Poljska šalje 500 policajaca za jačanje sigurnost na granici sa Bjelorusijom
Poljska šalje 500 policajaca za jačanje sigurnost na granici sa Bjelorusijom
Migranti na bjelorusko-poljskoj granici u pokušaju da pređu, dok poljska vojna policija stražari, na graničnom prijelazu u regiji Grodno, Bjelorusija 15. novembar 2021.
Poljska će poslati 500 policajaca kako bi pojačali sigurnost na granici sa Bjelorusijom.
Ovaj potez dolazi, kako je saopšteno iz ove zemlje, zbog rastućeg broja migranata koji prelaze granicu kao i potencijalnim prijetnjama nakon što se grupa plaćenika Wagner preseli u Bjelorusiju.
"Zbog napete situacije na granici s Bjelorusijom odlučio sam pojačati naše snage s 500 policajaca iz preventivnih i protuterorističkih jedinica", napisao je na Twitteru ministar unutrašnjih poslova Mariusz Kaminski.
Rekao je i da će se policijske snage pridružiti pet hljada graničara i dvije hiljada vojnika u osiguravanju granice.
Poljska je ranije optužila Bjelorusiju da stvara migrantsku krizu na granici od 2021. godine tako što na granicu avionima dovoze ljude s Bliskog istoka i Afrike.
Poljska granična straža saopštila je u nedjelju 2. jula da je 187 ljudi dan ranije pokušalo ilegalno prijeći u Poljsku iz Bjelorusije.
Broj ljudi koji pokušava preći posljednjih mjeseci u stalnom je porastu, iako su znatno ispod razina zabilježenih 2021. godine.
Glasnogovornica poljske granične straže rekla je da su se poljske patrole na granici također suočile s agresivnijim ponašanjem u posljednja dva mjeseca kako je broj migranata rastao.
"Skupine su agresivnije. Bilo je mnogo napada na poljske patrole. Sedamnaest vozila je oštećeno ove godine, od čega 13 samo u junu", rekla je glasnogovornica granične straže Anna Michalska.
Tokom 2021. godine na desetine hiljada ljudi, uglavnom sa Bliskog istoka pokušalo ući u Poljsku, članicu Evropske unije, sa teritorije Bjelorusije.
Nove ograde niču u Evropi
1/9Mađarski zatvorenici postavljaju bodljikavu žicu na vrh ograde na granici s Srbijom u mjestu Riska, na jugu Mađarske, 28. oktobra.
Ograda je prvi put podignuta 2015. godine usred priliva migranata sa Bliskog istoka koji pokušavaju ući u Evropsku uniju.
Usred pojačanih političkih tenzija, velike ograde dižu se širom Evrope. Ministar odbrane Poljske je 2. novembra najavio da će na granici njegove zemlje od 210 kilometara s ruskom enklavom Kaljingradska oblast – dio Rusije smješten uz Baltičko more okružen Poljskom i Litvom – biti postavljena nova ograda.
2/9Poljska granična straža patrolira uz novu veliku ogradu, podignutu na granici s Bjelorusijom.
Ograda je dovršena u junu nakon što su migranti iz zemalja Bliskog istoka navodno "prokrijumčareni" kroz Bjelorusiju i prema njenim granicama s EU.
Usred pojačanih političkih tenzija, velike ograde dižu se širom Evrope. Ministar odbrane Poljske je 2. novembra najavio da će na granici njegove zemlje od 210 kilometara s ruskom enklavom Kaljingradska oblast – dio Rusije smješten uz Baltičko more okružen Poljskom i Litvom – biti postavljena nova ograda.
3/9Litvanska ograda na granici s Bjelorusijom visoka je četiri metra. Fotografija je načinjena u novembru 2021.
Evropske zemlje podigle su više od hiljadu kilometara graničnih barijera u posljednjih 30 godina, a većina je izgrađena uslijed migrantske krize 2015. godine.
Usred pojačanih političkih tenzija, velike ograde dižu se širom Evrope. Ministar odbrane Poljske je 2. novembra najavio da će na granici njegove zemlje od 210 kilometara s ruskom enklavom Kaljingradska oblast – dio Rusije smješten uz Baltičko more okružen Poljskom i Litvom – biti postavljena nova ograda.
4/9Bugarska granična policija (fotografisano 2. septembra) u blizini granice s Turskom.
Izgradnja ove granične barijere počela je 2014. godine, u trenucima početka migrantske krize. Tadašnji turski ambasador u Bugarskoj kritikovao je podizanje ograde i, kako je tada rekao, "političku poruku" koju ona šalje.
Usred pojačanih političkih tenzija, velike ograde dižu se širom Evrope. Ministar odbrane Poljske je 2. novembra najavio da će na granici njegove zemlje od 210 kilometara s ruskom enklavom Kaljingradska oblast – dio Rusije smješten uz Baltičko more okružen Poljskom i Litvom – biti postavljena nova ograda.
5/9Sigurnosne kamere i bodljikava žica iznad ograde gdje se granica Poljske i Litvanije spaja s ruskom enklavom Kaljingradska oblast. Fotografija je snimljena u blizini poljskog sela Zerdziny u julu.
Usred pojačanih političkih tenzija, velike ograde dižu se širom Evrope. Ministar odbrane Poljske je 2. novembra najavio da će na granici njegove zemlje od 210 kilometara s ruskom enklavom Kaljingradska oblast – dio Rusije smješten uz Baltičko more okružen Poljskom i Litvom – biti postavljena nova ograda.
6/9Patrola makedonskih vojnika na granici Sjeverne Makedonije i Grčke, juli 2019.
Usred pojačanih političkih tenzija, velike ograde dižu se širom Evrope. Ministar odbrane Poljske je 2. novembra najavio da će na granici njegove zemlje od 210 kilometara s ruskom enklavom Kaljingradska oblast – dio Rusije smješten uz Baltičko more okružen Poljskom i Litvom – biti postavljena nova ograda.
7/9Litvanski radnici postavljaju stubove za ogradu na granici s Rusijom, juni 2017.
Usred pojačanih političkih tenzija, velike ograde dižu se širom Evrope. Ministar odbrane Poljske je 2. novembra najavio da će na granici njegove zemlje od 210 kilometara s ruskom enklavom Kaljingradska oblast – dio Rusije smješten uz Baltičko more okružen Poljskom i Litvom – biti postavljena nova ograda.
8/9Fotografija ograde, koja razdvaja malu špansku sjevernoafričku teritoriju Seutu od Maroka, načinjena je u junu 2018.
Usred pojačanih političkih tenzija, velike ograde dižu se širom Evrope. Ministar odbrane Poljske je 2. novembra najavio da će na granici njegove zemlje od 210 kilometara s ruskom enklavom Kaljingradska oblast – dio Rusije smješten uz Baltičko more okružen Poljskom i Litvom – biti postavljena nova ograda.
9/9Kombi mađarske policije patrolira granicom između Mađarske i Srbije u blizini mađarskog sela Gara u martu 2017.
Usred pojačanih političkih tenzija, velike ograde dižu se širom Evrope. Ministar odbrane Poljske je 2. novembra najavio da će na granici njegove zemlje od 210 kilometara s ruskom enklavom Kaljingradska oblast – dio Rusije smješten uz Baltičko more okružen Poljskom i Litvom – biti postavljena nova ograda.
Prethodni slajd
Naredni slajd
Zamjenik ministra koordinatora specijalnih službi Stanislaw Zaryn rekao je za Reuters da je veća sigurnosna prisutnost također odgovor na prebacivanje plaćenika Wagnera u Bjelorusiju.
Odluka ruskog predsjednika Vladimira Putina da vojnicima iz privatne vojne grupe ponudi odabir premještanja u Bjelorusiju dovela je do straha među istočnim članicama NATO-a da će njihova prisutnost izazvati veću nestabilnost u regiji.
Prebacivanje Wagnera u Bjelorusiju dolazi nakon pobune koju je šef ove grupe pokrenuo 24. juna nakon tvrdnje da je ruska vojska ubila neke od njegovih ljudi u zračnom napadu.
U pobuni su zauzeli južni ruski grad Rostov na Donu i zaprijetili maršom na Moskvu.
Kriza je ublažena nakon što je Prigožin prihvatio dogovor koji bi mu omogućio odlazak u egzil u Bjelorusiju.
"Još uvijek se radi o analizi i hipotezi hoće li se Wagner angažovati u destabilizaciji Poljske i hoće li također biti aktivni u koordinaciji migracijske rute", rekao je Stanislaw Zaryn Reutersu.
"Pretpostavljamo da Wagner ne ide u Bjelorusiju na oporavak, već kako bi nastavili misiju. Ta bi misija mogla biti usmjerena na Poljsku, ali i protiv Litvanije ili Ukrajine", dodao je.