Za nekoliko meseci u Crnoj Gori niko neće imati platu manju od 1.000 evra, najavljuje Vlada te zemlje.
Na elektronskoj sednici 17. septembra Vlada je usvojila set od šest finansijkih zakona koji propisuju poslodavcima da radnike plaćaju minimalno 1.000, 1.250 ili 1.400 evra, u zavisnosti od nivoa obrazovanja.
Ovaj model obračuna zarada koji premijer Milojko Spajić naziva "Euro model" nastavak je prethodnih ekonomskih programa "Evropa sad" i "Evropa sad 2".
Predsednik Crne Gore Jakov Milatović saopštio je da podržava povećanje zarada i penzija, ali traži javnu debatu o mogućim rizicima i ekonomskim posledicama takozvanog "Euro modela".
Ekonomisti za Radio Slobodna Evropa upozoravaju da ovakvo povećanje zarada može dovesti do zaduživanja države i rasta cena.
Šta je usvojeno na elektronskoj sednici?
Vlada Crne Gore je 17. septembra usvojila set zakona koji će, kako se navodi, omogućiti primenu novog modela obračuna zarada od januara 2027. godine.
Model predviđa minimalnu neto zaradu od 1.000 evra za zaposlene sa osnovnim i nižim obrazovanjem, 1.250 evra za srednje obrazovanje i 1.400 evra za visoko obrazovanje.
Predviđeno je i dodatno smanjenje poreskog opterećenja na rad i za plate iznad minimalne.
Sadašnja minimalna neto zarada u Crnoj Gori iznosi 600 evra za niže nivoe obrazovanja, odnosno 800 evra za više kvalifikacije.
Najavljeno je i usklađivanje penzija četiri puta godišnje, tako da bi prosečna penzija trebalo da pređe 600 evra, a minimalna 500. Za decembar 2026. najavljena je i jednokratna isplata od 100 eura svim penzionerima.
Premijer tvrdi da je reforma fiskalno održiva zahvaljujući rastu potrošnje i zaposlenosti, suzbijanju sive ekonomije, povratku dijaspore, rashodnoj disciplini i dodatnim poreskim merama.
Među najavljenim merama je i porez na prazne "tercijarne nekretnine", odnosno kuće i stanove koje vlasnici ne koriste.
Prema Spajićevim navodima, prosečna zarada u Crnoj Gori porasla bi sa sadašnjih oko 1.000 na više od 1.400 evra.
Nakon usvajanja predloga zakona u Vladi treba da ih usvoji i Skupština.
Spajić je u međuvremenu održao sastanak sa predstavnicima opština o sprovođenju "Euro modela", uz reči: "Vlada Crne Gore i opštine saglasne su: povećanje zarada i ukupnog životnog standarda ključan je mehanizam za sprječavanje odlaska građana nakon ulaska u Evropske unije (EU)".
Crna Gora je privremeno zatvorila 18 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja. Podgorica ima ambiciju da do kraja godine zatvori sva poglavlja, kako bi se stekli uslovi da postane punopravna članica EU tokom 2028. godine.
Da li je povećanje opravdano?
"Ne možete bez ekonomskih posljedica, koje se zovu inflacija i zaduživanje, povećavati plate, a da pritom produktivnost rada ili stagnira ili opada", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) ekonomista i univerzitetski profesor Vasilije Kostić.
On smatra da je opasnost takvog plana u tome što povećanje plata nema ekonomsko pokriće.
Kostić "Euro model" vidi kao nastavak prethodnih programa povećanja minimalne plate "Evropa sad" i "Evropa sad 2".
Početkom 2022. godine minimalne zarada povećana je na 450 sa dotadašnjih oko 250 evra, u okviru Vladinog programa "Evropa sad". Tada su ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje na teret zaposlenih.
Od oktobra 2024. primjenjuje se "Evropa sad 2", kojim je minimalna zarada povećana na 600, odnosno 800 eura, dok je smanjeno poresko opterećenje na rad, uključujući doprinose za penzijsko osiguranje.
Novim programom "Euro model" ukidaju se preostali doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti.
Kostić kaže da su i ranijim modelima plate povećane "nekritički i nezavisno od ekonomskih parametara".
"Ja sam i tada govorio da će se desiti ovo što se desilo, da će inflacija da obezvrijedi postojeće povećanje plata i penzija i da će u relativnom kratkom roku stvari doći na goru poziciju nego što su bile prije toga", objašnjava ekonomista.
"Da je to bilo tačno predviđanje, najbolji dokaz je ovaj Euromodel. Ako već se dobro živi, ako plate imaju jaku kupovnu moć, onda zašto postoji potreba za novim i to drastičnim povećanjem plata?"
Dodaje da bi, ukoliko je model održiv, sličan pristup primjenjivale i druge zemlje.
Sindikati: Model može da uspe ako sve strane budu sarađivale
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore Srđa Keković kaže da veruje u uspeh programa ukoliko sve strane budu dale svoj maksimum.
On očekuje rast zarada i životnog standarda, kao i pozitivan uticaj na ostanak mladih u Crnoj Gori.
Keković kaže da će sindikati nakon povećanja minimalne zarade tražiti da se uspostavi jasnija hijerarhija zarada u skladu sa stručnom spremom, odgovornošću, složenošću posla i minulim radom, ali dodaje da plan nosi sa sobom i niz izazova.
"Značajan će biti odskok zarada i značajno poboljšan standard ukoliko uspijemo da zaustavimo novo divljanje cijena, roba i usluga, koje će vjerovatno početi odmah", dodaje.
Izazov će, dodaje, biti i finansiranje Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja.
"Naravno, on će se finansirati iz budžeta i za to će morati da postoje pare. Dakle, možete zamisliti koji je to izazov za jedan budžet kada se odreknete tih poreza i doprinosa, a morate sve to da pokrijete kroz razne akcize, PDV i slično", pojašnjava Keković.
Bez socijalnog dijaloga
Srđa Keković kaže da Vlada nije konsultovala sindikate prilikom donošenja ranijih ekonomskim reformi, te da su i za "Euro model" saznali iz medija.
Iz Unije poslodavaca Crne Gore nisu odgovorili na upit RSE za komentar, ali su saopštili da, takođe, nisu konsultovani pre usvajanja mera.
Predsavnici Unije poslodavaca sastali su se 23. septembra sa premijerom Milojkom Spajićem i ukazali "na nezadovoljstvo činjenicom da privreda nije bila konsultovana u procesu kreiranja najavljenih mjera, kao i da je izostala detaljna analiza njihovih potencijalnih efekata na održivost poslovanja, konkurentnost, zaposlenost i ukupnu stabilnost privrede".
Crnogorski javni servis RTCG preneo je da je ministar finansija Novica Vuković nakon usvajanja predloga zakona na sednici Vlade izjavio da mu je potrebno "još vremena" za analizu "Euro modela". Iz tog ministarstva nisu odgovorili na upit RSE da komentarišu taj model.
Ekonomista Vasilije Kostić smatra da izostanak dijaloga pokazuje da je "kreator modela bio svjestan da, ako se model stavi na raspravu, sigurno neće imati podršku".
Dodaje da se povećanje zarada dešava uoči parlamentarnih izbora, koji su planirani sredinom iduće godine.
Ekonomske reforme Pokreta Evropa sad
Vladajući Pokret Evropa su 2022. osnovali sadašnji predsednik Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić, ministri iz nekadašnje Vlade Zdravka Krivokapića, prve koja je formirana nakon pada trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića 2020. godine.
U toku njihovog mandata u ekonomskim resorima Vlade, realizovan je program povećanja zarada "Evropa sad".
Ime Pokretu koji su osnovali dali su, upravo, po ovom ekonomskom programu.
Milatović je 2023. napustio Pokret i potom postao jedan od kritičara Spajićeve Vlade i njenih ekonomskih politika.
Planirano je da se 13. jula 2027. održe redovni parlamentarni i objedinjeni lokalni izbori.
Vlast i opozicija te izbore vide kao odlučujuće za završni proces evropskih integracija Crne Gore.