Lidija Bradara iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH izabrana je za predsjednicu Federacije Bosne i Hercegovine, na vanrednoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH u utorak, 28. februara 2023. godine.
Refik Lendo iz Stranke demokratske akcije (SDA) i Igor Stojanović iz Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH), izabrani su za potpredsjednike ovog entiteta u Bosni i Hercegovini.
Predsjednik i dva potpredsjednika moraju biti iz reda tri konstitutivna naroda (Hrvatica, Bošnjak i Srbin).
Na zahtjev zastupnika, glasalo se pojedinačno. Za imenovanje je glasalo 58 zastupnika, protiv je bilo 35, a suzdržan je bio jedan zastupnik.
(Pot)predsjednika Federacije BiH predlaže najmanje 11 delegata iz klubova Bošnjaka, Hrvata i Srba u Domu naroda Parlamenta Federacije, a potvrđuje ih Zastupnički dom.
Trinaest delegata iz Stranke demokratske akcije i Demokratske fronte u Klubu Bošnjaka predložilo je Lendu, Klub Hrvata u kojem većinu ima HDZ BiH s partnerima predložio je Bradaru, a Klub Srba u kojem većinu ima SDP BiH predložio je Stojanovića.
Njih troje su se trebali dogovoriti ko će biti predsjednik, a ko dva potpredsjednika Federacije, ali to oni nisu mogli učiniti zbog protivljenja Lende.
On i njegova stranka insistiraju da SDA, HDZ BiH i SDP prije toga trebaju dogovoriti ime mandatara koji bi bio iz SDA, a tek nakon toga imenovati predsjednika i potpredsjednike FBiH i predložiti novu vladu.
HDZ BiH i osam stranaka predvođene SDP-om BiH, koje su ranije dogovorile koaliciju i sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) formirale državno Vijeće ministara, su to odbile.
Po Ustavu Federacije BiH, ako se Bradara, Lendo i Stojanović ne mogu dogovoriti ko će biti (pot)predsjednik, onda o tome odlučuje Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH.
Dvije vanredne sjednice s istom tačkom u jednom danu
Zastupnički dom je u utorak, 28. februara, održao dvije sjednice kako bi se izabralo rukovodstvo ovog entiteta, a koje će kasnije predložiti mandatara za sastav nove vlade.
Najprije je zakazana, a potom prekinuta 3. vanredna sjednica na kojoj nije bio usvojen ni dnevni red na kojem je bila samo ta jedna tačka.
Predsjedavajuća Mirjana Marinković Lepić je odmah za isti dan sazvala novu, 4. vanrednu sjednicu s istom tačkom.
Zastupnici Stranke demokratske akcije (SDA) protivili su se održavanju 3. vanredne sjednice pozivajući se na procedure i tvrdeći da nije sazvana u skladu s Poslovnikom ovog doma i Ustavom Federacije BiH.
"Zastupnicima nije dostavljen akt da tri kandidata nisu postigli dogovor (ko će biti predsjednik, a ko dva potpredsjednika Federacije BiH)", kazala je Jasmina Bišćević Tokić, zastupnica SDA, stranke koja ima kandidata za (pot)predsjednika Federacije BiH, ali koja nije dio parlamentarne većine.
Mirjana Marinković Lepić, predsjedavajuća Zastupničkog doma, kazala je da je sve urađeno prema propisima, ali da je rukovodstvo ovog doma zaključilo da je racionalnije bilo prekinuti sjednicu i zakazati novu, 4. vanrednu sjednicu.
SDA protiv izbora
Zastupnički i Dom naroda Parlamenta FBiH su 16. februara izglasali da Bradara, Lendo i Stojanović budu novo rukovodstvo Federacije BiH.
Lidija Bradara je iz HDZ-a, a Igor Stojanović iz SDP-a. Ove dvije stranke su dio koalicije koja pretenduje da preuzme izvršnu vlast na nivou entiteta Federacija BiH.
Treći izabrani, Refik Lendo, je iz SDA, najveće bošnjačke partije u FBiH. Ova politička partija je opoziciona, nakon izbora u oktobru prošle godine.
Prema dosadašnjoj praksi, predstavnik hrvatskog naroda je predsjednik, a dva potpredsjednika iz bošnjačkog i srpskog naroda.
Premijer Federacije BiH je u tom slučaju Bošnjak, a mandatar bi trebao biti predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić.
Četiri dana nakon što su izabrani, 20. februara, Bradara i Stojanović su održali sastanak, na kojem se nije pojavio Lendo. Na sastanku je trebalo biti dogovoreno ko će biti predsjednik Federacije BiH.
Bradara i Stojanović su dogovorili raspodjelu vodećih pozicija u ovom bh. entitetu, prema kojoj bi Bradara trebala da bude predsjednica FBiH.
SDA nije saglasna sa ovim dogovorom HDZ-a i SDP-a.
Njen izabrani član rukovodstva Federacije BiH, Refik Lendo, je izjavio da je odluka Bradare i Stojanovića "protuustavna", jer je, kako je rekao, donesena bez dogovora s njim.
Lendo ima podršku i rukovodećih ljudi u stranci. Iz SDA su poručivali da nisu sazreli uslovi da se izabere predsjednik FBiH, te da to treba biti u paketu s premijerom i Vladom FBiH u kojoj bi trebala sudjelovati i ta stranka.
"Gospodin Lendo neće dati saglasnost za imenovanje vlade u kojoj neće biti SDA", ponovio je u pauzi sjednice 28. februara Mirsad Zaimović, šef Kluba SDA.
Koja je nadležnost (pot)predsjednika Federacije BiH?
Predsjednik Federacije BiH, uz saglasnost oba potpredsjednika, ima ustavnu nadležnost da, između ostalog, predloži premijera ovog entiteta.
Imenovanje premijera i vlade potvrđuje Zastupnički dom Parlamenta FBiH.
Bradara i Stojanović su ranije najavili da će za predsjednika Vlade Federacije BiH predložiti Nermina Nikšića, lidera SDP-a.
Vlada Federacije BiH posljednji put je formirana 2014. godine, a od izbora 2018. godine je u mandatu koji nije "tehnički" jer ima puna ovlaštenja.
Formiranje vlasti u Federaciji BiH je nakon izbora 2018. godine Hrvatska demokratska zajednica uslovljavala izmjenama Izbornog zakona BiH i ostvarivanja takozvanog "legitimnog predstavljanja" Hrvata u BiH, prije svega u Domu naroda Federacije BiH i državne Parlamentarne skupštine BiH te Predsjedništvu BiH.
Promijenjen način konstituisanja vlasti
Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini je početkom oktobra prošle godine iskoristio svoje ovlasti i nametnuo paket ustavnih i zakonskih izmjena. Time je promijenio način postizbornog konstituisanja vlasti.
Iz OHR-a su tada poručili da je cilj izmjena da se osigura blagovremena provedba rezultata izbora i "spriječi blokada entiteta FBiH".
Schmidt je odluku donio kako se ne bi ponovio scenarij blokade formiranja Vlade FBiH, kakav traje još od 2018. godine.
Iz OHR-a su 16. februara pozdravili izbor troje kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije BiH, navodeći da je njihovo imenovanje "važan korak ka punoj provedbi izbornih rezultata i poštivanju volje birača".
Dodali su da "mora uslijediti brzo formiranje vlade", te da će "pažljivo pratiti budući razvoj događaja u skladu sa svojim mandatom".
