Dostupni linkovi

Nakon dugotrajne suše poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini zbrajaju štete, koje su prema njihovim procjenama i do 70 posto uništenih usjeva. Ukoliko vlasti ne poduzmu ništa kako bi se štete ublažile, cijene preostalog voća i povrća mogle bi se udvostručiti, a stočni fond znatno smanjiti, upozoravaju iz udruženja poljoprivrednika. Iako su apelovali danima da se proglasi stanje elementarne nepogode to se nije dogodilo. Sada računaju na dio novca od klirinškog duga kojim bi ublažili štetu.

Suša koja je pogodila Bosnu i Hercegovinu izazvana ekstremno visokim temperaturama uzrokovala je ogromnu štetu proizvođačima voća i povrća, ali i stočarima, te će se mjeriti desetinama miliona, navodi predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo.

"Ugroženo je voćarstvo kompletno, a od povrtnih kultura najviše kukuruz i silažni kukuruz koji je ključan za ishranu stoke. Šteta je negdje 50 negdje deset posto. Iz ugla proizvođača neće biti dovoljno hrane za ishranu stoke i stočni fond će se u tom slučaju morati drastično smanjiti, a ni voća i povrća nema dovoljno pa će ono što je preostalo imati sigurno znatno veću cijenu, da bi se pokrili troškovi proizvodnje", kaže Bićo.

Velike vrućine uzele su svoj danak i na stočnom fondu, kaže predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača-mljekara Republike Srpske Vladimir Usorac.

"Proizvodnja mlijeka smanjena je za više od 30 posto, na svim farmama ima uginuća teladi ali i krupnijih životinja. Jednstavno nisu mogli izdržati taj toplotni udar", ukazuje Usorac.

Bez prinosa nema ni prodaje, a bez prodaje gomilaju se dugovi prema bankama i dobavljačima pojašnjava predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović.

"Pošto nabavljamo hemijska sredstva i repromaterijale preko kuća koje nam daju rok za plaćanje, mi nećemo moći ispoštovati taj rok i naredne godine sigurno nećemo moći nabavljati od njih repromaterijal i sredstva za zaštitu", objašnjava Dojčinović.

Iako su tražili od lokalnih zajednica da proglase stanje elementarne nepogode to se nije desilo, jer bi u tom slučaju, objašnjavaju poljoprivrednici, vlasti morale izdvojiti sredstva za ublažavanje posljedica.

Poljoprivrednici računaju na dio sredstava od naplaćenog klirinškog duga od Rusije. Naime, Ruska Federacija isplatila je Bosni i Hercegovini 125,1 milion dolara (više od 106 miliona eura) na osnovu klirinškog duga, a sredstva se dijele na državni, entitetske nivoe i Brčko distrikt.

Suša prouzrokovala i slabu ispašu
Suša prouzrokovala i slabu ispašu

Parlament Federacije BiH jednim od zaključaka s tematske sjednice o poljoprivredi je zadužio Vladu FBiH da u ovoj godini osigura sredstva upravo iz klirinškog duga za izmirenje svih naslijeđenih dugovanja u poljoprivredi, koji iznose oko 20 miliona maraka (10 miliona eura), navodi Nedžad Bićo.

''Ako ćemo po zakonu i po svim pravilima i normama, to bi se trebalo ispoštovati. Vlada mora poštovati odluke Parlamenta. Mi se nadamo da će to ispoštovati. No, apeliram na Vladu FBiH da to urade što prije, kako bi poljoprivrednici mogli nabaviti stočnu hranu prije zime dok nije sve drastično poskupilo. Hrana već nedostaje jer je trava spržena od visokih temperatura pa stoku više ne vode na ispašu i već su morali uvest koncentrate'', upozorava predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Cijenu plaćaju građani

I Vlada Republike Srpske obećala je izdvojiti pet miliona maraka (2,5 miliona eura) iz klirinškog duga kao podrška kapitalnim ulaganjima, prvenstveno za sisteme za navodnjavanje, objasnila je Predsjednica Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović.

Ona je najavila i da će Vlada RS iz Fonda solidarnosti usmjeri dodatnih pet miliona maraka kroz poseban paket mjera za podršku jesenjoj sjetvi i to ''povećanjem količine regresiranog goriva sa 80 na 100 litara, a to će resorno ministarstvo definisati zajedno sa udruženjima poljoprivrednika iz RS".

Poljoprivrednici odmahuju rukom, kažu to treba svake godine, a kad je suša, neko treba da namiri štete.

Na kraju će ceh suše platiti proizvođači i potrošači, jedino će uvoznici zadovoljno trljati ruke, tvrdi ekonomista Zoran Pavlović.

"Kad god domaći proizvod poskupi, a poskupit će sigurno jer ga nema dovoljno, povećava se uvoz. S druge strane, uvoznici mogu ostvariti dodatnu zaradu jer će strane proizvode prodavati isto tako po visokim cenama. Cenu će na kraju krajeva platiti građani BiH u onoj meri u kojoj će imati mogućnosti da to kupe, jer je i kupovna moć drastično opala", zaključuje Pavlović.

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

  • 16x9 Image

    Gojko Veselinović

    Radio u banjalučkim Nezavisnim novinama, te na BH Radiju 1. Izvještavao i istraživao o temama koje se tiču politike, društva, ekonomije i kulture. Od novembra 2012. je dopisnik RSE iz Banjaluke.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG