Dostupni linkovi

BiH godinama bez razvojne strategije poljoprivrede


Bez strategije ruralnog razvoja poljoprivrednici iz BiH ne mogu računati na značajniju podršku EU ovom sektoru.

Strategija poljoprivrede na nivou BiH usvaja se od 2009. godine. Bez strategije ruralnog razvoja poljoprivrednici iz BiH ne mogu računati na značajniju podršku EU ovom sektoru. Takvi strateški dokumenti postoje u svim susjednim državama.

U BiH je neophodno usvajanje strategije za razvoj poljoprivrede kojom će biti obuhvaćena cijela država, smatra Edib Balić iz tešanjskog naselja Šije. On se bavi uzgojem voća na oko 22 duluma zemljišta.

„Sve se proizvodi u cijeloj Bosni i Hercegovini. Šljiva se proizvodi svagdje, jabuka se proizvodi, plastenici su svagdje. Nemamo regionalizacije. Jednostavno – nemamo ono što ima u Evropskoj uniji: organizovani da budemo, da bude nešto isplanirano. Na kraju – nemamo ciljeve, kuda ćemo, šta ćemo. Nema se cilj u ovoj poljoprivredi. Je li to strateška grana ili je samo onako, na hajd', na rudarstvo, na industriju, elektroprivredu nek' se malo naslanja. I ne daj Bože da dođe da se granice zatvore – mi smo za petnaest dana gladna nacija. Ovo ovdje što imamo, to je prepušteno onako, samo sebi“, smatra Balić.

Za razliku od susjednih država, BiH nema usvojenu strategiju razvoja poljoprivrede na državnom nivou. Na to upozoravaju i predstavnici EU koji su u više bosanskoherecgovačkih gradova organizovali forume sa poljoprivrednim proizvođačima. Na jednom od njih u Doboju zamjenik šefa delegacije EU u BiH Haldun Sino upozorio je na nepostojanje precizne strategije.

Edib Balić: Da li je poljoprivreda strateška grana ili je samo onako, na hajd'?
Edib Balić: Da li je poljoprivreda strateška grana ili je samo onako, na hajd'?


„Zaista bih želio da iskoristim ovu priliku da apelujem na sve predstavnike vlasti i na predstavnike svih nivoa vlasti, da dogovore strategiju, jer će to i nama iz Evropske unije omogućiti da obezbijedimo više finansiranja za poljoprivredni sektor, rekao je Sino.

Koliko su s druge strane predstavnici vlasti u BiH efikasni dovoljno govori podatak da je izrada državne strategije ruralnog razvoja započela još 2009. godine. Portparol Ministarstva poljoprivrede RS Aleksandar Macanović upozorava da je za to potrebna i politička saglasnost.

„U jednoj od tačaka Vlade Republike Srpske iz 2015. godine navedeno je da je potrebno prije izrade strateškog plana ruralnog razvoja BiH postizanje političkog dogovora oko izrade funkcionalnog mehanizma koordinacije u BiH, koji će omogućiti koordinisan pristup integracijskim procesima Evropske unije. Predloženi principi su prihvaćeni tek prošle godine. Nakon toga su ponovo pokrenute aktivnosti u cilju izrade strateškog plana ruralnog razvoja BiH. Ministarstvo poljoprivrede je u oktobru 2016. godine poslalo imenovanje naših predstavnika u centralni tim i u radne grupe za izradu nacrta strateškog plana ruralnog razvoja, međutim, s obzirom na to da mehanizam koordinacije još uvijek nije funkcionalan, nisu formirane radne grupe i došlo je ponovo do zastoja u aktivnostima", kaže Macanović.

I pored brojnih pokušaja nismo uspjeli saznati šta o ovoj temi kažu u nadležnom ministarstvu Federacije BiH, osim obrazloženja da je ministar zauzet.

Poljoprivrednici iz Doboja ističu da i oni imaju ista očekivanja kao i predstavnici Evropske unije u pogledu usvajanja poljoprivredne strategije. Branko Joksimović, uzgajivač stoke i proizvođač mlijeka iz okoline Doboja, da vlast okreće glavu od suštinskih problema.

„Očito da nam treba neko ko će nas voditi, jer mi imamo vlast koja se bavi i političkim i nacionalnim pitanjima, a ne bavi se onim od čega se živi, a to je rad. Premije za mlijeko nisu isplaćene, vrlo su loše premije predviđene za junad, kaže on.

„Iz iskustva okolnih zemalja koje su bile pridružene Evropskoj uniji i sada su već u sastavu, oni su veliki iznos novca dobili za razvoj poljoprivrede i za ruralni razvoj, a ovdje politika odrađuje svoje, entitetska i zajedničke institucije, razjedinjeno je to, svako ganja svoj interes. Što bismo bili složniji, to njima ne ide naruku. Veću korist imaju što su razjedinjeniji.“ – riječi su proizvođača meda, Vladimira Đokića.

Da je bolja organizacija poljoprivrednika neophodna u BiH, smatra i Jovica Jakšić iz Nezavisne asocijacije poljoprivrednika Srbije.

Jovica Jakšić: Mora da postoji strategija koja će olakšati poljoprivrednicima da uđu u proces proizvodnje.
Jovica Jakšić: Mora da postoji strategija koja će olakšati poljoprivrednicima da uđu u proces proizvodnje.

„Poljoprivrednici treba da se udružuju, da istupaju zajedno na tržištu, da prodaju zajedno proizvode, gdje bi ojačali svoj ekonomski položaj. Moraju da imaju predvidivost proizvodnje, da znaju šta da rade i čime da se bave, šta da proizvode. Ne mogu tri godine da proizvode mleko, tri godine maline, pa šljive. Mora da postoji strategija poljoprivrede koja će olakšati poljoprivrednicima da uđu u proces proizvodnje, objašnjava Jakšić.

Ispred Bosne i Hercegovine, u ovoj oblasti je i Crna Gora. Danka Perović iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja te države, kaže da su jasan cilj postavljen.

„Usvojena je strategija razvoja poljoprivrede, tako da nam je sada cilj prije svega da akreditujemo agenciju za plaćanje, da bismo mogli da koristimo sredstva Evropske unije, jer je tu mnogo sredstava na raspolaganju. To je osnovni cilj. Kasnije, naravno, direktna plaćanja", objašnjava Perović.

A koliko novca iz evropskih fondova danas na raspologanju imaju poljoprivrednici u Hrvatskoj, u Doboju je govorila Ružica Gelo, koja je bila glavna pregovaračica za područje agrara tokom pristupnih pregovora te države s Evropskom unijom.

„Sredstva su dramatično uvećana nakon ulaska u EU i nama je danas na raspolaganju oko 750 milijuna eura godišnje. Ta sredstva se dijele kao poticaji, znači kao izravna plaćanja poljoprivrednim proizvođačima, koja idu za potporu njegovom dohotku i sa kojima poljoprivredni proizvođač onda autonomno upravlja", zaključila je Ružica Gelo.

  • 16x9 Image

    Arnes Grbešić

    Novinarstvom se bavi od 1999. godine. Kao dopisnik RSE radi od 2001. godine. Sa Silvijom Brčić, koleginicom iz Livna, proglašen je 2004. za najboljeg reportera zajedničkog projekta RSE - Radio 27.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG