Biračko mjesto "Laktaši 8", smješteno u Osnovnoj školi "Mladen Stojanović", jedno je od 51 biračkog mjesta na kojima će biti ponovljeno brojanje glasova sa prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske.
Upravo na tom mjestu 23. novembra posmatrač opozicione Srpske demokratske stranke (SDS), Sanjin Ćetojević, prijavio je slučaj biračice koja je došla da glasa u večernjim satima.
U biračkom spisku, međutim, već je bilo označeno da je njen glas evidentiran. I ne samo njen, već i od supruga i kćerke.
"Na moju intervenciju utvrdili smo da su potpisani i ona, njen muž i njena kćerka. Tada sam pitao gospođu da li je možda u jutarnjim časovima bila s njima na glasanju, jer sam vidio da su oni potpisani. Međutim, gospođa mi je rekla da se oni (suprug i ćerka) nalaze u Francuskoj i da nikako nisu mogli biti na glasanju", kaže Ćetojević za Radio Slobodna Evropa.
Slučaj je prijavljen policiji i tužilaštvu.
"Ustanovili smo da se radi o krađi identiteta i da je neko glasao umjesto tih ljudi", dodaje on.
Na biračkom mjestu "Laktaši 8" Siniša Karan, kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, osvojio je 303 glasa, a Branko Blanuša, kandidat SDS, 138.
I prema preliminarnim rezultatima, na izborima za predsjednika RS pobijedio je Karan, a njegova prednost u odnosu na Blanušu iznosi tek oko dva posto.
Analitičari za Radio Slobodna Evropa ističu da zbog tako male razlike svako "sporno" biračko mjesto može uticati na konačni rezultat.
Na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske glasalo je nešto manje od 450.000 birača, od ukupno registrovanih 1,2 miliona glasača.
Odlukom Centralne izborne komisije BiH od 8. decembra, u Laktašima, Doboju, Zvorniku, Loparama i Ugljeviku biće ponovo prebrojano više od 16.000 glasova. Od tog broja, Karanu je pripalo više od 11.000.
Opozicija traži ponavljanje izbora u tri grada, Zvorniku, Laktašima i Doboju, tvrdeći da je Blanuša oštećen za oko 15.000 glasova.
Iz SNSD-a za RSE nisu željeli komentarisati optužbe. U javnosti tvrde da je pobjeda Karana "regularna".
Transparency BiH čeka odgovor na primjedbu za više od 8.000 glasova
Iz Transparency Internationala BiH za RSE navode da još nisu dobili odgovor od CIK-a BiH na njihov službeni zahtjev upućen nakon izbora, u kome traže provjeru 40 biračkih mjesta, u Doboju, Laktašima i Zvorniku.
Damjan Ožegović iz te organizacije kaže kako je na tim mjestima "vidljiva neuobičajeno visoka izlaznost u odnosu na prosjek, u pojedinim slučajevima i preko 80 ili čak 90 posto".
"Tih spornih 40 biračkih mjesta zajedno čine razliku od oko 8.500 glasova što je trenutno približno razlici između dva prvoplasirana kandidata na ovim izborima. Na isti način bi se mogla provjeriti i druga biračka mjesta u RS", rekao je Ožegović.
Ističe da Transparency traži i analizu podataka o izlaznosti, sumnjajući u primjere "zbijenog glasanja".
"To se smatra statistički malo vjerovatnim u realnim uslovima. Centralna izborna komisija objavila je podatke o izlaznosti u 12, 15 i 19 časova. Kada se uradi takozvana deskriptivna analiza distribucije glasova, što je zapravo standardno međunarodno priznati alat statističko-izborne forenzike, postaje evidentno naglo povećanje razlika u glasovima upravo pri rastu izlaznosti", naveo je Ožegović.
Šta kažu u CIK-u BiH?
Iz Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o izbornim nepravilnostima.
