Dostupni linkovi

Vanredna vijest

SDF podnio prijavu za zločine u selima Zapadne Slavonije


Ilustrativna fotografija
Srpski je demokratski forum podnio kaznenu prijavu protiv 5 visokorangiranih pripadnika civilne i vojne vlasti općine Slavonska Požega iz 90-tih, za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, uglavnom srpske nacionalnosti. Optužuju se za iseljavanje, ubojstva i paljenje više od 1200 stambenih i gospodarskih objekata u 26 sela Zapadne Slavonije, u prosincu 91-e godine.

Kaznena prijava Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske za zločin protiv civilnog stanovništva u prosincu 91-godine u selima Požeške kotline podnesena je protiv Ante Bagarića, Nikole Jankovića, umirovljenog generala Hrvatske vojske Miljenka Crnca, Tome Jelića i Drage Matoševića, svi visoki dužnosnici u ondašnjoj civilnoj i vojnoj vlasti Slavonske Požege.

Zaključili smo, kaže predsjednik SDF-a, da uopće nije ni bio cilj da se to sačuva, nego da se srpsko stanovništvo raseli, a njihova imovina uništi, kako se ne bi mogli ponovo vratiti i tamo živjeti.
Smatra ih se odgovornima za iseljavanje stanovništva razaranje i paljenje čitavih sela i ubojstvo 44 civila koji nisu poslušali Naredbu Kriznog štaba općine Slavonska Požega, od 29. listopada 91-e, da u roku od 48 sati napuste svoje kuće. Predsjednik Srpskog demokratskog Foruma Veljko Džakula:

„Mi smo očekivali da će se tokom ovih 18 i nešto godina procesuirati i istražiti istina o svemu što se tada tamo dogodilo. Kad se vidjelo da vrijeme odmiče, a od strane države nema nikakvih aktivnosti SDF je preko svojih aktivista taj prostor detaljno obišao, snimio, popisao i evidentirao događanja. Za razliku od mnogih zapadno-slavonskih sela, gdje su se događale slične stvari za ovih konkretnih 26 (Oblakovac, Vučjak, Čečavački, Jeminovac, Šnjegavić itd.) postoji i konkretna naredba koju je izdao ondašnji Krizni štab općine Slavonska Požega, 29.10.1991. kojom se pozivaju mještani tih sela da napuste svoje kuće, a sve u cilju 'zaštite tog prostora da se izbjegnu sukobi i ekscesi'. Većina je izbjegla i pobjegla, ostaviviši sve iza sebe, a oni koji su ostali, njihova sudbina se ni danas ne zna, smatraju se nestalima, pobijenima (za dio mrtvih postoje svjedoci )."

Veljko Džakula, Foto: Enis Zebić
Džakula podsjeća da, u to vrijeme, na tom području nije bilo nikakvih sukoba niti vojnih aktivnosti, te da su, nakon evakuacije, petorica odgovornih dali nalog Hrvatskoj vojsci da se izbjeglom stanovništvu zapale i razore kuće. Prema podacima SDF-a potpuno je uništeno 616 stambenih objekata 590 gospodarskih, 1462 osobe su ostale bez doma, a 44 civila su ubijena:

„Mi smo se u Kaznenoj prijavi fokusirali samo na Naredbu za tih 26 sela, ali ista je sudbina, ističe Džakula, zadesila ukupno u Zapadnoj Slavoniji, blizu 180 sela i na isti su način ljudi islejeni, a kuće uništene. Zaključili smo, kaže predsjednik SDF-a, da uopće nije ni bio cilj da se to sačuva, nego da se srpsko stanovništvo raseli, a njihova imovina uništi, kako se ne bi mogli ponovo vratiti i tamo živjeti.“

Nedopustivo spor proces

Potporu Srpskom demokratskom forumu za ubrzanje istražnog postupka i procesuuiranje tog zločina pružile su civilne udruge Dokumenta i Građanski odbor za Ljudska prava. Voditeljica Dokumente Vesna Teršelić potsjeća da je kaznena prijava za direktnu odgovornost za ubojstva, palež i uništavanje srpskih sela u Zapadnoj Slavoniji protiv nepoznatih osoba podnesena još 90-tih , ali da je predmet još uvijek u predistražnoj fazi na Županijskom državnom odvjetništvu Požega.

Vesna Teršelić
Radi se, kaže Teršelić, o vrlo teškom zločinu i nedopustivo sporom procesu te je vrlo važno da se razmotri i zapovjedna odgovornost.

„Prema podacima kojima raspolažemo, tad su na tom području djelovale jedinice 123. brigade pod zapovjedništvom danas umirovljnog generala HV –e, Miljenka Crnca. Tada su počinjena i paljena sela, od 10.prosinca 1991. vode se i nestali i oni čiji se posmrtni ostaci traže, iz Šnjegavića i još nekoliko sela. Dakle, to su podaci koji su dio službene dokumentacije kojom raspolaže Republika Hrvatska. U prosincu 2000-te, dakle još prije 10 godina, obavljena je i ekshumacija u selu Šnjegavić i pronađeno je 13 tijela, no ni do danas nema rezultata obdukcije niti je poznat identitet ubijenih niti uzrok smrti, što je preduvjet da se pokrenuti postupak za direktnu kaznu odgovornosti nastavi.“


Predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić kaže kako ne vjeruje da bi država bila tako spora da je riječ o zločinu srpske strane nad Hrvatima.

„Zločini su počinjeni prije gotovo 20 godina, optužbe su teške, radi se o većem broju civila koji je stradao, o velikoj materijalnoj šteti. Komentar g. Bagarića, jednog od imenovanih u Kaznenoj prijavi, da je sve to izašlo iz ' kuhinje Save Štrbca' .... Ja nemam pojma što je Savo Štrbac o tome govorio ili pisao, ali znam da bi se time i u istraživanju činjenica trebalo pozabaviti Državno odvjetništvo. Ja mislim da je došlo vrijeme da Država energično reagira, bez obzira na etničku pripadnost žrtve i počinitelja.“
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG