korupcije zatražilo ovu vrstu zaštite, koliko je ona efikasna", objašnjava Ivana Korajlić.

Iz Okružnog suda RS-a na upit RSE imaju li prijavljenih uzbunjivača koji su zatražili sudsku zaštitu, odgovorili su da "oni nemaju takvu vrstu podataka", jer je prema Zakonu o zaštiti prijavitelja korupcije "za traženje sudske zaštite nadležan osnovni sud prema mjestu nastanka štetne, posljedice ili prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta tužioca".

Kada je u pitanju državni nivo, Upravna inspekcija BiH i Agencija za prevenciju korupcije BiH su prve adrese za prijavu da je poslodavac pokrenuo disciplinski postupak ili druge radnje prema prijavitelju korupcije.

Postupci provjere prilikom prijave štetnih radnji traju i po nekoliko mjeseci.

Iz Agencije za prevenciju korupcije BiH navode da su, prema Zakonu o zaštiti prijavitelja korupcije u institucijama BiH, pružili zaštitu osobama iz institucija BiH koje su to od ove institucije zatražile, a koje su ispunjavale uslove predviđene ovim zakonom i u "dobroj vjeri prijavile korupciju".

"U tom smislu, Agencija je do sad imala 27 zahtjeva za dodjelu statusa zviždača, od čega je osam odobrila, dok su ostali zahtjevi odbačeni, većinom, zbog neispunjavanja formalno-pravnih uslova", saopšteno je iz Agencije za RSE.

U proteklih desetak godina Agencija je imala oko 700 prijava korupcije, a veliki broj njih, navode, upućen je pravosudnim institucijama.

RSE/Video, 13. juni 2020.

TV Liberty: Afere u ladicama
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:31:04 0:00

Prema Zakonu o zaštiti prijavitelja korupcije BiH prijava korupcije, kao eksterna, može se podnijeti i organizacijama civilnog društva koje se bave zaštitom ljudskih prava i borbom protiv korupcije.

"TI u BiH direktno pruža pravnu pomoć građanima, gdje postupamo po njihovim prijavama dalje prema nadležnim institucijama. Mi svake godine imamo više od hiljadu prijava građana, te između 200 i 300 predmeta po kojima TI postupa", kaže Ivana Korajlić.

Ivana Korajlić (na fotografiji, 28. januar): Svake godine imamo više od hiljadu prijava građana
Ivana Korajlić (na fotografiji, 28. januar): Svake godine imamo više od hiljadu prijava građana

BiH najgore rangirana po indeksu korupcije

Indeks percepcije korupcije (Corruption Perception Index – CPI) Transparency International za 2020. godinu Bosnu i Hercegovinu svrstava među zemlje svijeta u kojima se stanje korupcije najviše pogoršava.

Konstatujući pad BiH za 11 mjesta, indeks BiH rangira na 111. mjesto od 180 država, sa ocjenom 35 (skala od 0 - 100).

Poređenja radi, BiH je 2012. godine bila rangirana na 72. mjestu sa ocjenom 42, a za osam godina pala je za 39 mjesta, saopšteno je iz Transparency Internationala BiH.

Bosna i Hercegovina je najlošije pozicionirana u regionu Zapadnog Balkana i dijeli mjesto sa Sjevernom Makedonijom. U regionu je nabolje pozicionirana Slovenija sa ocjenom 60, zatim Hrvatska 47, Crna Gora 45, Srbija 38 i Kosovo 36.

Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije pozvala je 9. decembra 2020.godine Vijeće ministara BiH da usvoji Strategiju za borbu protiv korupcije 2020.-2024. godina i prateći akcioni plan, koje je Agencija, prije nekoliko mjeseci uputila na usvajanje

Okvirni Akcioni plan koji je sačinila Agencija sadrži sedam glavnih mjera za čiju realizaciju su zadužene institucije sa javnim ovlaštenjima na državnom nivou, nivou entiteta, kantona i Brčko distrikta BiH, uz direktnu koordinaciju sa Agencijom i tijelima za sprečavanje korupcije.

Međutim, Strategija nije usvojena. Borba protiv korupcije je jedna od obaveza i iz 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske unije (Avis), koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG