Samo u prvih 15 dana mjeseca februara u Sarajevu je 12 puta korišteno vatreno oružje u obračunima uglavnom povratnika u kriminal. Samo u prošloj godini 42 počinioca kriminalnih djela učinili su 258 krivičnih djela. Vlasti u Kantonu Sarajevu smatraju da sigurnosna situacija jeste narušena, ali nije izmakla kontroli. Čini se da vlasti nemaju pravi odgovor kako riješiti problem kriminaliteta.
Nema dana da ovakvi novinski naslovi ne osvanu nakon sarajevskih noći: U pucnjavi pred kafićem ranjene dvije osobe, Uhapšen zbog pokušaja ubistva 23-godišnjaka, Još jedna eksplozija u Sarajevu - bačena bomba pred kuću u općini Novi Grad, Dvojica mladića ranjena, za izvršiocima se traga...
U januaru je šest puta korišteno vatreno oružje, a u februaru 12 puta u obračunima uglavnom višestrukih povratnika u kriminal, kaže policijski komesar Kantona Sarajevo Vahid Ćosić.
„Svi incidenti karakterišu upotrebu vatrenog oružja, znači ilegalnog posjedovanja od strane povratnika u činjenju ovih, sličnih i težih krivičnih djela. Mogu da konstatujem da je menadžment Uprave policije Kantona Sarajevo prepoznao i izdifirencirao 42 osobe koje su evidentirane kao višestruki počinioci krivičnih djela. I u toku 2010. godine 42 počinioca koji se nalez na ovom spisku su ukupno izvršili 258 krivičnih djela“, kazao je Ćosić.
Građani se ne osjećaju sigurno u Sarajevu.
„Baš se brinem. Nije sigurno uopšte. To je nemoguće riješiti, ja mislim.“
„Ne mogu da kažem da me je strah, ali imam u podsvijesti da bi se moglo nešto desiti svakog trenutka. Čovjek riskira kad izađe na ulicu, riskira kad je u trolejbusu. Gdje god da je riskira. Mislim da čak riskira i u svom domu jer ne bi bilo veliko čudo da ti neko upadne u stan i da te napadne.“
„To je stalna pojava. To jedino može vlast, odnosno država riješiti određenim zakonima. Treba uvesti vrlo stroge zakone za takve stvari koje se dešavaju“ , kažu zabrinuti građani.
Ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Muhamed Budimlić smatra da se stvara dojam da instuticije rade svoj posao, ali se problem kriminaliteta ne rješava već povećava.
„Problem kriminalnog ponašanja, nažalost, se bagatelizira, ne posvećuje mu se dovoljna pažnja. Iako informacije o počinjenim krivičnim djelima i prekršajima pune stupce novina, medija, ovome problemu se, smatram, pristupa paušalno“, navodi Budimić.
Sigurnost ugrožena je zbog zaraćenih klanova
Gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen kaže da svakodnevne pucnjave u Sarajevu pružaju objektivne razloge da se građani ne osjećaju sigurno. Vjeruje da nedostatak institucije za smještaj počnioca krivičnih djela je jedan od razloga takvog stanja, jer 500 osuđenika hoda slobodno ulicama grada.
Alija Behmen
„Policija troši svoj resurs, svoje ljude, mi trošimo sredstva opremajući policiju, oni vrijedno rade - rezultata nema. Svaku noć se ponavlja isto. I to je više nedpustivo“, poručuje sarajevski gradonačelnik.
Premijer Kantona Sarajeva Fikret Musić smatra da je sigurnosna situacija u Sarajevu pod kontrolom, ali da je narušena zbog česte pojave upotrebe vatrenog oružja.
„Vlada argumentirano tvrdi da u pojavama koje jesu izraz obračuna kriminalnih bandi nije narušena sigurnost građana i njihova lična i imovinska bezbjednost - jer malo samo treba propratiti na način u kojim vremenima i u kojim dijelovima Kantona se to dešava, pa se može vidjeti da su to ciljane ili fokusirane teritorije na kojima djeluju ovakve kriminalne grupe. Ja bih volio da kad se popucaju, onako sarajevski rečeno, da se barem pobijaju kad već jedni na druge potežu oružje, a ne da pucaju u noge“, rekao je Musić.
Korijen ovih problema leži u poremećenim vrijednostima u društvu, smatra sociolog Hidajet Repovac. Nakon rata sistem vrijednosti doživio je potpuni krah i sada su važne trivijalne stvari.
„Naš postratni period je ekonomski strašno derogiran, a i socijalno je deorgiran u velikoj mjeri, a i iz nekih drugih razloga - obrazovanje, vaspitanje, opšta kultura, ambijent u kojemu djeca žive - sve je to, mislim, izazvalo različite oblike delikvencije“, ocjenjuje Repovac.
Sve dosadašnje aktivnosti da se popravi sigurnosna sitacija u glavnom gradu Bosne i Hercegovine nisu urodile plodom. Nadležni očito nemaju odgovor kako riješiti postojeće stanje, kažu u nevladinoj organizaciji „DOSTA“. Sigurnost građana Sarajeva ugrožena je zbog zaraćenih klanova koji se obračunavaju na ulicama, a nerijetko stradaju i nedužne osobe. Tin Selak iz pokreta dosta kaže da je vrijeme da se nešto učini.
„Dešava se da imamo situaciju sa nepostojanjem kapaciteta, imamo povratnike u krivična djela. Dok se te stvari ne riješe na pravi način, dok se cijela država i sve relevenatne insitucije, i nadležne i nenadležne, ne posvete rješavanju tog problema, mislimo da neće biti nekog većeg napretka po pitanju sigurnosne situacije“, smatra Selak.
Nema dana da ovakvi novinski naslovi ne osvanu nakon sarajevskih noći: U pucnjavi pred kafićem ranjene dvije osobe, Uhapšen zbog pokušaja ubistva 23-godišnjaka, Još jedna eksplozija u Sarajevu - bačena bomba pred kuću u općini Novi Grad, Dvojica mladića ranjena, za izvršiocima se traga...
U januaru je šest puta korišteno vatreno oružje, a u februaru 12 puta u obračunima uglavnom višestrukih povratnika u kriminal, kaže policijski komesar Kantona Sarajevo Vahid Ćosić.
„Svi incidenti karakterišu upotrebu vatrenog oružja, znači ilegalnog posjedovanja od strane povratnika u činjenju ovih, sličnih i težih krivičnih djela. Mogu da konstatujem da je menadžment Uprave policije Kantona Sarajevo prepoznao i izdifirencirao 42 osobe koje su evidentirane kao višestruki počinioci krivičnih djela. I u toku 2010. godine 42 počinioca koji se nalez na ovom spisku su ukupno izvršili 258 krivičnih djela“, kazao je Ćosić.
Budimlić: Problem kriminalnog ponašanja, nažalost, se bagatelizira, ne posvećuje mu se dovoljna pažnja.
„Baš se brinem. Nije sigurno uopšte. To je nemoguće riješiti, ja mislim.“
„Ne mogu da kažem da me je strah, ali imam u podsvijesti da bi se moglo nešto desiti svakog trenutka. Čovjek riskira kad izađe na ulicu, riskira kad je u trolejbusu. Gdje god da je riskira. Mislim da čak riskira i u svom domu jer ne bi bilo veliko čudo da ti neko upadne u stan i da te napadne.“
„To je stalna pojava. To jedino može vlast, odnosno država riješiti određenim zakonima. Treba uvesti vrlo stroge zakone za takve stvari koje se dešavaju“ , kažu zabrinuti građani.
Ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Muhamed Budimlić smatra da se stvara dojam da instuticije rade svoj posao, ali se problem kriminaliteta ne rješava već povećava.
„Problem kriminalnog ponašanja, nažalost, se bagatelizira, ne posvećuje mu se dovoljna pažnja. Iako informacije o počinjenim krivičnim djelima i prekršajima pune stupce novina, medija, ovome problemu se, smatram, pristupa paušalno“, navodi Budimić.
Sigurnost ugrožena je zbog zaraćenih klanova
Gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen kaže da svakodnevne pucnjave u Sarajevu pružaju objektivne razloge da se građani ne osjećaju sigurno. Vjeruje da nedostatak institucije za smještaj počnioca krivičnih djela je jedan od razloga takvog stanja, jer 500 osuđenika hoda slobodno ulicama grada.
„Policija troši svoj resurs, svoje ljude, mi trošimo sredstva opremajući policiju, oni vrijedno rade - rezultata nema. Svaku noć se ponavlja isto. I to je više nedpustivo“, poručuje sarajevski gradonačelnik.
Premijer Kantona Sarajeva Fikret Musić smatra da je sigurnosna situacija u Sarajevu pod kontrolom, ali da je narušena zbog česte pojave upotrebe vatrenog oružja.
„Vlada argumentirano tvrdi da u pojavama koje jesu izraz obračuna kriminalnih bandi nije narušena sigurnost građana i njihova lična i imovinska bezbjednost - jer malo samo treba propratiti na način u kojim vremenima i u kojim dijelovima Kantona se to dešava, pa se može vidjeti da su to ciljane ili fokusirane teritorije na kojima djeluju ovakve kriminalne grupe. Ja bih volio da kad se popucaju, onako sarajevski rečeno, da se barem pobijaju kad već jedni na druge potežu oružje, a ne da pucaju u noge“, rekao je Musić.
Korijen ovih problema leži u poremećenim vrijednostima u društvu, smatra sociolog Hidajet Repovac. Nakon rata sistem vrijednosti doživio je potpuni krah i sada su važne trivijalne stvari.
„Naš postratni period je ekonomski strašno derogiran, a i socijalno je deorgiran u velikoj mjeri, a i iz nekih drugih razloga - obrazovanje, vaspitanje, opšta kultura, ambijent u kojemu djeca žive - sve je to, mislim, izazvalo različite oblike delikvencije“, ocjenjuje Repovac.
Sve dosadašnje aktivnosti da se popravi sigurnosna sitacija u glavnom gradu Bosne i Hercegovine nisu urodile plodom. Nadležni očito nemaju odgovor kako riješiti postojeće stanje, kažu u nevladinoj organizaciji „DOSTA“. Sigurnost građana Sarajeva ugrožena je zbog zaraćenih klanova koji se obračunavaju na ulicama, a nerijetko stradaju i nedužne osobe. Tin Selak iz pokreta dosta kaže da je vrijeme da se nešto učini.
„Dešava se da imamo situaciju sa nepostojanjem kapaciteta, imamo povratnike u krivična djela. Dok se te stvari ne riješe na pravi način, dok se cijela država i sve relevenatne insitucije, i nadležne i nenadležne, ne posvete rješavanju tog problema, mislimo da neće biti nekog većeg napretka po pitanju sigurnosne situacije“, smatra Selak.
