Dostupni linkovi

Posljednji akord za Nacionalni orkestar Irana


Iranski nacinalni orkestar
Iranski nacinalni orkestar
Piše: Frud Bezhan (priredila Mirjana Rakela)

Vlasti u Teheranu odlučile su uputiti još jedan udarac kulturnoj sceni. Ovaj put na meti je ugledni Nacionalni orkestar.

Iako članovi orkestra ne znaju kada će biti stavljen ključ u bravu, da se sprema kraj, vidi se po tome da članovi orkestra više nemaju svakodnevne probe, nema koncerata, i nisu dobili ni plaće u posljednja tri mjeseca.

Mnogima sadašnji ugovori nisu obnovljeni. Žalbe upućene vlastima ostaju za sada bez odgovora, no očito je da vlast namjerava sve kulturne institucije staviti pod kapu jedne organizacije, pa čak i Simfonijski orkestar Teherana koji nije pod izravnom kontrolom vlade.

Financijski razlozi su, navodno, glavni razlog zatvaranja Nacionalnog orkestra koji isključivo izvodi tradicionalnu perzijsku muziku. Službeni Teheran za nedostatak novca krivi međunarodne sankcije. One su „krive“ i za pad vrijednosti domaće valute, porast cijena hrane i energenata.

Jane Lewisohn, stručnjakinja za iransku muziku na Sveučilištu u Londonu, kaže kako još nije jasno što je uistinu motiv za zatvaranje orkestra. Ona je sklona mišljenju da vlada pokušava pod svoju kontrolu staviti sve kulturne instituicije.

Nije tajna da kulturnjaci vrlo često kritiziraju režim i da imaju simpatija prema opoziciji. I posljednje tenzije na relaciji Zapad – Teheran zbog iranskog spornog nuklearnog programa dodatno kompliciraju prilike u kulturi.

Osnivač Nacionalnog orkestra, ugledni kompozitor Farhad Fahredini, podnio je ostavku u znak protesta 2009. Veliki umjetnik je odbio koncertirati u Teheranu nakon što su vlasti nasilno slomile proteste koji su izbili nakon reizbora predsjednika Mahmuda Ahmedinadžada.

Fahredini je na zahtjev vlasti da održi koncert, poručio da je situcija u Iranu „neprimjerena za slušanje muzike i izvođenje koncerta“.

Lewisohn podsjeća da su uvjeti rada u kulturi i umjetnosti u Iranu izuzetno teški. Muzičari imaju minimalne plaće i moraju raditi dodatne poslove kako bi prehranili sebe i obitelji.

No, na samom vrhu nemogućih uvjeta je ono što svakom stvaraocu i najteže pada – cenzura. Zato veliki broj umjetnika svoje radove, slike, knjige, muziku, objavljuju u ilegali, često i na vlastiti trošak.

Naravno, takve situacije umjetnicima nisu nove, pod raznim režimima su se naučili prilagodjavati, pa će to morati i sada u teškoj ekonomskoj situaciji u kakvu je iranski režim doveo svoje građane.

Ova muzikologinja podsjeća da umjetnosti ne cvijetaju ruže ni na Zapadu, ali bogati pojedinci, organizacije, fondacije.. pomažu umjetničko stvaralaštvo.

„Vrijeme je da se to dogoditi i s nacionalnim institucijama u Iranu. Ni one ne smiju čekati da im država da novac. Odluče li se na takvo ponašanje sigurno će se ugasiti. Vrijeme je da nešto urade i to sami“, ističe Lewisohn.

U prvih nekoliko godina nakon revolucije 1979., islamski tvrdolinijaši namjeravali su zabraniti sve vrste muzike. Tvrdili su da muzika, pogotovo ona sa Zapada, podriva islamske vrijednosti. Ahmedinadžad je 2005. pokušao zabraniti izvođenje zapadne muzike na državnim televizijskim i radio stanicama.

I Simfonijski orkestar u Teheranu koji ima 80-godišnju tradiciju i izvodi zapadnu klasičnu muziku, također je pod stalnom prijetnjom konzervativaca, ne samo zbog programa koji ima na repertoaru, već i zbog toga što je nastao u vrijeme monarhije koja je zbačene s vlasti revolucijom.

Islamske vlasti oštro su osudile orkestar da je tokom evropske turneje 2009., prokazivao režim, jer su mnogi muzičari nosili zelene šalove i trake koji simboliziraju opozicijski Zeleni pokret.

Napad na Nacionalni orkestar tek je posljednji u nizu pokušaja vlasti da „kreira“ državnu kulturu i stvaralaštvo. U januaru je Ministarstvo kulture zatvorilo Dom kinematografije, vodeći institut u zemlji koji promovira iranski film. Razlog za zatvaranje bila je optužba da filmska industrija simpatizira opoziciju.

Mnogi iranski umjetnici su u zatvorima. Među njima je i dobitnik ovogodišnje nagrade Saharov, ugledni režiser Jafaj Panahi. On izdržava zatvorsku kaznu od 2010. godine, a idućih 20 godina zabranjeno mu je snimanje filmova.
XS
SM
MD
LG