Izostanak dogovora o statusu srpskog jezika u obrazovnom sistemu, a time i odaljavanje od mogućnosti usvajanja izbornog zakona, može da rezultira da Crna Gora ne dobije datum početka pregovora o članstvu u Uniji.
Iz Brisela stižu signali o zabrinutosti zbog potencijalnog neuspjeha Crne Gore da usvoji prvi od sedam uslova za početak pregovora.
Brisel je zabrinut zbog konstantnih neuspjeha da vlada i opozicija postignu dogovor o zakonu o obrazovanju i izbornom zakonu.
To je saopštio potpredsjednik delegacije Evropskog parlamenta za saradnju sa Jugoistočnom Evropom Jelko Kacin u izjavi podgoričkom radiju Antena M u kojoj optužio crnogorske opozicione stranke da svojim uslovljavanjem ne žele da Crna Gora dobije datum za početak pregovora
"Rezultat kojeg nema svakako je razlog za zabrinutost jer možda to u Crnoj Gori izgleda kao načelno pitanje jezika i kulture, ali gledajući na to sa strane postavlja se jednostavno pitanje: da li Crna Gora može dobiti datum i da li može početi pregovore ili ne? Izgleda da crnogorska opozicija ocjenjuje da Crna Gora ne zaslužuje dobijanje datuma za početak pregovora. Ja mislim da ta pozicija nije produktivna, jer otvaranje pregovora donosi ogroman broj novih prilika kada je moguće otvoriti ta pitanja ali kada je država kandidat ona mora poštovati standarde EU pa bi tada, po mom mišljenju, opozicija mogla daleko više postići. Ali, ako je glavni cilj da se Crna Gora zaustavi na putu ka datumu, ja mislim da je opozicija uspješna", izjavio je Kacin.
Jedan od pregovarača iz opozicije i predsjednik nacionalnog savjeta za Evropske integracije Nebojša Medojević, ipak smatra da bi se moglo doći do dogovora oko statusa srpskog jezika u obrazovnom sistemu narednih dana, što je uslov opozicije za davanje podrške izbornom zakonu. Prema riječima Medojevića opozicija će sada, za razliku od prethodnog predloga, iznijeti novi neutralni predlog o nazivu maternjeg jezika u školama.
"To je jedan novi kvalitet na crnogorskoj političkoj sceni da da lideri opozicije imaju sagovornika u premijeru Vlade, to do sada nijesmo imali i to nam ostavlja neku nadu da ćemo danas sjutra, pod pritiskom problema koji mogu da se pojave unutar Crne Gore, koji opet ne ineteresuju Evropu – bojkot nastave, politička kriza, bojkot parlamenta. To su sve stvari koje će u Evropi generalno biti ocijenjene kao političke tenzije, politička nestabilnost i dodatno nas udaljiti od datuma dobijanja pregovora. Sve je povezano i u ovom trenutku smo čini mi se svejsni toga i premijer Lukšić i nas trojica i zbog toga sam umjereni optimista da ćemo za nekoliko dana predložiti neko neutralno rješenje koje će biti najmanje neprihvatljivo za sve aktere na crnogorskoj političkoj sceni i koje će dovesti do glasanja izbornog zakona i tako skinuti eventualnu odgovornost za nedobijanje datuma sa crnogorskog parlamenta i sa premijera koji će sasvim sigurno imati dio zasluga za ovaj dogovor i za glasanje za izborni zakon", kazao je Medojević.
Upitan da li u slučaju neusvajanja izbornog zakona Crna Gora ipak ima šansu da dobije uslovni datum pregovora, Jelko Kacin je rekao da uslovni početak pregovora ne predstavlja početak pregovora.
"Uslovni datum nije datum. Uslovni početak pregovora nije početak pregovora. U ovom momentu su dvije zemlje zapadnog Balkana u situaciji da mogu ostvariti proboj. Crna Gora može dobiti datum a Srbija može dobiti status zemlje kandidata. Kako sada stvari stoje, nema nacionalnog konsenzusa da bi trebalo stvoriti uslove da jedna zemlja dobije datum i krene u pregovore a da druga dobije samo status zemlje kandidata. Dakle, to su trenuci istine i tako bi trebalo odgovoriti na to pitanje. Jer Evropsku uniju ne zanimaju dva slova, zaista ih to ne zanima", poručuje Kacin.
Govoreći hipotetički o situaciji da vlast i opozicija postignu dogovor o jeziku i zajedno izglasaju izborni zakon, Medojević smatra da to nije garant dobijanja datuma pregovora.
Ako se riješi problem izbornog zakonodavstva, a ako Evropska komisija ne odobri datum pregovora zbog nepostojanja rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, bili bi otvoreni novi pregovori sa premijerom Lukšićem kaže Medojević.
"To bi već bila nova politička činjenica i pretpostavljam da bi tada već morali da otvorimo novi krug konsultacija sa premijerom sa kojim već pretpostavljam da smo postigli dogovor oko izbornog zakona da vidimo šta dalje da se radi jer sigurno da nedobijanje datuma pregovora mora pokrenuti pitanje odgovornosti nekih ljudi koji su vodili neke važne segmente, prije svih segment vladavine prava ili segment spoljne politike", smatra Medojević.
Ideja o bojkotu skupštine
Nakon što su propali pregovori opozicije i premijera Igora Lukšića o statusu srpskog jezika u crnogorskom obrazovnom sistemu, pojedini opozicioni prvaci netom su zaključili da Crna Gora time ulazi u tešku političku krizu. Osim bojkota nastave učenika kojima je maternji srpski, podgorička štampa prenosi kako u opoziciji razmišljaju i o radikalnijem odgovoru vlastima, a to je bojkot parlamenta.
Opozicioni lideri nakon propalog dogovora o jeziku, 29. avgust 2011.
"Crna Gora ulazi u političku krizu i svoje dijete neću slati u školu dok se ne ispune uslovi opozicije odnosno dok se srpski ne učini ravnopravnim sa crnogorskim" - da li je ta izjava lidera Nove Srpske Demokratije Andrije Mandića u ponedjeljak zaista uvod u političku krizu ili pokušaj zatezanja užeta opozicije pred eventualni nastavak razgovora sa premijerom Lukšićem o statusu srpskog u nastavnom procesu?
Sve će biti izvjesno nakon 2. septembra kada Skupština treba da razmatra prijedlog Vlade o izmjenama Zakona o opštem obrazovanju čiji je cilj vraćanje srpskog u obrazovni sistem Crne Gore. Ako rezultata ne bude,onda se kao odgovor opozicije ili pojedinih njenih partija najavljuje ne samo bojkot nastave već i bojkot parlamenta, Državnog i opštinskih.
"Mi još nijesmo donijeli zvaničan stav i ja više u svoje ime mogu da kažem da smatram da je izlazak iz parlamenta jedan od osnovnih elemenata borbe jer u ovakvom sistemu teško može da se funkcioniše na normalan način. Tu mislim i na napuštanje opštinskih parlamenata, ali to će u svakom slučaju da bude odluka nadležnih organa NOVE. Volio bih da takva odluka bude donesena u skladu sa dogovorom sa ostalim kolegama iz opozicije da bismo napravili što veći pritisak", izjavio je visoki funkcioner NOVE Slaven Radunović.
U najjačoj opozicionoj Socijalističkoj narodnoj partiji nijesu izričito pozvali na bojkot nastave, ali je prvi čovjek te partije Srđan Milić odluku onih koji ne pošalju djecu u škole nazvao legitimnom borbom protiv diskrimnacije, nakon što premijer Lukšić nije prihvatio da se u školama crnogorski i srpski izjednače tako što bi đaci izučavali nastavni predmet koji bi bio nazvan crnogorski, srpski, kosa crta maternji i književnost.
Kada je riječ o ideji da opozicija napusti skupštinske klupe, šef medijskog pula SNP Dragan Koprivica ocjenjuje:
"Što se tiče pitanja napuštanja parlamenta to je nešto što je u Crnoj Gori već viđeno ali u svakom slučaju i na tu temu mogu reći da to predstavlja krajnju mogućnost koja se takođe ne može isključiti. Treba naravno dodati da se po pitanju srpskog jezika apsolutno postavlja dodatno pitanje ili pitanje svih pitanja – koja je svrha integracija ako neko u naprijed ima namjeru da da diskriminiše jezičku većinu u Crnoj Gori jer diskriminacija većine nije evropska".
Podgorička štampa spekuliše kako u Pokretu za promjenu, koji se od početka zalaže za kompromis o pitanju jezika pripremaju spasonosno rješenje za ćorsokak u kome su se vlast i opozicija našli. O čemu je riječ od lidera te partije Nebojše Medojevića nijesmo saznali ali kada je riječ o ideji da kompletna opozicija bojkotuje Skupštinu Medojević kaže:
"Mi nijesmo razgovarali na nivou lidera opozicije o tim radikalnim metodama. U principu još vjerujemo u postizanje dogovora. Pokret će uložiti maksimalne napore da do dogovora dođe. Tako da u ovih par dana, što se bar tiče izbornog zakona i tretmana jezika treba učiniti sve da se izbjegne i bojkot parlamenta i bojkot nastave jer ako bude bojkota parlamenta to apsolutno znači eleiminisanje bilo kakve šanse da dođemo do evropskih integracija i nekakvog dogovora".
No ipak da li će dalja dešavanja na crnogorskoj političkoj sceni ići na ruku onima koji izlaz jedino vide u vanrednim izborima? Prema stanovištu političkih analitičara izbori ne bi promijenili odnos političkih snaga, niti bi omogućili rješavanje problema zbog čega se u političku krizu ušlo, a to je izglasavanje Izbornog zakona glasovima dvije trećine poslanika.
Nedjeljama traju pregovori predstavnika vlasti i opozicije oko usvajanja izbornog zakonodavstva, što je jedan od uslova da Crna Gora dobije datum za početak pregovora sa Evropskom unijom. Opozicija je podršku uslovila promjenom Zakona o obrazovanju, tj. izjednačavanjem crnogorskog i srpskog jezika u nastavnom procesu.
Kako građani Nikšića gledaju na dosada neuspješne pregovore najodgovornijih ljudi u državi?
Iz Brisela stižu signali o zabrinutosti zbog potencijalnog neuspjeha Crne Gore da usvoji prvi od sedam uslova za početak pregovora.
Brisel je zabrinut zbog konstantnih neuspjeha da vlada i opozicija postignu dogovor o zakonu o obrazovanju i izbornom zakonu.
To je saopštio potpredsjednik delegacije Evropskog parlamenta za saradnju sa Jugoistočnom Evropom Jelko Kacin u izjavi podgoričkom radiju Antena M u kojoj optužio crnogorske opozicione stranke da svojim uslovljavanjem ne žele da Crna Gora dobije datum za početak pregovora
"Rezultat kojeg nema svakako je razlog za zabrinutost jer možda to u Crnoj Gori izgleda kao načelno pitanje jezika i kulture, ali gledajući na to sa strane postavlja se jednostavno pitanje: da li Crna Gora može dobiti datum i da li može početi pregovore ili ne? Izgleda da crnogorska opozicija ocjenjuje da Crna Gora ne zaslužuje dobijanje datuma za početak pregovora. Ja mislim da ta pozicija nije produktivna, jer otvaranje pregovora donosi ogroman broj novih prilika kada je moguće otvoriti ta pitanja ali kada je država kandidat ona mora poštovati standarde EU pa bi tada, po mom mišljenju, opozicija mogla daleko više postići. Ali, ako je glavni cilj da se Crna Gora zaustavi na putu ka datumu, ja mislim da je opozicija uspješna", izjavio je Kacin.
Jedan od pregovarača iz opozicije i predsjednik nacionalnog savjeta za Evropske integracije Nebojša Medojević, ipak smatra da bi se moglo doći do dogovora oko statusa srpskog jezika u obrazovnom sistemu narednih dana, što je uslov opozicije za davanje podrške izbornom zakonu. Prema riječima Medojevića opozicija će sada, za razliku od prethodnog predloga, iznijeti novi neutralni predlog o nazivu maternjeg jezika u školama.
"To je jedan novi kvalitet na crnogorskoj političkoj sceni da da lideri opozicije imaju sagovornika u premijeru Vlade, to do sada nijesmo imali i to nam ostavlja neku nadu da ćemo danas sjutra, pod pritiskom problema koji mogu da se pojave unutar Crne Gore, koji opet ne ineteresuju Evropu – bojkot nastave, politička kriza, bojkot parlamenta. To su sve stvari koje će u Evropi generalno biti ocijenjene kao političke tenzije, politička nestabilnost i dodatno nas udaljiti od datuma dobijanja pregovora. Sve je povezano i u ovom trenutku smo čini mi se svejsni toga i premijer Lukšić i nas trojica i zbog toga sam umjereni optimista da ćemo za nekoliko dana predložiti neko neutralno rješenje koje će biti najmanje neprihvatljivo za sve aktere na crnogorskoj političkoj sceni i koje će dovesti do glasanja izbornog zakona i tako skinuti eventualnu odgovornost za nedobijanje datuma sa crnogorskog parlamenta i sa premijera koji će sasvim sigurno imati dio zasluga za ovaj dogovor i za glasanje za izborni zakon", kazao je Medojević.
Upitan da li u slučaju neusvajanja izbornog zakona Crna Gora ipak ima šansu da dobije uslovni datum pregovora, Jelko Kacin je rekao da uslovni početak pregovora ne predstavlja početak pregovora.
"Uslovni datum nije datum. Uslovni početak pregovora nije početak pregovora. U ovom momentu su dvije zemlje zapadnog Balkana u situaciji da mogu ostvariti proboj. Crna Gora može dobiti datum a Srbija može dobiti status zemlje kandidata. Kako sada stvari stoje, nema nacionalnog konsenzusa da bi trebalo stvoriti uslove da jedna zemlja dobije datum i krene u pregovore a da druga dobije samo status zemlje kandidata. Dakle, to su trenuci istine i tako bi trebalo odgovoriti na to pitanje. Jer Evropsku uniju ne zanimaju dva slova, zaista ih to ne zanima", poručuje Kacin.
Govoreći hipotetički o situaciji da vlast i opozicija postignu dogovor o jeziku i zajedno izglasaju izborni zakon, Medojević smatra da to nije garant dobijanja datuma pregovora.
Ako se riješi problem izbornog zakonodavstva, a ako Evropska komisija ne odobri datum pregovora zbog nepostojanja rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, bili bi otvoreni novi pregovori sa premijerom Lukšićem kaže Medojević.
"To bi već bila nova politička činjenica i pretpostavljam da bi tada već morali da otvorimo novi krug konsultacija sa premijerom sa kojim već pretpostavljam da smo postigli dogovor oko izbornog zakona da vidimo šta dalje da se radi jer sigurno da nedobijanje datuma pregovora mora pokrenuti pitanje odgovornosti nekih ljudi koji su vodili neke važne segmente, prije svih segment vladavine prava ili segment spoljne politike", smatra Medojević.
Ideja o bojkotu skupštine
Nakon što su propali pregovori opozicije i premijera Igora Lukšića o statusu srpskog jezika u crnogorskom obrazovnom sistemu, pojedini opozicioni prvaci netom su zaključili da Crna Gora time ulazi u tešku političku krizu. Osim bojkota nastave učenika kojima je maternji srpski, podgorička štampa prenosi kako u opoziciji razmišljaju i o radikalnijem odgovoru vlastima, a to je bojkot parlamenta.
"Crna Gora ulazi u političku krizu i svoje dijete neću slati u školu dok se ne ispune uslovi opozicije odnosno dok se srpski ne učini ravnopravnim sa crnogorskim" - da li je ta izjava lidera Nove Srpske Demokratije Andrije Mandića u ponedjeljak zaista uvod u političku krizu ili pokušaj zatezanja užeta opozicije pred eventualni nastavak razgovora sa premijerom Lukšićem o statusu srpskog u nastavnom procesu?
Sve će biti izvjesno nakon 2. septembra kada Skupština treba da razmatra prijedlog Vlade o izmjenama Zakona o opštem obrazovanju čiji je cilj vraćanje srpskog u obrazovni sistem Crne Gore. Ako rezultata ne bude,onda se kao odgovor opozicije ili pojedinih njenih partija najavljuje ne samo bojkot nastave već i bojkot parlamenta, Državnog i opštinskih.
"Mi još nijesmo donijeli zvaničan stav i ja više u svoje ime mogu da kažem da smatram da je izlazak iz parlamenta jedan od osnovnih elemenata borbe jer u ovakvom sistemu teško može da se funkcioniše na normalan način. Tu mislim i na napuštanje opštinskih parlamenata, ali to će u svakom slučaju da bude odluka nadležnih organa NOVE. Volio bih da takva odluka bude donesena u skladu sa dogovorom sa ostalim kolegama iz opozicije da bismo napravili što veći pritisak", izjavio je visoki funkcioner NOVE Slaven Radunović.
U najjačoj opozicionoj Socijalističkoj narodnoj partiji nijesu izričito pozvali na bojkot nastave, ali je prvi čovjek te partije Srđan Milić odluku onih koji ne pošalju djecu u škole nazvao legitimnom borbom protiv diskrimnacije, nakon što premijer Lukšić nije prihvatio da se u školama crnogorski i srpski izjednače tako što bi đaci izučavali nastavni predmet koji bi bio nazvan crnogorski, srpski, kosa crta maternji i književnost.
Kada je riječ o ideji da opozicija napusti skupštinske klupe, šef medijskog pula SNP Dragan Koprivica ocjenjuje:
"Što se tiče pitanja napuštanja parlamenta to je nešto što je u Crnoj Gori već viđeno ali u svakom slučaju i na tu temu mogu reći da to predstavlja krajnju mogućnost koja se takođe ne može isključiti. Treba naravno dodati da se po pitanju srpskog jezika apsolutno postavlja dodatno pitanje ili pitanje svih pitanja – koja je svrha integracija ako neko u naprijed ima namjeru da da diskriminiše jezičku većinu u Crnoj Gori jer diskriminacija većine nije evropska".
Podgorička štampa spekuliše kako u Pokretu za promjenu, koji se od početka zalaže za kompromis o pitanju jezika pripremaju spasonosno rješenje za ćorsokak u kome su se vlast i opozicija našli. O čemu je riječ od lidera te partije Nebojše Medojevića nijesmo saznali ali kada je riječ o ideji da kompletna opozicija bojkotuje Skupštinu Medojević kaže:
"Mi nijesmo razgovarali na nivou lidera opozicije o tim radikalnim metodama. U principu još vjerujemo u postizanje dogovora. Pokret će uložiti maksimalne napore da do dogovora dođe. Tako da u ovih par dana, što se bar tiče izbornog zakona i tretmana jezika treba učiniti sve da se izbjegne i bojkot parlamenta i bojkot nastave jer ako bude bojkota parlamenta to apsolutno znači eleiminisanje bilo kakve šanse da dođemo do evropskih integracija i nekakvog dogovora".
No ipak da li će dalja dešavanja na crnogorskoj političkoj sceni ići na ruku onima koji izlaz jedino vide u vanrednim izborima? Prema stanovištu političkih analitičara izbori ne bi promijenili odnos političkih snaga, niti bi omogućili rješavanje problema zbog čega se u političku krizu ušlo, a to je izglasavanje Izbornog zakona glasovima dvije trećine poslanika.
Nedjeljama traju pregovori predstavnika vlasti i opozicije oko usvajanja izbornog zakonodavstva, što je jedan od uslova da Crna Gora dobije datum za početak pregovora sa Evropskom unijom. Opozicija je podršku uslovila promjenom Zakona o obrazovanju, tj. izjednačavanjem crnogorskog i srpskog jezika u nastavnom procesu.
Kako građani Nikšića gledaju na dosada neuspješne pregovore najodgovornijih ljudi u državi?
