Dostupni linkovi

Zastrašivanje intelektualaca zbog kritike vlasti?


Milan Popović

Profesor Pravnog fakulteta u Podgorici Milan Popović je odgovarao na pitanja vrhovne državne tužiteljke povodom navoda iz autorskog teksta "Revolucionari" objavljenog u "Vijestima" krajem januara. Profesor Popović, poznat kao žestoki kritičar aktuelne vlasti i društvenih prilika, ukazao je na indicije o povezanosti premijera Mila Đukanovića sa korupcijom, konfliktom interesa i organizovanim kriminalom. Da li se potez tužilaštva može smatrati pritiskom i zastrašivanjem intelektualne javnosti koja se protivi uspostavljenom poretku u Crnoj Gori?

Nakon što je saslušan pred vrhovnim državnim tužiocem i tužiocem za organizovani kriminal Rankom Čarapić i Stojankom Radović zbog teksta objavljenim u podgoričkim "Vijestima", u kojem je iznio da postoje indicije o povezanosti premijera Mila Đukanovića sa organizovanim kriminalom profesor Milan Popović je saopštio da nije tužiteljkama mogao da da jasne dokaze o svojim tvrdnjama jer ne pripada poslovnom i državnom okruženju premijera:

"U tom razgovoru ja sam pecizirao da ja nijesam insajder, deo klana, pokajnik ili nešto tome slično, tako da ja ne mogu bukvalno dati dokaze koje su one očigledno očekivale i da je to prirodno i da sam zato ja u tekstu koristio formulaciju "brojne i ozbiljne indicije", a u pravu se zna da su indicije samo osnove sumnje, da ja mogu da razumem da one kao tužilaštvo nema dovoljno dokaza, ali da ja u okviru svoje profesije iznosim ono što mogu, a one opet u okviru svoje profesije da mogu i treba da rade ono što mogu."

Profesor Milan Popović je u autorskom tekstu u "Vijestima", između ostalog, napisao kako su glavni problemi Crne Gore korupcija, konflikt interesa i organizovani kriminal i ukazao na indicije o povezanosti premijera Mila Đukanovića sa tim nedjelima. "Prva banka" je samo vrh ovog problema. Brojne indicije upućuju na povezanost najmoćnijeg čovjeka, vlasnika "Prve banke", petostrukog premijera Mila Đukanovića i njegovog razgranatog klana sa nekim od najkrupnijih nedjela organizovanog kriminala u posljednjih dvadeset godina, od ratnog zločina devedesetih, posebno deportacija '92., preko koruptivnih privatizacija, posebno KAP-a, čak i do nekih najtežih delikata klasičnog kriminala", napisao je Popović. Tim povodom profesor je pozvan da dođe u tužilaštvo radi, kako je rečeno, pružanja relevantnih informacija značajnih za dalje postupanje državnog tužilaštva.

Komentarišući saslušanje profesora Popovića, direktor Instituta Alternativa Stevo Muk kaže da potez tužilaštva ima prevashodni cilj, zaštitu premijera Mila Đukanovića nego prikupljanje novih činjenica koje bi vodile procesuiranju korupcije i konflikta interesa:

"Ovdje je bitno da se na ovaj način po mom sudu šalje jedna poruka da se o svim problemima našeg društva, posebno o organizovanom kriminalu, može govoriti samo u toj mjeri ukoliko je govor o tome na jednom apstraktnom, opštem nivou i ukoliko se ne vezuje za konkretne ličnosti, posebno ne one ličnosti koje su u vrhu crnogorske vlasti i politike i posebno ne ukoliko se to veže za ime premijera Đukanovića".

"Potez Vrhovnog državnog tužilaštva predstavlja grubo kršenje slobode mišljenja i izražavanja i dodatni je pritisak na nezavisnu intelektualnu elitu i konstruktivne političare kao što je profesor Milan Popović", kaže istraživač kršenja ljudskih prava Aleksandar Zeković:

"Vrhovno državno tužilaštvo u ovom slučaju reaguje veoma ekspeditivno, veoma brzo. Da li to radi po sopstvenoj inicijativi ili po nalogu određenog vlastodršca je nešto što će se vjerovatno u nekom narednom periodu pokazati. Mi svakako imamo pravo na mišljenje o tome, ali ono što zaista zabrinjava sa druge strane, bez obzira da li hoćemo polemisati o tome da li je po srijedi zaista kršenje određene zakonske odredbe ili ne ipak upada u oči ta revnosnost Vrhovnog državnog tužilaštva, odnosno spremnost da se bavi procesuiranjem ovakvih stvari koje u osnovi predstavlja slobodu izražavanja, a sa druge strane ne procesuiraju se brojni drugi slučajevi koji su po meni lično mnogo značajniji za izgradnju i afirmaciju vladavine prava u Crnoj Gori."

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG