Dostupni linkovi

Politika u BiH i dalje rezervisana za muškarce


Akcija 101 razlog zašto glasati za ženu, 30. juli 2010, Sarajevo
Nasuprot predizbornoj kampanji koja je nudila 101 razlog zašto glasati za ženu, rezultati učešća žena na bh. političkoj sceni pokazali su da ih je mnogo više protiv.

Iako su političke stranke uglavnom ispunile kvotu od najmanje 30 posto žena na izbornim listama, građani, mediji, pa i same stranke nisu učinili ništa da te žene i zaista dospiju u klupe parlamenata. Pa tako od ukupno 488 izabranih zvaničnika, 83 su žene, a 405 muškarci.

Sastanci do kasnih sati, putovanja, maratonske sjednice praćene višednevnim pripremama čine usklađivanje poslovnog s privatnim životom žene političara gotovo nemogućim. Ovo su argumenti koji idu u prilog onima koji su našli 101 razlog zašto ne glasati za ženu, za razliku od kampanje koju je pred izbore provela NVO Infohaus. Okruženje je i ovaj put zatajilo, kaže Ivana Tomašević, projekt menadžer Infohausa.

„Dobili smo informaciju da su čak žene svojim kolegama čak i predale svoje mandate, a i u predizbornoj kampanji mi smo imali puno prilika da ih gledamo u različitim medijima. Uglavnom izjave su davali muški kandidati. Građani i građanke samim tim nisu mogli ni da vide kakve kvalitete imaju žene kandidatkinje“,
kaže ona.

Doduše, kampanja se vodila dijeljenjem kecelja, kuhača i cekera. Bez obzira na natpise koji su pozivali na podizanje svijesti o ulozi žene u politici, kuhača i pregača su po automatizmu sugerisale gdje je ženi mjesto. Ni otvoreni pozivi nisu bili od pomoći da se žene u bh. političkom životu nađu na funkcijama na kojima se odlučuje.

Ana Vuković: Stranke nisu dalje dovoljno prostora ženama kandidatkinjama da iskažu svoj stav i viđenje pojedinih pitanja koja su bitna za našu državu.

„Vladaju stereotipi da je politika zanimanje samo za muškarce, a ne i za žene. Druga stvar je da stranke nisu dalje dovoljno prostora ženama kandidatkinjama da iskažu svoj stav i viđenje pojedinih pitanja koja su bitna za našu državu“, rekla je Ana Vuković, direktorica Gender centra FBiH.

Najjača kampanja do sada i zasigurno najjače finansirana, nažalost, bila je pucanj u prazno. Rezultati govore sve.

„Od ukupno od 488 izabranih zvaničnika, 17,01 posto su žene, a 82,99 posto su muškarci. Nešto vrlo slično kao što smo imali 2006. godine. U Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH gdje imamo 42 mandata, osam pripada ženama. Kad je riječ o Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, od 98 manadata 17 pripadaju ženama, i kad je riječ o Narodnoj skupštini RS gdje imamo 83 mandata, 18 pripada ženama, 65 muškarcima“,
navodi predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić.

Stereotipi

Izborni zakon BiH nalaže samo provođenje forme i zastupljenost na listama. Narod bira po savjesti, pa makar i na svoju štetu.
Akcija "101 razlog zašto glasati za ženu", 30 juli, Sarajevo

„Ovakvi rezultati su svakako u suprotnosti sa Zakonom o ravnopravnosti polova u BiH i sa standardima Savjeta Evrope koji propisuju minimum 40 posto žena na mjestima odlučivanja i upravljanja. Izborni rezultat, naravno, zavisi od volje birača i kao takav je uslovljen mnogim faktorima. Prije svega, pokazuje da su u društvu i dalje duboko ukorijenjeni stereotipi i predrasude o učešću žena u političkom i javnom životu. A sa druge strane, ovakav rezultat pokazuje da političke partije koje djeluju u BiH samo deklarativno promovišu principe i standarde za ravnopravnost polova“, ocjenjuje Dijana Tepšić, glasnogovornica Gender Centra RS.

Nermina Kapetanović jedina je žena u predsjedništvu jedne od najvećih bh. stranaka SDA. Specijalista anesteziolog, doeducirala se, pa je magistarskim studijem iz diplomatije u savremenom svijetu unaprijedila svoje političko znanje. Aktivno govori engleski jezik i ima najvišu ocjenu u efikasnosti svog rada.

Njenim amandmanima su, recimo, žene žrtve silovanja dobile i zakonsku zaštitu. Ali, Nemina nije prošla. U državnom parlamentu iz njene stranke izabrani su samo muškarci. A i na drugim nivoima je isto:

„U Parlamentu Federcaije u najvećoj političkoj partiji je direktno izabrana samo jedna žena, a u kantonalnim skupštinama direktno je izabrano samo pet žena iz najveće političke partije.“


U Agenciji za ravnopravnost spolova BiH se od 2002. godine ukazuje da treba snažnije promovirati kandidatkinje, ističe Kapetanović, ali osim organizovanja okruglih stolova koji se bave deklaracijom ništa drugo nije učinjeno.

„Mislim da bi bilo puno efektnije i efikasnije da pošalju jasnu poruku bh. mnijenju - glasajmo za žene, one su obrazovane, odgovorne, kvalitetne, dajte im šansu. Agencija za ravnopravnost polova BiH to nije uradila“
, kaže Kapetanović.
Iako je u BiH više žena nego muškaraca, njihova zastupljenost na mjestima odlučivanja je zanemariva. Još nikada u poslijeratnoj BiH nismo imali ženu u državnom Predsjedništvu, a ni na čelu Vijeća ministara. Redovno se pojavljuju kao pomoćnice, savjetnice i u sličnim, sporednim ulogama.

Sve zemlje bivše Jugoslavije, izuzev Crne Gore, imaju mnogo više žena na odgovornim funkcijama od BiH, gdje još uvijek ženu radije vide za šporetom nego za govornicom.

Pogledajte komentare (2)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG