Dostupni linkovi

Vanredna vijest

BiH na raskrsnici zbog ustava


Ilustrativna fotografija
Ustav BiH koji je usvojen u okviru Dejtonskog sporazum, koji je potpisan prije 15 godina potpisan i čiji je jedini značaj, kako mnogi tvrde, to što je zaustavio ratne sukobe u Bosni i Hercegovini, i danas je ustav ove države.

Svi pokušaji da se, makar, i razgovara o njegovoj promjeni, u posljednjih nekoliko godina rezultovali su samo svađama, jer su politički stavovi različiti o tome kako treba izgledati budući unutrašnji ustroj.

Dok jedni smatraju kako Dejtonski sporazum treba mijenjati u dijelu koji bi jačao državne institucije, drugi kažu kako ne treba zadirati u entitetska prava, a u posljednje vrijeme sve su glasniji oni koji zagovaraju još jedan entitet.

Sve to se dešava pod okriljem međunarodne zajednice, prvenstveno Evrope i SAD-a, koji, kako smatraju bh. univerzitetski profesori, ne žele ili neće da pomognu da se nađe neko rješenje.

Posljedica toga je da je BiH država samo u kontekstu članstva u UN-u, ocjenjuje Nerzuk Ćurak, profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka na dvodnevnom skupu "Bosna i Hercegovina - 15 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma“ koji je u Sarajevu okupio stručnjake iz BiH, regiona i svijeta.

„Samo BiH koja ne zadovoljava elementarne norme funkcionalne države mogla je potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. De fakto, taj sporazum potpisali su Republika Srpska i Federacija BiH. Smiješna je nagrada koja se nudi: šta hoćete – RS čuva BiH jer dok god postoji RS, suverenitet i teritorijalni integritet BiH nije u pitanju! Molim?! Ko o tome uopće govori? Otkud uopće veza između unutrašnje transformacije jedne zajednice i njenog suvereniteta?“
kazao je Ćurak.

Postojeći Ustav poznaje samo Bošnjake, Srbe i Hrvate. Oni koji se izjašnjavaju kao nacionalne manjine, ali i oni koji žele da budu Bosanci ili Hercegovci, ustavno ne postoje. Ovakva formulacija nastala u Dejtonu presedan je u svijetu, kaže Zarije Seizović, docent na sarajevskom Univerzitetu.

„Šta znači biti nekonstitutivan u BiH? Neko može doći iz susjednih država i zbog svog imena, vjeroispovjesti ili nacionalnog opredjeljenja izjaviti da je Bošnjak, Hrvat ili Srbin, jedno vrijeme živjeti u Bosni i biće mu dozvoljeno da učestvuje u predsjedničkim izborima, odnosno da danas-sutra bude član Predsjedništva ili čak u jednom mandatnom periodu predsjednik BiH. Onaj ko je rođen na Koševu, a pripada u 300 ili 400 hiljada Bosanaca i Hercegovaca, iako je rođen usred Sarajeva, zato što je „ostali“, ne može biti član Predsjedništva“,
navodi Seizović.

Komšić: U Dejtonu ništa nije dogovoreno

Kako je došlo do toga da Ustav BiH bude, u negativnom kontekstu, jedinstven u svijetu, najbolje ilustruje Ivo Komšić, ratni član Predsjedništva BiH. On kaže da u Dejtonu nije ništa dogovoreno, već da je taj grad poslužio samo za legalizaciju postojećeg, već dogovorenog nekoliko godina ranije.

RSE video podsjećanje na potpisivanje Dejtonskog sporazuma i kraj rata u BiH, autor Dinka Jurković, novembar 2009)

x
Dejtonski sporazum - kraj rata u BiH
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:29 0:00

„Bitno je to da je Milošević na Plenarnoj sjednici u Dejtonu, odmah na početku objelodanio da ima dogovor sa Tuđmanom i da će se držati tog dogovora u Dejtonu. To je pred svima, kao što ja sad ovo pred vama govorim, tamo tako kazano. Nije Republika Srpska dogovorena u Dejtonu, kao što se misli. RS je legalizirana 8. septembra u Ženevi i paraf je stavio gospodin Šaćirbegović, tadašnji ministar vanjskih poslova BiH“, kazao je Komšić.

Identičnog razmišljanja je i akademik Muhamed Filipović, koji je tokom rata vrlo često dolazio u konflikt sa tadašnjim predsjedavajućim Predsjedništva Alijom Izetbegovićem, koga smatra odgovornim za potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

„Mi, ako ne budemo u stanju da osudimo sve one koji su kreirali ovdje rat, i da ih maknemo sa scene, mi nećemo naći izlaza. Budite uvjereni da bismo mi međusobno našli izlaz da nije onih koji imaju prste u cijeloj ovoj našoj tragediji i u kolosalnoj pljački koja je u toj stvorenoj magli nastala“,
rekao je Filipović.

Iako bosanskohercegovački univerzitetski profesori ne kriju kako za postojeće stanje, pored političara, odgovornost snose Evropska unija i američka administracija, američki ambasador u BiH, Patrik Mun, tvrdi suprotno.

„Dajemo snažnu podršku BiH na njenom putu prema Evropskoj uniji i NATO savezu. Mora se nastaviti dijalog i naći kompromisno rješenje. Alternative nema“, poručuje Mun.

Kliford Bond, bivši ambasador SAD-a u BiH kaže da se uloga međunarodne zajednice ne smije završiti stvaranjem Dejtonskog sporazuma, već da ima obavezu da odbaci bilo kakvo osporavanje integriteta i suvereniteta BiH. Isto tako, navodi Bond, međunarodna zajednica ima obavezu da pomogne u korekciji nedostataka Dejtonskog ustava.

„Posebno, kako ti nedostaci stvaraju barijere za integraciju BiH u Evropu. Međutim, ta obaveza ne uključuje i to da međunarodna zajednica nameće ustavne promjene, već da podržava autohtoni proces reforme“,
kaže Bond.

Zbog različitih pogleda na budući ustroj zemlje, pri čemu treba voditi računa da se zadovolje prava svih naroda i građana, Bond sugeriše i kako nova vlast ne bi trebala prvo da se bavi ustavnim reformama. Nova vlast, ističe Bond, prvo bi trebala da radi na unapređenju poslovne klime, oporavku ekonomije, rješavanju pitanja vojne imovine.

Tek nakon što riješi ove probleme, onda se politički lideri mogu okrenuti ustavnoj reformi, bez koje neće biti napretka u pregovorima ulaska BiH u Evropsku uniju.

Pogledajte komentare (63)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG