Dostupni linkovi

Povećanje akciza u BiH: Politička igra na uštrb građana


Parlamentarci koji se protive usvajanju izmjena Zakona o akcizama navode nesposobnost vlasti da obezbijedi sredstva uštedama, nego poseže u džepove ionako osiromašenih građana

Dok parlamentarci koriste izmjene zakona o akcizama za međusobna optuživanja o političkim igrama, koje čak mnogi definišu kao početak predizborne kampanje godinu i po dana prije slijedećih izbora, ekonomisti imaju podijeljena mišljenja o novim nametima na budžet građana. Jedni tvrde da će povećanje cijena goriva značiti veće cijene i prehrambenih proizvoda i dodatno siromašenje građana dok drugi, pak, kažu da bez povećanja akciza nema javnih radova ni pokretanja privrede ove zemlje.

Povećanje akciza za gorivo za 15 pfeninga jedan je od uslova koji su vlasti Bosne i Hercegovine potpisale sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) kako bi dobile novu tranšu kredita za budžetsku potrošnju. Evropska banka za obnovu i razvoj i druge finansijske institucije uslovile su svoje investicije za izgradnju cesta u BiH ovim uslovom, tražeći od bh. vlasti sigurnije punjenje budžeta kako bi mogli vraćati dosadašnje kredite. Riječ je o investicijama u iznosu od 1,5 milijardi eura, kako su naveli iz Vijeća ministara BiH.

Vijeće ministara BiH
Vijeće ministara BiH


Parlamentarci koji se protive usvajanju izmjena Zakona o akcizama navode kao glavni argument nesposobnost vladajuće strukture da obezbijedi sredstva uštedama, jer BiH 67 posto BDP-a troši na javnu upravu, nego poseže u džepove ionako osiromašenih građana. Poslanik Jasmin Emrić podsjeća i na neke druge uslove na koje se BiH obavezala.

’Tu dolazimo do uvjeta koje je postavio MMF- fiskalna održivost i stabilnost budžeta kako bi dobili nove kredite, ali se ta fiskalna održivost i stabilnost mogu postići, kako smo se i obavezali Reformskom agendom, smanjenjem javne potrošnje. Postojeća vlast nije ništa vidljivo ni prepoznatljivo uradila na smanjivanju javne potrošnje, već se odmah okomila na džepove građana", kaže Emrić.

Povećanje akciza za 15 pfeninga na gorivo nisu podijelile samo parlamentarce u državnom parlamentu, nego i ekonomiste koji nove namete na budžete građana gledaju iz različitih uglova.

Izgradnja puteva kasni godinama a neophodna je
Izgradnja puteva kasni godinama a neophodna je


U jednom se slažu, da javni radovi i izgradnja cesta trebaju Bosni i Hercegovini jer su u zastoju već godinama. No, način finansiranja je podijelio njihova mišljenja.

Profesor sarajevskog Ekonomskog fakulteta Muris Čičić za Radio Slobodna Evropa kaže kako je odbijanje parlamentaraca da usvoje povećanje akciza politička igra, prije svega bivših članova SDA, ali i "vanjskih i unutarnjih neprijatelja BiH koji nisu za prosperitet ove zemlje".

‘’Ono što se dešava u Parlamentu BiH je sramotno i tragično za Bosnu i Hercegovinu. Našla se koalicija politikantskih snaga, neozbiljnih ljudi, neprijatelja Bosne i Hercegovine i ona ruši tu mjeru koja je višestruko pozitivna. Pa molim vas, vi imate sad ove poslanike iz SDA koji ruše akcize iz vlastitih razloga; onaj jedan da ne bi otišao u zatvor, jer je podignuta optužnica protiv njega, onaj drugi što nije izabran za ministra… No, ja njih razumijem političari imaju takav život, međutim, ne mogu da razumijem da dovode u pitanje ovako jedan važan projekat i još da stvore atmosferu u javnosti da ta ista javnost sad podržava rušenje Zakona o akcizama’’, kaže Čičić.

S druge strane, profesor ekonomije Izudin Kešetović sa tuzlanskog Univerziteta smatra da, u zemlji gdje više od 40 posto stanovništva grca u bijedi, nije pametno rješenje povećavati namete građanima.

’BiH trenutno ima fiskalna opterećenja veća od 48 posto BDP, a kreditori su ovim uslovima za nova zaduženja pokazali da ne vjeruju u fiskalni kapacitet entitetskih budžeta i kao zalog traže posebne javne prihode.‘’

Bez vizije izlaska iz kritze: Aleksa Milojević
Bez vizije izlaska iz kritze: Aleksa Milojević


Sličnog je mišljenja i ekonomista iz Bijeljine Aleksa Milojević koji podsjeća da je BiH već prezadužena, a vladajuće strukture nisu poduzele u proteklih 20 godina ništa da bh. ekonomija postane prosperitetna.

‘’Privreda je potpuno uništena, narod osiromašio, omladina bježi iz zemlje... Dakle, oni koji bi trebali da ponesu razvoj, njih više nema, sve ih je manje, industrije apsolutno nema. Imamo tuđe robe ovdje, koje kupujemo na bazi doznaka iz inostranstva i na bazi kredita, tako da je to jedan potpuni kolaps. A ovi što su na vlasti, od rata do sada, nemaju ni viziju izlaska iz krize, nego samo svojih ličnih interesa.’’

Ekonomisti kažu da ne bi bio problem u povećanju akciza, da je dosadašnja vlast pokazala efikasno rukovođenje budžetima, da je obezbijedila povoljnije poslovno okruženje i time spriječila odlazak stranih investitora, da je obezbijedila redovno isplaćivanje poticaja poljoprivrednicima, da je otvarala nova radna mjesta kako je obećala prije prošlih izbora i da ima ekonomske strategije. No, umjesto toga građani su svakodnevno bombardovani novim informacijama o stranačkim zapošljavanjima i povećanju javne administracije, o kupovini novih skupih automobila, dodatnom zaduživanju kod komercijalnih banaka, te o korištenju javnih resursa u privatne svrhe.

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG