Dostupni linkovi

Potrebno raditi na zaštiti ličnih podataka


Skup povodom Dana zaštite ličnih podataka
Skup povodom Dana zaštite ličnih podataka
U Srbiji je, po prvi put, obeležen Evropski dan zaštite podataka o ličnosti. Srbija ga je dočekala sa usvojenim Zakonom koji reguliše tu oblast, ali i izazovom njegove primene u praksi. Stručnjaci upozoravaju da na unapređenju te oblasti mora još mnogo da se radi, i apeluju na srpsku vlast da bude energičnija.

Najozbiljnije kritike odnose se na nepostojanje Uredbe kojom bi se regulisao način arhiviranja i zaštite osetljivih podataka o građanima, te da oni trenutno, gotovo nezaštićeni leže u bazama podataka različitih institucija.

Svaki put kada nešto platite kreditnom karticom, iskoristite usluge takozvanog elektronskog bankarstva, odete kod lekara, nađete se u evidenciji policije ili na bilo koji drugi način nekome omogućite uvid u svoje lične podatke, oni završavaju u nekoj od baza podataka.

“Vi imate nebrojeno, to je u hiljadama, baza podataka koje se skupljaju o građanima. Mi samo, kao građani nismo toga svesni. Vi ste hiljadu puta već odgovarali na razna pitanja, lekari prikupljaju podatke o vama, policija takođe, itako dalje, i tako dalje”, ukazuje pravnik Milan Antonijević, izvršni direktor JUKOM-a.

Šta se sa tim informacijama dalje događa – da li su i koliko zaštićene i ko ih i u koje svrhe koristi, uglavnom je nepoznato. Zaštita ličnih podataka jedno je od temeljnih ljudskih prava, garantovano kako Ustavom i zakonima zemlje, tako i međunarodnim ugovorima.

U Srbiji je ta oblast Zakonom regulisana od 2008. godine, ali je potrebno još mnogo raditi na njegovoj praktičnoj primeni, upozorio je povernik za informacije od javnog značaja i zaštitu podatak o ličnosti Rodoljub Šabić.
Šabić: Nismo doneli čitav niz zakona koje smo već, ako ne morali, a onda bar trebali imati.

“Mi smo, možemo slobodno reći, tek počeli. Dakle, doneli smo Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, ali čak ni on nije u celosti usaglašen sa standardima Unije. Uz to, nismo doneli čitav niz zakona koje smo već, ako ne morali, a onda bar trebali imati… Zakona kojima bi privatnost bila zaštićena u nekim, za savremene uslove, izuzetno delikatnim oblastima – od biometrije, pa do elektronskih komunikacija. Kasnimo i sa donošenjem niza važnih podzakonskih propisa. Ceo taj saldo je mogao i morao biti mnogo bolji”, istakao je Šabić.

Stručnjaci kao poseban prolem ističu nepostojajne uredbe kojom bi se regulisao način arhiviranja i zaštite osetljivih podataka, poput nacionalne pripadnosti, veroispovesti, zdravstvenog stanja ili seksualne opredeljenosti. Na to je, svojevremno, u zajedničkom otvorenom pismu srpskim vlastima ukazalo i 20-ak nevladinih organizacija. Među potpisnicma je i JUKOM, čiji je izvršni direktor naš sagovornik Milan Antonijević.

“Možemo doći u situaciju da svi ti podaci budu potpuno dostupni i da budu čak i na tržištu, što smo imali ranije prilike da vidimo. Tako da podaci o vama, koje prikupljaju razne institucije, mogu se naći i može se imati pristup tome, mogu se dobiti podaci koji se odnose na bolesti koje ste imali, na seksualno opredeljenje i bilo koji drugi podaci koji se u Srbiji prikupljaju već decenijama. Tako da, to građane naravno treba da zabrine. Zbog čega bi neko imao neovlašćen pristup? Zbog čega te baze podataka ne bi bile na jedan advekatan način zaštićene, sam pristup bio zaštićen? Tako da građani budu sigurni da te baze podataka neće biti nikada zloupotrebljene”,
kaže Milan Antonijević.

Podrška EU

Najviše podataka o građanima prikuplja policija, pa je i njihova zbirka najbogatija. Ministar policije Ivica Dačić, tvrdi da te podatke u MUP-u čuvaju profesionalno i uz poštovanje Ustavnih i zakonskih odredbi.
Ivica Dačić

“MUP na propisan način štiti kako podatke u elektronskom obliku, tako i podatke koji se nalaze na nosačima informacija u papirnom obliku. Pored zaštite podataka, velika pažnja posvećena je i svrsi u koju se podaci koriste”,
rekao je ministar policije.

Kako bi se zaštita podataka unapredila, a mogućnosti zloupotrebe smanjile, ministarstvo unutrašnjih policije je sarađuje sa nezavisnim regulatornim telima koja se bave tim problemom. Kao ilustraciju, Ivica Dačić je naveo da se u zgradi MUP-a trenutno nalaze kontrolori iz kancelarije povernika za informacije od javnog značaja.

“Ministarstvo u skladu sa svojom obavezom, omogućava neometano vršenje nadzora i sarađuje sa ovlašćenim licima. S obzirom na brojnost evidencija i raznovrsnost organizacionih jedinica spremni smo da iskoristimo vršenje nadzora od strane ovlašćenih lica službe poverenika, sugestije i primedbe koje u toku nadzora nastanu, kako bi samo vođenje evidencija u potpunosti uskladili sa zakonom”,
kaže Ivica Dačić.

Srbiju na Zaštitu podataka o ličnosti, obavezuje i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a Zakon koji tu oblast reguliše potrebno je uskladiti sa evropskim zakonodavstvom. Šef delegacije Evropske Unije u Srbiji Vensan Dežer, rekao je da će Unija Srbiji pomoći na tom putu.

"EU će podržati Kancelariju poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, sa ciljem da se formira snažan nadzorni organ koji će moći da prisili ministre da poštuju Zakon o zaštiti podataka o ličnosti",
rekao je predstavnik EU.

Građani Srbije uskoro mogu da se nadaju uvidu u evidencije koje je o njima vodila policija. Naime, ministar Ivica Dačić, rekao je da će do maja meseca podaci koji su prikupljani decenijama biti dostavljeni u centralni registar, nakon čega će postati dosupni javnosti.
XS
SM
MD
LG