Dostupni linkovi

Povratak socijalista u Boliviji


Prvi neslužbeni podaci pokazuju da je na bolivijskim izborima socijalista Luis Arče osvojio više od 50 odsto glasova, što je dovoljno za pobjedu u prvom krugu.

Godinu dana nakon što je predsjednik Bolivije Evo Morales usred nasilnih protesta pobjegao iz zemlje, kandidat njegove stranke Luis Arse (Arce) je prema prvim neslužbenim rezultatima pobijedio na izborima održanim 18. oktobra, što označava povratak ljevice u toj zemlji, ali i mogući novi val socijalizma u Latinskoj Americi, pišu svjetski mediji.

Zapanjujući poraz desnice

Ankete objavljene u ponedjeljak pokazale su da socijalisti preuzimaju naizgled nepremostivo vođstvo u predsjedničkim izborima u Boliviji, što bi, ukoliko se rezultat službeno potvrdi, predstavljalo masovni narodni prijekor desničarskim snagama koje su prije godinu dana otjerale ljevicu s vlasti, piše Vašington post (The Washington Post).

Nekoliko puta odgađani izbori održani su u nedjelju, 18. oktobra, nakon što je poništeno prošlogodišnje glasanje zbog navodne izborne prevare a što je završilo nasilnim protestima i odlaskom socijalističkog predsjednika Moralesa u egzil, dok su njegove pristalice proglasile "puč".

Morales, kojem je ovaj put zabranjeno kandidovanje, iz Argentine je gledao kako se njegov bivši ministar ekonomije, 57-godišnji Luis Arse (Arce) suočio s dva glavna konkurenta - bivšim predsjednikom centralističke stranke Karlosom Mesom i desnim nacionalistom Luisom Kamačom (Luis Camacho) - kojima je cilj bio da spriječe povratak socijalista. Prvi neslužbeni podaci pokazuju da je Arče osvojio više od 50 odsto glasova, što je dovoljno za pobjedu u prvom krugu.

Iako rezultati nisu službeno potvrđeni, desničarska privremena predsjednica koju podržavaju SAD, Žanin Anjez (Jeanine Anez) priznala je Arčeovu pobjedu u tvitu zamolivši ga da vlada "imajući na umu Boliviju i demokratiju". Anjez, koja je preuzela vlast nakon Moralesovog progonstva, ispala je ranije iz utrke zbog slabe podrške birača koji je krive za loše upravljanje krizom tokom pandemije, ali i za talas represije nad ljevičarima.

Direktna pobjeda socijalista u Boliviji znači veliki preokret političke vlasti u ovoj osiromašenoj andskoj državi i veliku pobjedu latinoameričke ljevice. Ujedno je to, zaključuje Vašington post, zapanjujući poraz desnice koja je u prethodnoj godini dana nastojala prodati svoje akcije čišćenja socijalista u Boliviji kao "oslobađanje" zemlje - oslobađanje koje narod izgleda nije želio.

Izbori kao referendum o Moralesu

Dok su Bolivijci u nedjelju izlazili na birališta kako bi izabrali novog predsjednika, na izbore se široko gledalo kao na referendum o 14-godišnjem političkom projektu Moralesa, koji je stotine hiljada ljudi izvukao iz siromaštva, ali čije su politike i retorika podijelili zemlju, ukazuje Njujork tajms (The New York Times).

Uoči dolaska na vlast, 2005., Evo Morales je govorio o ravnopravnosti, ukidanju diskriminacije i oporavku državnih resursa. No, posljednjih godina su ga čak i pristalice počele napuštati zbog optužbi za zloupotrebu moći i državnih sredstava, a u novije vrijeme, seksualnu vezu s maloljetnicom.

Nedjelja je bila ponavljanje prošlogodišnjih neuspjelih izbora i došla je u vrijeme duboke polarizacije, na nivou značajnijem čak i za zemlju koja je navikla na podjele i nemire, ukazuje list dodajući da su u mjesecima uoči ovih izbora Ujedinjene nacije dokumentovale najmanje 41 akt političkog nasilja. Mnogi su trenutak nazvali kritičnim te su, uprkos strahu od korona virusa, odlučili da glasaju.

Morales je tokom tri mandata obećavao da će pomoći mnoge koji žive na marginama, a na nekim mjestima je, ukazuje list, ispunio to obećanje - gradeći škole, bolnice i ceste. Stopa siromaštva u zemlji pala je, prema podacima Svjetske banke, sa 60 na 35 odsto stanovništva. Ipak, naglašava Njujork tajms, posljednjih godina su mnoge njegove pristalice osjećale da je predsjednik propustio svoju šansu da uistinu transformiše zemlju.

Luis Arse, kandidat Moralesove stranke Pokret prema socijalizmu (MAS) uoči izbora je poručio biračima da će nastaviti socijalistički pokret koji je započeo njegov prethodnik, dodajući kako je kandidatura za četvrti mandat bila pogreška te da Morales neće učestvovati u njegovoj vladi već da ga vidi kao istorijsku ličnost.

Moralesov povratak?

Morales i Arse duboko su isprepleteni, naglašava Volstrit džurnal (The Wall Street Journal) dodajući kako je Arse, nakon što je 12 godina bio ministar ekonomije, slijedio Moralesa u emigraciju prošlog novembra dok su se protesti rasplamsavali zbog spornih izbora.

Bivši bolivijski predsjednik, koji je prvo otišao u Meksiko, a zatim u Argentinu, ponovo je okupio MAS i izabrao Arsea za kandidata i upravljao njegovom kampanjom.

"Dan nakon pobjede na izborima vratit ću se u Boliviju", kazao je Morales obraćajući se na predizbornom skupu telefonom prošlog mjeseca. Morales se, dodaje list, suočava s nalogom za hapšenje zbog optužbi za terorizam koji je proizašao iz prošlogodišnjih političkih previranja.

Kao ministar ekonomije, Arse je pomogao Moralesu da smanji stopu siromaštva i nadgledao je procvat izvoza prirodnog plina zbog kojeg je bolivijska ekonomija postalo jedno od najbrže rastućih u Latinskoj Americi. Ove godine, dodaje Volstrit džurnal, prognoze MMF-a za Boliviju predviđaju pad ekonomije za osam odsto.

Izazovi novog predsjednika

Iako još uvijek neslužbeno, pobjednik bolivijskih predsjedničkih izbora Luis Arse, koji je više od deset godina nadgledao nagli ekonomski rast i smanjenje siromaštva, ovaj put suočit će se s teškom bitkom oporavka zemlje, ukazuje agencija Asošiejtid pres (The Associated Press).

Korona virus, koji je naveo vlasti da dva puta odgode održavanje izbora, pogodio je siromašnu Boliviju teže od gotovo bilo koje druge zemlje, naglašava agencija i dodaje da je gotovo 8.400 od ukupno 11,6 miliona ljudi umrlo od COVID-19.

"Novi izvršni i zakonodavni čelnici Bolivije suočit će se s zastrašujućim izazovima u polarizovanoj zemlji, koju je opustošio COVID-19, a koče je krajnje slabe institucije", ocjenjuje Vašingtonska kancelarija za Latinsku Ameriku, organizacija za zagovaranje ljudskih prava sa sjedištem u Vašingtonu.

Dok se suočava s izazovom izlaska iz duge sjene svog bivšeg šefa Arče je, ukazuje AP, na izborima imao koristi od niza pogrešaka Moralesovih neprijatelja koji su tokom prethodne godine pokušali procesuirati bivšeg predsjednika i ključne pomoćnike poništavajući njegove politike, što je potpomoglo nove nemire i polarizaciju.

Morales je bio posljednji preživjeli ljevičarski vođa u takozvanoj "ružičastoj plimi" koja je preplavila vlade širom Južne Amerike i prvi predsjednik urođeničkog porijekla pod kojim je Bolivija doživjela period političke stabilnosti, navodi AP.

Iako je gnjev zbog korupcije potaknuo oživljavanje desničarske politike, posebno u Brazilu, Arseova pobjeda sigurno će, ocjenjuje AP, ojačati ljevicu, čija himna ekonomskoj pravdi ima široku privlačnost u regiji u kojoj bi se ove godine, prema procjeni UN, siromaštvo moglo povećati na 37 odsto.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG