Iako je na predsjedničkim izborima u Poljskoj najviše glasova osvojio vršilac dužnosti predsjednika Bronislav Komorovski iz liberalno Građanske platforme, ujedno i predsjednik poljskog Sejma, on, međutim, nije osvojio više od pedeset odsto glasova potrebnih za izbornu pobjedu.
Komorovski ima tijesnu prednost od 4,5 odsto glasova nad bratom blizancom poginulog predsjednika Jaroslavom Kačinjskim.
Kandidat vladajućih liberala Komorovski osvojio je 41,22 odsto glasova, a Kačinjski koji za opozicione konzervativce, svoju stranku Pravo i Pravda, pokušava da osvoji funkciju šefa države i za narednih pet godina, dobio je podršku 36,74 odsto birača, saopštila je Državna izborna komisija nakon prebrajanja 95 odsto glasova.
Na birališta je u nedjelju izašlo 54,85 odsto od 30,5 miliona Poljaka sa pravom glasa.
Po objavljivanju prvih preliminarnih rezultata Komorosvki se zahvalio na podršci.
“Želio bih da se zahvalim svima koji su me podržali glasajući za mene, radeći u mojoj kampanji, jednostvnim stiskom ruke, osmjehom ili pogledom. Zahvaljujem svima i tražim još”, rekao je on.
Kao i Komorovski i brat blizanac poginulog predsjednika Leha, Jaroslav Kačinjski već gleda ka 4. julu.
“U drugom krugu izbora biće to izbor između dvije vizije Poljske, zbog toga što postoje stvarne razlike među nama, iako ste možda od gospodina Komorovskog čuli drugačije. Ja mu ovom prilikom čestitam na odličnom rezultatu, ali postoje razlike između mene i njega - velike razlike “, rekao je Kačinski i dodao:
“Ovo nijesu normalni izbori. Ovi izbori su rezultat nesreće i velike tragedije, kao i izbor šta da radimo sa našom zemljom, šta sljedeće da radimo sa Poljskom."
Bronislaw Komorowski, 20 jun 2010
Treći od deset kandidata na vanrednim predsjedničkim izborima i jedini čiji birači postaju presudni u drugom krugu je lider postkomunista iz Saveza demokratske ljevice Gžegož Napjeralski koji je, prema parcijalnim zvaničnim rezultatima, osvojio 13,68 odsto glasova.
Glasovi dijaspore
U predizbornim anketama 87 odsto anketiranih birača ljevice najavljivalo je da bi u drugom krugu glas dalo Komorovskom, a ne Kačinjskom. Ipak, analitičari su poslije prvih postizbornih prognoza upozorili da je prednost od blizu pet odsto glasova suviše mala da premijer Donald Tusk i vladajuća Građanska platforma mogu da se opuste i, računajući na ljevicu, ne mobilišu svoje birače za Komorovskog.
Komorovski je pobijedio u deset vojvodstava, Kačinjski u šest poljskih regiona i to uglavnom na nerazvijenom siromašnom seoskom istoku zemlje, ali neočekivano i u Malopoljskom vojvodstvu čija je metropola Krakov i južnim vojvodstvima koja su najviše pogodile katastrofalne poplave od sredine maja.
Komorovski je pobijedio kod birača u takozvanoj novoj dijaspori, u Velikoj Britaniji ili Njemačkoj gdje su Poljaci potražili posao poslije ulaska zemlje u Evropsku uniju, dok Kačinjski vodi u tradicionalnoj poljskoj dijaspori u SAD.
Mladi, obrazovani birači Komorovskog počeli su još noćas mobilizaciju na društvenim mrežama kao što su Fejsbuk ili poljski Naš razred kako se u drugom krugu ne bi istopila ta mala prednost Komorovskog i kako bi on i formalno, a ne samo privremeno poslije pogibije Leha Kačinjskog, preuzeo dužnost šefa države.
*****
Pročitajte i ovo:
Tragedija poboljšala odnose Rusije i Poljske
Poljska pred velikim testom poslije tragedije
Komorovski ima tijesnu prednost od 4,5 odsto glasova nad bratom blizancom poginulog predsjednika Jaroslavom Kačinjskim.
Kandidat vladajućih liberala Komorovski osvojio je 41,22 odsto glasova, a Kačinjski koji za opozicione konzervativce, svoju stranku Pravo i Pravda, pokušava da osvoji funkciju šefa države i za narednih pet godina, dobio je podršku 36,74 odsto birača, saopštila je Državna izborna komisija nakon prebrajanja 95 odsto glasova.
Na birališta je u nedjelju izašlo 54,85 odsto od 30,5 miliona Poljaka sa pravom glasa.
Po objavljivanju prvih preliminarnih rezultata Komorosvki se zahvalio na podršci.
“Želio bih da se zahvalim svima koji su me podržali glasajući za mene, radeći u mojoj kampanji, jednostvnim stiskom ruke, osmjehom ili pogledom. Zahvaljujem svima i tražim još”, rekao je on.
Kao i Komorovski i brat blizanac poginulog predsjednika Leha, Jaroslav Kačinjski već gleda ka 4. julu.
“U drugom krugu izbora biće to izbor između dvije vizije Poljske, zbog toga što postoje stvarne razlike među nama, iako ste možda od gospodina Komorovskog čuli drugačije. Ja mu ovom prilikom čestitam na odličnom rezultatu, ali postoje razlike između mene i njega - velike razlike “, rekao je Kačinski i dodao:
“Ovo nijesu normalni izbori. Ovi izbori su rezultat nesreće i velike tragedije, kao i izbor šta da radimo sa našom zemljom, šta sljedeće da radimo sa Poljskom."
Treći od deset kandidata na vanrednim predsjedničkim izborima i jedini čiji birači postaju presudni u drugom krugu je lider postkomunista iz Saveza demokratske ljevice Gžegož Napjeralski koji je, prema parcijalnim zvaničnim rezultatima, osvojio 13,68 odsto glasova.
Glasovi dijaspore
U predizbornim anketama 87 odsto anketiranih birača ljevice najavljivalo je da bi u drugom krugu glas dalo Komorovskom, a ne Kačinjskom. Ipak, analitičari su poslije prvih postizbornih prognoza upozorili da je prednost od blizu pet odsto glasova suviše mala da premijer Donald Tusk i vladajuća Građanska platforma mogu da se opuste i, računajući na ljevicu, ne mobilišu svoje birače za Komorovskog.
Komorovski je pobijedio u deset vojvodstava, Kačinjski u šest poljskih regiona i to uglavnom na nerazvijenom siromašnom seoskom istoku zemlje, ali neočekivano i u Malopoljskom vojvodstvu čija je metropola Krakov i južnim vojvodstvima koja su najviše pogodile katastrofalne poplave od sredine maja.
Komorovski je pobijedio kod birača u takozvanoj novoj dijaspori, u Velikoj Britaniji ili Njemačkoj gdje su Poljaci potražili posao poslije ulaska zemlje u Evropsku uniju, dok Kačinjski vodi u tradicionalnoj poljskoj dijaspori u SAD.
Mladi, obrazovani birači Komorovskog počeli su još noćas mobilizaciju na društvenim mrežama kao što su Fejsbuk ili poljski Naš razred kako se u drugom krugu ne bi istopila ta mala prednost Komorovskog i kako bi on i formalno, a ne samo privremeno poslije pogibije Leha Kačinjskog, preuzeo dužnost šefa države.
*****
Pročitajte i ovo:
Tragedija poboljšala odnose Rusije i Poljske
Poljska pred velikim testom poslije tragedije
