Dostupni linkovi

Vanredna vijest
Novi ambasador Bosne i Hercegovine u Srbiji Boriša Arnaut predao je 3. marta ove godine akreditive u Ministarstvu spoljnih poslova Srbije i tako zvanično preuzeo dužnost.

RSE: Odnedavno ste u Beogradu?

Arnaut:
Da, od prije dva mjeseca.

RSE: Da li ste možda ranije imali neku funkciju u Beogradu?

Arnaut: Ne, ovo je prva.

RSE: Možete li nam reći nešto o sebi?

Arnaut: Rođen sam u Sarajevu. Sve škole sam završio u Sarajevu. Pravnik sam po zanimanju. Radio sam u Opštinskom sudu u Sarajevu, na krivičnom odjeljenju, prije nego što sam otišao u diplomatiju. U ratnom periodu sam dvije godine radio u MUP-u. Od kraja 1995. godine radim za Ministarstvo inostranih poslova. Bio sam generalni konzul u Minhenu od 1988. do 2001. godine i ponovo sam krajem prošle godine tamo bio konzul na šest mjeseci. Sada sam u Beogradu.

RSE: Ima li puno izbeglih ljudi iz Bosne i Hercegovine u Nemačkoj?

Arnaut: Godine 1998. je bilo jako puno izbjeglih ljudi u Njemačkoj. Znam to po konzularnim poslovima koje smo obavljali. Dnevno je dolazilo i preko 150 ljudi u konzulat.

RSE: Haris Silajdžić, predsedavajući Predsedništva Bosne i Hercegovine, će da poseti Beograd u maju. Da li je to tačno?

Arnaut: Da, to je dogovoreno u Istambulu. Jako je bitno da dolazi do odmrzavanja odnosa između Srbije i Bosne i Hercegovine. Velika je stvar što će Predsjedništvo posjetiti Beograd.

RSE: U maju bi trebao u Sarajevu da se održi sastanak predstavnika država bivše Jugoslavije o raspodeli do sada ne raspodeljene imovine bivše Jugoslavije.

Arnaut:
Formirana je komisija koja radi u kontinuitetu, mada u zadnje vrijeme nisu imali intenzivne susrete. Ima tu više sekcija, a jedna od njih je raspodjela bivše imovine diplomatsko-konzularnih predstavništava. Tu se nešto uradilo, ali ima i niz druge imovine. Sada stvaramo preduslove i kontakte za sastanak tih komisija.


Zaštita firmi


RSE: Do čega je Bosni i Hercegovini najviše stalo?

Arnaut: To će reći komisije kroz svoj rad, ali pošto vodimo i konzularne poslove, nama je stalo da zaštitimo firme iz Bosne
Nama je stalo da zaštitimo firme iz Bosne i Hercegovine, Energoinvest i ostale firme koje su ovdje imale svoja predstavništva i imovinu. To su uglavnom zgrade.
i Hercegovine, Energoinvest i ostale firme koje su ovdje imale svoja predstavništva i imovinu. To su uglavnom zgrade. Firme koje su nekada radile po inostranstvu, nekada su bile zajedničke firme, pa naplata tih dugova pristiže. I tu imamo sporova sa Srbijom oko raspodjele i učešća firmi u tim dugovima, koji se sada upravo naplaćuju.

RSE: Mnogi vaši sugrađani su štedeli u Invest-banci, Ljubljanskoj, koja je imala u Beogradu jaka predstavništva.

Arnaut: Tu su se vodili intenzivni razgovori i sa Ljubljanskom bankom i sa Jugo-bankom, ali pretpostavljam da će ih komisija intenzivirati u budućnosti.

RSE: Oko 40.000 ljudi u Bosni i Hercegovini je ostalo bez uloga u tim bankama. Imate li neku predstavu da li je ta cifra tačna?

Arnaut: Nemam egzaktne brojke jer nisam član tih komisija, ali mislim da se radi o preko 40.000 ljudi.

RSE: Osim zgrada i stare devizne štednje, mislim da će se pregovarati i o konzularnim predstavništvima u inostranstvu?

Arnaut: Tako je. Komisija je već jedan dio uradila i mislim da krajem maja imaju sastanak u Beogradu, kada će nastaviti sa radom oko podjele predstavništava.

RSE: Šta bi Srbija mogla da potražuje od Bosne?

Arnaut: I Srbija je imala firme u Bosni i Hercegovini. Ima potraživanja i s jedne i s druge strane. Bosna ih ima i prema Hrvatskoj i prema Srbiji. U zajedničkoj domovini to su bile firme koje su uvijek imale zajednička predstavništva, od Slovenije do Makedonije.

RSE: Srbija ima neka odmarališta i hotele po Hrvatskoj. Da li je bilo po Jahorini nekih srbijanskih odmarališta ili hotela?

Arnaut: Znam da su bila jedan ili dva hotela. Ne znam kako je to raspoređeno i da li je to riješeno.

RSE: Beograđani vole da odu na Jahorinu, više nego na Kopaonik.

Arnaut: I dolaze. Često skijam na Jahorini i jako mi je drago kada vidim na parkiralištima parkirane i splitske i dubrovačke i beogradske registracije. Jahorina je atraktivna i vraća se duh olimpijskih skijališta. To najbolje možete vidjeti po gostima u hotelima.


Sarajevo se oporavlja


RSE: Naš ministra policije, Ivica Dačić, procenio je da bi u njegovoj oblasti trebalo uspostaviti mnogo čvršću saradnju u regionu. Posetio je Hrvatsku, a odmah zatim i Bosnu i Hercegovinu. Kriminalci ne znaju za granice.

Ambasador Arnaut
Arnaut: Naravno, to je svjetski problem, s tim da se na Balkanu zadnji uključujemo u udruživanje protiv svjetskog kriminala. Vaš predsjednik je neki dan rekao da to već prelazi okvir organizovanog kriminala. Znaju se korijeni mafije, znaju se njihove metode rada. Nužna je saradnja policije u regionu. I u Sarajevu je bio jedan sastanak šefova policije.

RSE: Postoje li neke pretpostavke da se Mladić možda krije u Republici Srpskoj. Ima li bar nekih glasina?

Arnaut: Sve glasine govore da je negdje u Srbiji. Ne znam, nemam te podatke.

RSE: Kako lično tumačite to što je u Skupštini Srbije Deklaracija o Srebrenici formulisala da je tamo izvršen zločin, a ne genocid? Međunarodni sud pravde u Hagu je ocenio taj masakr kao genocid. Mislite li da je ipak ta Deklaracija značajna za odnose dve zemlje?

Arnaut: Jeste, sasvim sigurno je značajna za odnose između Bosne i Hercegovine i Srbije. Značajno je i za istoriju da je donesena Deklaracija da se desio zločin u Srebrenici. Međunarodni sud pravde je rekao svoje o tom zločinu.

RSE: Koliko se Sarajevo oporavlja od ratnih rana?

Arnaut: Dosta se oporavilo. Bio sam jedno vrijeme vani. Dešavalo se da mjesecima ne dođem u Sarajevo i svaki put bih se iznenadio koliko je toga obnovljeno, koliko je porušenih zgrada uklonjeno i napravljeno novih. Infrastruktura je obnovljena. Sarajevo se oporavlja i oporavilo se.

RSE: Da li ste malo prošetali Beogradom?

Arnaut: Došao sam u zimskom periodu, kada je bilo tmurno i kada je bio kratak dan. Baš kada sam došao su se desili burni događaji - hapšenje Ganića, žalba po presudi Iliji Jurišiću. Tako da mi prvi dojam baš i nije bio prijatan u Beogradu. Sada je tu proljeće, ljepše je vrijeme i prošetam Beogradom. Lijepo je.

RSE: Šta vam nedostaje iz Sarajeva, prijatelji?

Arnaut: Prijatelji često dolaze u posjetu, mnogi prvi put nakon 20 godina.

RSE: Gdje izlazite?

Arnaut:
Odlazimo u restorane. To je naša, balkanska hrana, tako da nema bitne razlike između bosanske i srbijanske kuhinje. Odem i kod našeg sugrađana koji je otvorio ćevabdžinicu. Čak sam tamo vidio i neke ljude koje nisam dugo vidio.
Učiniti na političkom nivou da brže idemo u Evropsku uniju, zajedno da idemo ka Evropskoj uniji. Malo smo zaostali kod liberalizacije viznog režima. Nadam se da ćemo i to otkloniti na ljeto. Ne možemo svađama ući u Evropsku uniju.


Zajedno ka EU


RSE: Šta će vam najviše nedostajati? Raja?

Arnaut: Raja, taj sarajevski duh koji je ostavio velikog traga. I dan danas se taj duh obnavlja kroz razne emisije, druženja. Vidim da u Beograd dolaze umjetnici iz Sarajeva. Nastojimo da se povežemo kroz umjetničku liniju. Razgovaramo da se ovdje napravi izložba gdje bi se predstavila sarajevska Hagada, stećci. Pregovaramo sa jevrejskom opštinom. Razgovarao sam sa horovima iz Zenice i Banja Luke da gostuju u Beogradu, da kroz kulturu vratimo ono što je bilo.

RSE: Osim lepe misije kroz kulturu, šta su vaši prioriteti kao ambasadora Bosne i Hercegovine ovde?

Arnaut: Učiniti na političkom nivou da brže idemo u Evropsku uniju, zajedno da idemo ka Evropskoj uniji. Malo smo zaostali kod liberalizacije viznog režima. Nadam se da ćemo i to otkloniti na ljeto. Ne možemo svađama ući u Evropsku uniju. Svađa sa susjedima nikome ne donosi dobro. Kada otklonimo svađe i uspostavimo dobrosusjedske odnose, bit će lakše i Srbiji i Bosni za ulazak u Evropsku uniju.

RSE: Ali antagonizama još ima u određenim krugovima, mislim generalno na bivšu Jugoslaviju. S druge strane, imate ljude koji su nostalgičari, koji kažu da nam je bilo najbolje dok smo bili u Jugoslaviji.

Arnaut: Jeste, ali od nostalgije nemamo puno koristi, a imamo jako puno štete od ljudi koji unose nemir u te odnose. Treba razviti svijest da je jedino dobro ono što nas vodi ka Evropskoj uniji, a to je dobrosusjedski odnos. Veliki korak je napravio predsjednik Hrvatske, Josipović, prije desetak dana. Takođe veliki korak je sastanak u Istanbulu, koji je dao jak temelj za dobrosusjedske odnose.

RSE: Tu su glave reči bile stabilnost i mir?

Arnaut: I čvrsta izjava predsjednika Srbije, Tadića, da se neće miješati u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine i da je za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu. Riječi Josipovića i Tadiću smiruju. Svi su pozdravili Josipovićeve riječi i u Jasenovcu i u Bosni.

RSE: Šta kaže običan svet u Bosni? Mnogi brakovi su se raspali, nema više one lepe zemlje. Kako sada reaguju na pokušaje ponovnog zbližavanja?

Arnaut: Većinom su se razvodi desili odlaskom vani. Nemam baš puno primjera raspalih brakova zbog različitih nacionalnosti. U mom okruženju nije se raspao niti jedan brak. Više se raspalo brakova zbog odvojenosti.

Običan svijet, kao i ovdje, gleda kako da preživi, kako da se zaposli, kako izaći iz krize koje je svima dosta.

RSE: Koliko je svetska kriza pogodila Bosnu i Hercegovinu?

Arnaut: Sasvim sigurno da je pogodila, nezaposlenost je još uvijek velika u Bosni i Hercegovini. Nije je pogodila kao cijelu Evropu. Možda će se tek kasnije odraziti na Bosnu, teško je sada govoriti o tome.

RSE: Industrija je krizu verovatno najviše osetila, više nego bankarstvo ili uslužne delatnosti?

Arnaut: Da, to je tačno. Nemamo puno industrije u Bosni, taj dio je najviše devastiran.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG