Dostupni linkovi

Nova, građanska opcija u političkom životu BiH


Deklaraciju potpisali brojni bh. intelektualci koji kažu da im je prevashodni cilj boriti se protiv nacionalizma, te stvarati državu baziranu na socijalnoj pravdi

U Bosni i Hercegovini nedavno je potpisana Jahorinska deklaracija, dokument kojim se predstavnici građanski orjentisanih partija i nevladinog sektora obavezuju da će kao formalno ujedinjena politička grupa zajednički nastupati na izborima 2018. godine.

Ovu su deklaraciju potpisali brojni bh. intelektualci koji kažu da im je prevashodni cilj boriti se protiv nacionalizma, te stvarati državu baziranu na socijalnoj pravdi, jednakosti svih žitelja, a prema modelu društvenih odnosa najrazvijenih evropskih demokracija.

Grupa intelektualaca i predstavnika civilnog društva Jahorinskom deklaracijom ukazuje na potrebu izmjena i rješavanja problema u bosanskohercegovačkom društvu.

U deklaraciji se između ostalog navodi da političke stranke nacionalističke orijentacije načinom svoje vladavine, nekompetentnošću izabranih kadrova i sljepilom sopstvenih ideologija prave korake ka razaranju države i njenih institucija i bosanskohercegovačkog društva u cjelini.

“Važno je da su tu Jahorinsku deklaraciju podržala rukovodstva tri lijeve i garđanske partije. Dakle to je ideja stvaranja i kreiranja jedne građanske platforme kao političke alternativne misli, vladajućoj kolaiciji ili establišmentu, dominantnom modelu vladanja u BiH proteklih 25 godina a to je etnonacionalni model”, kaže jedan od potpisnika deklaracije režiser Dino Mustafić.

Deklaracija ima za cilj da pokaže da u ovoj zemlji još uvijek ima jedan veliki broj ljudi koji vjeruje u ideju BiH kao multietničkog i prosperitetnog društva: Mustafić
Deklaracija ima za cilj da pokaže da u ovoj zemlji još uvijek ima jedan veliki broj ljudi koji vjeruje u ideju BiH kao multietničkog i prosperitetnog društva: Mustafić

Jahorinska deklaracija upozorava i da su građanske stranke u Bosni i Hercegovini u krizi te da građani imaju malo uticaja na globalne i regionalne tokove, no da su sposobni preurediti odnose u Bosni i Hercegovini stvarajući političke i socijalne uslove za bolje društvo.

Podvlači se da politika lijevog centra mora biti jasno određena. Pozvali su sve političke subjekte lijeve i građanske orijentacije, građanske inicijative, udruženja, sindikate, građanke i građane da podrže plan objedinjavanja nenacionalističkih snaga.

Zbog čega je za BIH važan jedan ovakav dokument govori jedan od potpisnika kulturolog iz Banja Luke Srđan Šušnica:

“Možda on sada dolazi u nekom periodu, u jednom trenutku kada su ti dezintegrativni separatistički procesi, čija je podloga gotovo etnofašizam, najjači i koji neće stati, koji će se još više produbljivati. I možda je ona sada potrebna kako bi se snage koje žele integrativne procese mogle suprotstaviti jednoj dezintegraciji, suprotstaviti raspadu države.”

Intelektualci, političari i NVO traže izmjenu izbornog zakona u smislu jačanja predstavničke demokratije, zatim značajnijeg sankcionisanja govora mržnje, ali i drugih nedozvoljenih aktivnosti u predizbornom procesu. Sve promjene kažu trebaju pratiti i promjene Ustava na različitim nivoima.

Deklaracija dolazi u trenutku kada su dezintegrativni separatistički procesi, čija je podloga gotovo etnofašizam, najjači i koji neće stati, koji će se još više produbljivati: Šušnica
Deklaracija dolazi u trenutku kada su dezintegrativni separatistički procesi, čija je podloga gotovo etnofašizam, najjači i koji neće stati, koji će se još više produbljivati: Šušnica

Aktivista iz Stoca Nerin Dizdar kaže da je najkonkretniji očekivani efekat je formiranje jedinstvenog građanskog bloka "koji je nužan u vremenu, jačanja nacionalizama, nažalost i u našim susjednim državama, koji su se kroz istoriju znali pokazati pogubnim i u BIH. Govorim o Srbiji i Hrvatskoj. U odnosu na to imamo pokušaj nekakvog bošnjačkog nacionalizma koji se svodi također na uvođenje nekih stranih elemenata i kulture neoarapskih ili neoturskih kako hoćete. I praktično svođenje bosanskohercegovačkog identiteta na starnca u svojoj domovini među svojim građanima.”

Posebno se naglašava nepristajanje na bilo kakve nacionalističke principe i koncept vladavine na bilo kojem nivou vlasti.

“Deklaracija ima za cilj da pokaže da u ovoj zemlji još uvijek ima jedan veliki broj ljudi koji vjeruje u ideju BiH kao multietničkog i prosperitetnog društva koje može ući u proces evropskih integracija sa drugačijim društvenim i vrjednosnim sistemom gdje politike segragacije, secesionizma i izolacionizma neće dominirati i u kojoj se neće uvijek igrati na strah kao dominantno političko osjećanje koje drži etnonacionalne partije na vlasti”, objašnjva Dino Mustafić.

Cilj je da ova lista ima kandidate u svakoj teritorijalnoj jedinici Bosne i Hercegovine za izbore planirane za 2018. godinu.

  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG