Brojni intelektualci, predstavnici vlasti i disidenti, većina njih iz Istočne i Srednje Evrope, traže odgovor na pitanje kako komunistički autoritarni režimi utječu na aktualne prilike u svijetu.
Jiri Liska, potpredsjednik češkog Senata otvarajući skup je istaknuo da treba istražiti komunističku prošlost, i poduzeti određene akcije.
„To je naša dužnost, odgovornost, ali i naša obaveza, ne samo prema milijunima žrtava komunističkog totalitarizma, već i zbog naše slobode i demokratske budućnosti“, istaknuo je Liska.
Većina srednjeevropskih i istočnoevropskih zemalja osudilo je komunizam. Mnoge su donjele zakone po kojima je bivšim komunističkim dužnosnicima zabranjeno baviti se nekom javnom djelatnošću. Primjerice, u Poljskoj u toku su sudski procesi nekolicini visoko rangiranih zvaničnika bivšeg sistema, među kojima je i general Wojciech Jaruzelski.
Ipak, takva suđenja su rijetkost. Liska objašnjava i zašto.
„Moramo priznati da je totalitarizam fenom koji predstavlja zločin protiv čovječnosti i morala, a time što se pojedinac dovede pred lice pravde, tek je forma.“
Promjena stava prema komunizmu
Liska ipak ističe da se promjena stava prema tom komunizmu događa otvaranjem tajnih arhiva i proučavanjem deportacija, radnih logora i egzekucija koje su se događale u ime komunizma.
Glavni govornik u srijedu bio je Harry Wu, kineski disident koji je u radnom logoru proveo dvadeset godina, a nakon toga emigrirao u Sjedinjene Države.
„Komunizam je zločin. To što danas možemo o tome otvoreno govoriti je dobar znak. No, ne treba zaboraviti da su komunisti i danas na vlasti u Kini.“
Uz Kinu koja je najveća komunistička država koja danas postoji u svijetu, tu su i Laos, Kuba i Vijetnam. No, mnogi u grupu komunističkih država uvrštavaju i Sjevernu Koreju.
Praškom skupu, između ostalih, prisustvuju Nikita Petrov, potpredsjednik ruske organizacije za zaštitu ljudskih prava „Memorial“, Vytatus Landsbergis, bivši predsjednik Litve, kao i biskup Laszlo Tokus, čije je hapšenje krajem '80-tih izazvalo revoluciju u Rumunjskoj.
Konferenciju organizira Institut za proučavanje totalitarnih režima osnovan u Pragu 2008.
Jiri Liska, potpredsjednik češkog Senata otvarajući skup je istaknuo da treba istražiti komunističku prošlost, i poduzeti određene akcije.
„To je naša dužnost, odgovornost, ali i naša obaveza, ne samo prema milijunima žrtava komunističkog totalitarizma, već i zbog naše slobode i demokratske budućnosti“, istaknuo je Liska.
Većina srednjeevropskih i istočnoevropskih zemalja osudilo je komunizam. Mnoge su donjele zakone po kojima je bivšim komunističkim dužnosnicima zabranjeno baviti se nekom javnom djelatnošću. Primjerice, u Poljskoj u toku su sudski procesi nekolicini visoko rangiranih zvaničnika bivšeg sistema, među kojima je i general Wojciech Jaruzelski.
Ipak, takva suđenja su rijetkost. Liska objašnjava i zašto.
„Moramo priznati da je totalitarizam fenom koji predstavlja zločin protiv čovječnosti i morala, a time što se pojedinac dovede pred lice pravde, tek je forma.“
Promjena stava prema komunizmu
Liska ipak ističe da se promjena stava prema tom komunizmu događa otvaranjem tajnih arhiva i proučavanjem deportacija, radnih logora i egzekucija koje su se događale u ime komunizma.
Glavni govornik u srijedu bio je Harry Wu, kineski disident koji je u radnom logoru proveo dvadeset godina, a nakon toga emigrirao u Sjedinjene Države.
„Komunizam je zločin. To što danas možemo o tome otvoreno govoriti je dobar znak. No, ne treba zaboraviti da su komunisti i danas na vlasti u Kini.“
Uz Kinu koja je najveća komunistička država koja danas postoji u svijetu, tu su i Laos, Kuba i Vijetnam. No, mnogi u grupu komunističkih država uvrštavaju i Sjevernu Koreju.
Praškom skupu, između ostalih, prisustvuju Nikita Petrov, potpredsjednik ruske organizacije za zaštitu ljudskih prava „Memorial“, Vytatus Landsbergis, bivši predsjednik Litve, kao i biskup Laszlo Tokus, čije je hapšenje krajem '80-tih izazvalo revoluciju u Rumunjskoj.
Konferenciju organizira Institut za proučavanje totalitarnih režima osnovan u Pragu 2008.
