Poslodavci hrvatskim političarima: Dosta ideologije, dajte investicije

Prvo ozbiljnije konfrontiranje vladajućih i opozicije nije se desilo na ekonomskom planu, već na polju ideologije. HDZ je napao Vladu da je nenarodna, Vlada je dosta blago odgovorila, a Hrvatska udruga poslodavaca apelirala je na političke čelnike da se bave budućnošću, investicijama i radnim mjestima, umjesto da se iz dnevnopolitičkih potreba bave prošlošću, ustašama i partizanima. Otvaranje „vječnih“ ideoloških pitanja česti je način skretanja pažnje sa ekonomskih problema Hrvatske na koje ni vlast, ali očito ni opozicija nisu ponudili rješenje.

Polemiku je izjavom svog predsjednika Tomislava Karamarka otvorio HDZ.

„Vlada vlast koja je nenarodna. Recimo im u lice da su nenarodna vlast!“, poručio je Karamarko.

Odgovorio mu je na sjednici Vlade premijer i predsjednik SDP-a Zoran Milanović:

„To je jezik iz 45-te, 46-te, 47-me i 48-me godine. Nama je nepoznat. Očito se neki ljudi u tom jeziku snalaze bolje od nas.“

I za razliku od drugih takvih situacija gdje se otvori polemika oko nekog ideološkog pitanja, traje neko vrijeme i ugasi se sama od sebe, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) ovoga je puta prepoznala kamo vjetar puše i prozvala političare da prestanu neodgovorno raspravljati o ustašama i partizanima, i okrenu se investicijama, otvaranju radnih mjesta i drugim temama vezanim za hrvatsku budućnost, a ne za prošlost.

„Sporedne stvari ne trebaju biti dominantne u ovom trenutku. Ja ih stvarno zamoljavam da uvaže trenutak u kojem se nalazimo, da to shvate na prav i odgovarajući način - bez polemika sa ideološkim predznakom. Valjda je sazrelo vrijeme da svi moramo biti svjesni da je vrijeme takvo da se moramo baviti onime što je važno u ovoj zemlji, a ne sekundarnim stvarima“, rekao je predsjednik HUP-a Ivan Miloloža.

Ko je krivlji

Ova je HUP-ova intervencija naišla na pozitivne reakcije.

„Mislim da je to jedno dobro zdravorazumsko reagiranje, ali jedino imam prigovor što se tome pristupa potpuno neutralno kao da su obje strane tu podjednako krive, a evidentno je da je tu krivlji ipak Karamarko koji poteže tešku artiljeriju kvalifikacija tipa o nenarodnoj vlasti“, ocjenjuje politički analitičar Marinko Čulić.

Urednik business-magazina „Forbes Hrvatska“ Viktor Vresnik u izjavi za naš radio nema takvih ograda:

„U svakom slučaju trenutačno imamo urgentnijih i gorućijih pitanja nego narodne i nenarodne vlade, ustaše i partizani... Naši problemi se događaju danas, a ne 45-te, i to oni trebaju konačno shvatiti.“

Otvorena pitanja Drugog svjetskog rata i poraća nisu do kraja razriješena i rasvjetljena, kaže Vresnik.

„Međutim, to treba razrješavati znanstvena zajednica, povjesničarski instituti i ostali, a Vlada vodi državu! Prema tome, mi živimo danas i dnevna politika se mora baviti time što ćemo mi sutra jesti, a ne što smo jeli 46-te. Nećemo više dobijati UNRA-ine pakete!“, naglašava Vresnik.

Čulić se slaže da ideološke rasprave obično služe kao pokriće za neka suštinska pitanja, međutim one nisu bez korijena, i nisu hrvatska specifičnost.

„Španjolska ne može izaći na kraj sa frankizmom dok ne kaže cijelu istinu o njemu. Tako i ovdje – ne možemo mi riješiti ideološke sporove između partizanstva i ustaštva tako da napravimo nekakav dil između njih da se međusobno više ne svađaju, jer ta dilema je povijesno riješena! Ona je riješena na razini Europe, ona je riješena na razini hrvatskog Ustava, i zašto je sada proglašavamo nerješivom?! Dakle, ne bih rekao da se pitanje prošlosti nameće kao nešto drugorazredno, a da treba rješavati samo pitanje ekonomske krize. Naprosto, treba riješiti i jedno i drugo“, zaključuje Čulić.