Dostupni linkovi

U ratovima stradalo i nestalo 2.385 građana Srbije i Crne Gore


Prezentacija podataka o broju ubijenih i nestalih u ratu između 1991. i 1995. godine
Nakon dvadeset godina od početka ratova na prostoru bivše Jugoslavije nijedna država regiona nije napravila poimeničan spisak ubijenih, stradalih i nestalih u tim sukobima. To je učinila nevladina organizacija iz Beograda Fond za humanitarno pravo za Srbiju i Crnu Goru. Istraživanje je prezentovano u Podgorici čemu su prisustvovale i porodice dijela nestalih i stradalih.

Iako spiskovi još nisu konačni Fond za humanitarno pravo je objavio da je tokom oružanih sukoba u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, od 1991-1995 godine ubijeno, stradalo i nestalo 2.385 gradana Srbije i Crne Gore, od čega 302 državljana Crne Gore, 2.083 državljana Srbije. O sudbini 494 osobe se ni danas ne zna ništa a njihove porodice još uvek tragaju za njihovim tijelima.

Među njima je 62 građana Crne Gore. Poimenični registar građana Srbije i Crne Gore koji su izgubili život u oružanim sukobima tokom devedesetih godina trebalo bi da pomogne stvaranju objektivnog zapisa o sukobima na prostoru bivše Jugoslavije čime će se sprečiti revizionizam i političke manipulacije nedavnom prošlošću.

Nataša Kandić, foto: Saša Čolić
Direktorka Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić je rekla da objavljivanje imena ubijenih, nastradalih i nestalih treba da spriječi buduće sukobe zbog političkih ciljeva.

"Naši podaci pokazuju da je u periodu ratova od 1991. godine do 1995. godine stradalo, ubijeno ili nestalo oko 300 državljana Crne Gore. Postoji ta potreba da se napravi taj poimenični popis i da nikada više u budućnosti nema neke manipulacije brojkama. Svi su shvatili da se mora prekinuti balkanska praksa i kultura da se uvijek govori o brojkama, a da se ne znaju imena onih koji su stradali, ubijeni ili nestali", kazala je Kandić.

Kada je riječ o ukupnom broju ubijenih tokom sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, Nataša Kandić je rekla da dosadašnja istraživanja govore da broj stradalih nije onoliki koliko se tokom svih prethodnih godina pretpostavljalo.

"Dobro je da smo već gotovo pri kraju tog poimeničnog popisa onih koji su stradali ili nestali ili ubijeni na Kosovu, gdje je brojka jako visoka - oko 13 i po hiljada. Upravo je prošle nedjelje i Haški tribunal potvrdio da i njihovi podaci pokazuju da je u BiH stradalo ubijeno ili nestalo oko 104 hiljade ljudi a ne, brojke koje su pominjane godinama oko 300 hiljada ljudi. Dobro je i što je i u Hrvatskoj započela jedna NVO da pravi ovaj poimenični popis",
navela je Kandić.

Da se ne ponovi

Kandić je izrazila žaljenje što prezentaciji nisu prisustvovali predstavnici Ministarstva odbrane Crne Gore jer su pozivi za učešće u ratu išli iz tog državnog organa.

Predstavnik Ministarstva rada i socijalnog staranja Nikola Dedejić je podsjetio da je Vlada Crne Gore 2007. godine formirala komisiju za nestala lica.

Prema podacima ove komisije broj nestalih crnogorskih državljana tokom sukoba na prostoru bivše Jugoslavije je sljedeći:

"Prikupljena je dokumentacija 2008. godine za 66 nestalih lica za vrijeme oružanih akcija na prostoru bivše Jugoslavije. Radi se o 45 nestalih na Kosovu, 15 nestalih u BiH i 6 nestalih u Hrvatskoj".

Radović: Nama su u amanet ostavili, njihovim saborcima i rodbini u samrtnom grču poruku dali da se to više nikada ne desi.

Učesnik u ratovima tokom devedesetih godina koji je član porodice ubijenog oficira Ðordije Radović i predsjednik udruženja boraca ratova devedesetih iz Herceg Novom emotivno je govorio o ljudima koji su stradali na ratištima.

"Nama su u amanet ostavili, njihovim saborcima i rodbini u samrtnom grču poruku dali da se to više nikada ne desi i moguće da su u trenutku prije smrti poželi da oni budu posljednje žrtve te ljudske ludosti – ratova",
kazao je Radović.

Nakon predstavljanja dosadašnjih rezultata popisa, članovi porodica su imali priliku da provjere tačnost i potpunost podataka o svojim najbližima u bazi podataka Fonda za humanitarno pravo.

Podatke o žrtvama FHP pribavljala je intervjuisanjem svedoka i članova porodica žrtava, analizom čitulja i novinskih članaka izveštaja državnih organa i nevladinih organizacija, novinskih članaka, transkripata sa suđenja pred Haškim tribunalom, dokumentacije sa suđenja pred domaćim sudovima, knjiga, izvoda iz matičnih knjiga itd.
XS
SM
MD
LG