Poljski premijer Donald Tusk osigurao je oslobađanje sredstava od Evropske unije u vrijednosti do 137 milijardi eura, čime je okončan višegodišnji sukob s Briselom oko demokratskih standarda na dobrobit najveće ekonomije srednje Evrope.
Koalicija proevropskih stranka je prošlog decembra preuzela vlast, zbacivši nacionalističku stranku Pravo i pravda (PiS) nakon osam godina obilježenih čestim sukobima s Evropskom komisijom, posebno zbog reformi pravosuđa za koje je Komisija rekla da štete neovisnosti poljskih sudova
PiS smatra da su promjene neophodne kako bi se sistem učinio pravednijim i učinkovitijim te da se oslobodi tragova komunizma.
Ova stranka je optužila Brisel da koristi sredstva za ucjenjivanje Poljaka da izaberu vladu koja je više u skladu sa željama Unije.
EU je u februaru pozdravila Tuskov plan da "obnovi vladavinu prava" i razgradi politiku PiS-a.
Međutim, Poljska se sada suočava sa kratkim rokom. Treba da do kraja avgusta 2026. godine provede potrebne reforme i potroši veliki dio raspoloživih sredstava za modernizaciju svoje ekonomije.
Kako će odluka uticati na imovinu Poljske?
Ekonomski uticaj će se proširiti na nekoliko godina, ali je kratkoročna korist već vidljiva, s poljskim zlotom koji naprema jednom euru iznosi 4,28 [podatak od 13. marta], što je visoki skok.
Nacionalna banka Poljske, koja je od oktobra svoju glavnu kamatnu stopu držala stabilnom na 5,75 posto, pozdravila je rast zlota, rekavši da pomaže u ublažavanju nekih inflatornih pritisaka.
Prinosi na poljske petogodišnje obaveznice su 13. marta bili oko 5,16 posto, što je blizu nivoa postignutih u novembru nakon rasta od oko 5,7 posto potaknutog optimizmom investitora da bi proevropski zaokret Varšave mogao konačno da pomogne u cilju oslobađanja sredstava.
Trgovci ocjenjuju da je tržišni optimizam u vezi sa obnovljenim prilivom u velikoj mjeri cijenjen, s obzirom na to da je pažnja usmjerena na vrijeme transfera i sve dodatne uslov koje će Varšava morati da ispuni.
Koliko sredstava Poljska može dobiti?
Tih 137 milijardi eura, što je jednako 15,6 posto predviđenog bruto domaćeg proizvoda Poljske za 2024., uključuje 60 milijardi eura za ublažavanje uticaja pandemije COVID-a 19 i pomoć članicama Evropske unije u cilju prelaska na korištenje fosilnih goriva.
Koverta fonda za oporavak u iznosu od 60 milijardi eura sastoji se od više od 25 milijardi eura vrijednih grantova i skoro 35 milijardi eura kredita po povoljnim cijenama.
Varšava će takođe ponovno dobiti pristup 76,5 milijardi eura u takozvanim kohezijskim fondovima, namijenjenih podizanju životnog standarda u najsiromašnijim članicama Evropske unije, koje su se pridružile Uniji prije dva desetljeća.
Poljska je u decembru podnijela prvi zahtjev za isplatu sredstava za oporavak i rekla da planira podnijeti dva dodatna zahtjeva za isplatu, spajajući sljedeće četiri rate do kraja ove godine, ukupne vrijednosti od 23 milijarde eura.
Na koji način može Poljska potrošiti ova sredstva?
Revidirani plan koji je EU odobrila početkom decembra doveo je do toga da je Poljska, evropska država koja se najviše oslanja na ugalj, potrošila nešto manje od polovine svojih sredstava za oporavak na projekte vezane za klimu, uključujući transformaciju energije ka obnovljivim izvorima.
Nova vlada Poljske radi na daljoj reviziji koja se fokusira na vjetroelektrane, povećanje sredstava za toplotnu izolaciju stanova, grantove za školske objekte i dodatnih tri milijarde zlota za podršku poljoprivrednicima.
Kako će sredstva uticati na ekonomiju Poljske?
Oslobađanje sredstava iz fonda za oporavak dugoročno će podstaći poljsku ekonomiju za oko dva postotna boda, navodi se u izvještaju Poljskog ekonomskog instituta (PIE).
Iako ovaj uticaj neće biti veliki u 2024., on će u idućoj godini činiti oko polovinu ukupnog rasta investicija i veći dio javne potrošnje.
Procjene PIE pokazuju da će sredstva za oporavak dovesti do povećanja poljske ekonomske proizvodnje od 0,2 postotna boda u 2024. godini, odnosno 1,2 boda u 2025. i 0,6 boda u narednim godinama.
Poljski ministar finansija Andrzej Domanski rekao je da će sredstva dodati jedan postotni bod ekonomskom rastu 2025. godine, podižući tempo širenja na 3,5 posto, nakon što je najveća ekonomija srednje Evrope prošle godine za dlaku izbjegla recesiju.
Kakvi izazovi predstoje?
Poljskoj su preostale samo 2,5 godine za provedbu projekata u okviru plana oporavka za koje su druge članice EU imale oko šest godina da ih dovrše, a čak su i neke zemlje koje su pristupile fondovima zaostale u aktiviranju projekata.
Evropska komisija nije dala nikakve naznake o tome koliko bi novca moglo biti ugroženo s krajnjim rokom za iskorištavanje sredstava do 2026. godine, rekavši da bi zemlje članice trebale "učiniti sve što mogu" za provedbu potrebnih reformi i projekata uključenih u njihov nacionalni plan oporavka.
Domaće prepreke mogle bi uključivati protivljenje predsjednika Andrzeja Dude, orijentisanom stranci Pravo i pravda, reformskom pokretu premijera Tuska, što bi Varšavi moglo otežati reviziju pravosuđa i donošenje drugih reformi, kažu analitičari think tanka Eurasia Group.
