Nakon Prištine i Sarajeva, i u Zagrebu su predstavljeni rezultati istraživanja nevladinih udruga o ljudskim gubicima u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije u devedesetim godinama. Procjenjuje se da je u ratovima devedesetih poginulo oko 130.000 ljudi.
U Zagrebu je nastavljeno predstavljanje rezultata dokumentiranja ljudskih gubitaka u ratovima na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Kosova devedesetih godina prošlog stoljeća.
Nataša Kandić iz beogradskog Fonda za humanitarno pravo po prvi je puta prezentirala podatke o državljanima Srbije i Crne Gore poginulim u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
„Reč je o vojnicima i policajcima i pripadnicima paravojnih formacija koji su - ako se setimo 1991. godine - zapravo svi bili pod komandom Jugoslovenske narodne armije. Prema našem istraživanju, mi smo ustanovili imenom i prezimenom 2087 državljana Srbije i Crne Gore koji su poginuli u ratu u Hrvatskoj 1991. godine i u ratu u BiH do 1995. godine.“
Preko 1.100 poginulo ih je u Hrvatskoj, a preko 700 u Bosni i Hercegovini. Za dio njih ne zna se gdje su poginuli, ali radi se na tome.
Je li moguće u toj brojci vidjeti koliko je bilo mladića koji su poginuli služeći kadrovski rok u tadašnjoj JNA, koliko je bilo policajaca koji su tamo obavljali svoj posao, a koliko je bilo pripadnika paravojski, pitali smo.
„Kako vreme protiče, vrlo je teško ustanoviti ko su dobrovoljci i ko su pripadnici paravojnih formacija, zato što je dovoljno vrema prošlo, pa su porodice promenile svoj odnos prema tome. To više nisu 'herojske jedinice', kao što su bile 1991. godine.Sada uglavnom dobijamo podatke da su bili rezervisti JNA, tako da je vrlo teško. S druge strane, pošto se obraćamo i Ministarstvu odbrane Srbije, koje ima podatke o pripadnicima JNA – u velikom broju, ne sve – onda oni vrlo otvoreno daju podatak ako neko nije mobilisan u skladu sa zakonom, i kažu – dobrovoljac.“
Po prvi puta su predstavljeni i podaci o mladićima koji su poginuli za vrijeme služenja kadrovskog roka 1991. godine iz svih tadašnjih jugoslavenskih republika. Poginulo ih je najmanje 609, kazala je.
U Hrvatskoj je od 1991 do 1995 godine evidentirano 15.336 žrtava, od kojih su pola pripadnici vojnih formacija. Prema podacima Fonda za humanitarno pravo Kosova, na Kosovu je od 1998. do 2000. godine, živote izgubilo 13.000 osoba, 76 posto civila i 24 posto pripadnika oružanih formacija. Od tog broja 1.400 ih je bilo mlađe od 18 godina.
Predstavljeni su i rezultati popisa logora u Bosni i Hercegovini, gdje su istraživači iz nevladine udruge "Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje" došli do broja od 350. Ukupni broj žrtava u ratovima devedesetih procjenuje se na oko 130.000.