No, članovi CIK-a, na sjednici 8. decembra naveli su da je odluka o ponovnom brojanju glasova donesena na osnovu izvještaja kontrole izbornih rezultata, te prijava nepravilnosti koje se trebaju provjeriti.
Na istoj sjednici, članica CIK-a Irena Hadžiabdić navela je da je Komisija utvrdila kako je glasanje bez identifikacionog dokumenta zabilježeno na 106 biračkih mjesta.
Hadžiabdić je upozorila i na slučajeve u Brčko Distriktu, gdje nedostaju birački spiskovi.
Željko Baklar, član CIK-a rekao je da je na jednom biračkom mjestu "impozantan" broj ljudi, koji su glasali bez identifikacionog dokumenta.
"Radi se o skoro 500 ljudi kad govorimo o gradovima i općinama. Radi se o sigurno o nepravilnostima koje su učinjene od strane izborne administracije", rekao je Bakalar.
Najavljeno je i da će grafolog kriminalističke struke raditi grafološki ispitivanje potpisa na oko 100 biračkih mjesta.
Na osnovu rezultata ponovnog brojanja, CIK- BiH će, kako je najavljeno, odlučivati o eventualnom ponavljanju izbora na nekim biračkim mjestima.
Rok za potvrđivanje rezultata za predsjednika RS je 23. decembar, s mogućnošću produženja do 7. januara, ukoliko su provjere složene.
Grafološko istraživanje 'alat za otkrivanje prevare'
Bivši član CIK‑a Vehid Šehić za RSE objašnjava da grafološko vještačenje zahtijeva metodološku preciznost i vrijeme, kako bi se utvrdio eventualni falsifikat potpisa na biračkom mjestu.
Ističe kako je to "važan alat" koji treba primijeniti u borbi protiv eventualnih izbornih prevara i na nedavno održanim izborima za predsjednika RS.
"Izvodi iz centralnog spiska se označavaju na mjestima sumnje, potom se poziva birač čije se ime nalazi na spisku da da uzorke potpisa. Potpisuje se na tri načina, ukoso, pravo i varijacije, na osnovu kojih ovlašteni grafolog utvrđuje da li je potpis autentičan ili falsifikovan. Zatim se izdaje nalaz i mišljenje", objašnjava.
Šehić podsjeća da se zloupotrebe "dešavaju iz izbornog ciklusa u ciklus", te da je i "golim okom" nerijetko vidljivo kada su potpisi "zadebljani, neprirodni i ponovljeni".
Mogu li nove tehnologije umanjiti sumnje u neregularnosti?
CIK BiH od oktobra sprovodi proces nabavke novog sistema za biometrijsku identifikaciju birača i automatsko skeniranje glasačkih listića na biračkim mjestima.
Primjena novih tehnologija očekuje se već na opštim izborima u Bosni i Hercegovini 2026. godine.
Sanjin Ćetojević, koji je već u nekoliko izbornih ciklusa posmatrač na biralištima u Laktašima, za RSE kaže kako očekuje da nove tehnologije mogu doprinijeti poboljšanju procesa, ali da uz skenere i otiske prstiju, na birališta treba uvesti i video nadzor.
Pored toga, kaže, posmatrači će morati zadržati bitnu ulogu.
"Posmatrači će morati imati ulogu sprečavanja kupovine glasova u okolini biračkih mjesta, pritisaka na birače, paralelnih biračkih spiskova. Ponovo će to biti jedan lavovski, rovovski posao za opoziciju", istakao je.
Projekat vrijedan 45 miliona evra obuhvatiće više od 6.000 biračkih mjesta, a cilj je povećati transparentnost, sigurnost i povjerenje građana u izborni proces.
Visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo je izmjene Izbornog zakona koje omogućavaju ovu reformu, a sredstva su osigurana iz dobiti Centralne banke BiH.
Pilot projekat je već proveden na lokalnim izborima 2024. godine.
Saradnja na tekstu: Meliha Kešmer i Goran Katić