Plan vlasti u Republici Srpskoj da uspostavi kontrolu nad telekomunikacionom infrastrukturom kroz novo javno preduzeće, otvorio je pitanja nadležnosti i potencijalnog sukoba sa državnim zakonima u Bosni i Hercegovini.
Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik izjavio je, nakon sjednice stranačkog Predsjedništva 31. marta, da bi vlasti trebale razmotriti formiranje javnog preduzeća koje bi objedinilo upravljanje "antenama i relejima" u tom entitetu.
Cilj je, kako je naveo, uspostavljanje kontrole nad infrastrukturom i jačanje "digitalnog suvereniteta" Republike Srpske.
Međutim, pravni stručnjaci upozoravaju da bi takav potez mogao biti u suprotnosti sa ustavnim nadležnostima države.
Profesor ustavnog prava Davor Trlin rekao je za Radio Slobodna Evropa da bi centralizacija kontrole nad relejima i antenama, uz mogućnost uticaja na frekvencije i dozvole, predstavljala "paralelni regulatorni sistem".
Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, "uspostavljanje i funkcionisanje zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih sredstava" je jedna od eksplicitno navedenih nadležnosti države.
Ovu oblast u BiH reguliše Regulatorna agencija za komunikacije (RAK), te važeći Zakon o komunikacijama BiH iz 2003. godine.
Iako su još krajem devedesetih i početkom 2000-ih, odlukama visokih predstavnika i kasnijim zakonima, predviđeni modeli jedinstvenog upravljanja signalnom infrastrukturom na nivou države, takva rješenja nikada nisu u potpunosti implementirana.
Ko upravlja relejima u BiH?
Pravo da koriste releje i kompletnu infrastrukturu za emitovanje programa na teritoriji cijele BiH imaju pravo da koriste sve TV stanice koje posjeduju dozvole RAK.
U Bosni i Hercegovini, trenutno, antenama i relejima za emitovanje TV programa upravlja Radiotelevizija BiH (BHRT) u Federaciji BiH, dok u Republici Srpskoj taj posao obavlja Radiotelevizija RS (RTRS).
Prema nezvaničnim procjenama, u RS se nalazi oko 80 releja za ovu svrhu.
Radio-televizija Republike Srpske nije odgovorila na upit Radija Slobodna Evropa o najavama Milorada Dodika, uključujući pitanje da li su ih vlasti kontaktirale, kao ni koliko releja postoji u tom entitetu, te koliki su troškovi njihovog održavanja.
Odgovor nije stigao ni iz Vlada Republike Srpske, kojoj su upućena pitanja o eventualnom formiranju novog javnog preduzeća i postojanju nacrta zakona koji bi regulisao njegovo osnivanje.
Šta se dogodilo sa korporacijom za upravljanje relejima?
Ideja o centralnom upravljanju komunikacijskom infrastrukturom u Bosni i Hercegovini datira još iz 1999. godine, kada je tadašnji visoki predstavnik Karlos Vestendorp (Carlos Westendorp) naložio uspostavljanje državne korporacije za upravljanje prenosnim kapacitetima.
Godinu dana kasnije, njegov nasljednik na toj poziciji, Volfgang Petrič (Wolfgang Petritsch) je donio drugu odluku o restrukturiranju RTV sistema u BiH, koja predviđa osnivanje Privremene korporacije za prenos programa.
Ova korporacija "nastavlja da upravlja svim predajničkim lokacijama, predajnicima i vezama svih javnih radio-televizija, kao i ostalom infrastrukturom za prijenos programa", navodi se u odluci.
Dodaje se, takođe, da je potrebno uspostaviti zvaničnu korporaciju za prenos programa.
Pokušaj uspostavljanja jedinstvenog sistema upravljanja emiterskom infrastrukturom formalizovan je 2005. donošenjem Zakona o javnom RTV sistemu Bosna i Hercegovina, kojim su predviđena četiri stuba javnog emitovanja — BHRT, FTV, RTRS i Korporacija javnih RTV sistema.
Prema tom zakonu, Korporacija bi trebala osiguravati prijenosne usluge za javne servise i koordinirati upravljanje tehničkim resursima i infrastrukturom.
Slična rješenja ugrađena su i u Zakon o Radio-televiziji Republike Srpske iz 2006. godine.
Uprkos zakonskom okviru, Korporacija nikada nije zaživjela i ostala je tek formalno predviđena institucija bez stvarne funkcije.
Iz OHR-a do objave teksta nisu odgovorili na upit RSE o tome da li su nove ideje vlasti u RS predvođenih Dodikom u suprotnosti sa njihovim ranijim odlukama.
Da li je osnivanje preduzeća ustavno?
Davor Trlin, profesor ustavnog prava, kaže da je prerano govoriti o konkretnom modelu, s obzirom na to da detalji nisu poznati, ali upozorava da "nijedan entitet ne može osnivati instituciju koja bi zadirala u nadležnosti države".
Prema njemu, ukoliko bi Parlament RS usvojio odluku ili zakon koji bi regulisao osnivanje takvog preduzeća, državne institucije bi brzo reagovale.
"To bi bio ponovno onaj klasičan slučaj uzurpacije nadležnosti što je Ustavni sud BiH do sada više puta sankcionisao u sličnim slučajevima, oblastima imovine, elektronskog potpisa, policijskih nadležnosti, itd", rekao je Trlin.
On podsjeća da ovo ne bi bilo sporno ukoliko bi se radilo o vlasništvu i održavanju fizičke infrastrukture, te dodaje da bi takav model mogao potpasti pod nadležnosti entiteta, koji već imaju vlastita javna preduzeća u oblasti infrastrukture, poput onih za puteve ili šume.
Trlin ističe da "nije slučajno" da je odredba o komunikacijskim sredstvima ubačena u Ustav BiH.
"Radiofrekvencijski spektar ne poznaje granice, entitetske linije, a efikasno upravljanje njime, je zahtjevalo jedinstveni regulatorni okvir na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine", kazao je Trlin.
Iz Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) BiH, do zaključenja teksta nije stigao odgovor na upite RSE da li bi ovime RS preuzela državne nadležnosti u toj oblasti, dok su pojedini članovi Vijeća RAK odbili dati izjave za medije.
Na čelu RAK BiH je Draško Milinović, bivši generalni direktor RTRS-a, kao i nekadašnji savjetnik Milorada Dodika dok je bio na poziciji predsjednika RS.
Odgovor na pitanja o ustavnosti takvog preduzeća nije stigao ni iz državnog Ministarstva komunikacija i transporta, dok ministar Edin Forto nije odgovarao na poruke.