Političari najodgovorniji za zaostajanje BiH

Bh. političarima je i u oči rečeno ono što se već sedmicama govori u Evropskoj komisiji - da su njihovi rezultati ispod očekivanja, da su im važniji stranački nego opšti interesi, da nema borbe protiv korupcije, da su građani neravnopravni. No, da li je to imalo uticalo na njihovu percepciju odgovornosti i namjeru da za promjenu ispune predizborna obećanja?

Obećavali su bh. političari građanima med i mlijeko, podnošenje zahtjeva za status kandidata EU, rješenje presude Sejdić-Finci, i tako unedogled. Od toga nisu ispunili ništa. Čak su uspjeli nakon prošlogodišnjeg najlošijeg izvještaja o napretku neradom pomoći da ovogodišnji bude gori. Izgubili smo milione eura iz IPA fondova, koji su u vrijeme ekonomske krize itekako potrebni građanima Bosne i Hercegovine.

Izvještaj o (ne)napretku pokazao je tačno stanje zemlje, kaže Darko Brkan iz nevladine organizacije “Zašto ne”.

„Mislim da je Izvještaj očekivan, upravo odražava sliku stanja i odražava način na koji se trenutno vlast bavi svim pitanjima vezanim za građane i građanke Bosne i Hercegovine, pa samim tim i evropskim integracijama. Ono što je do sada u izvještajima nedostajalo jeste ovaj oštriji ton koji se konačno pojavio, isključivo iz razloga što su, vjerujem, i birokrate u Briselu vidjele da je potrebno pokazati da naši političari, odnosno vlast, ne može na ovakav način da radi, nakon što su propali silni pokušaji i razgovora i pregovora na kojima je Evropska unija do sada insistirala“, ističe Brkan.

Bosna i Hercegovina tapka u mjestu. Dok se cijeli region kreće prema zajednici evropskih zemalja, Bosna i Hercegovina stoji. Zvaničnici Evropske unije poručuju da neće raditi posao bh. političara koji su jedini odgovorni za loše stanje u državi.

„Zemlja sama sebe sankcionira dok se cijeli region kreće naprijed u EU integracije. Bosna i Hercegovina je posljednjih godina pokazala zaostajanje u svim oblastima i da su dnevno-političke igre postale osnovni principi funkcioniranja“, kazao je zamjenik šefa Delegacije EU u BiH Renzo Daviddi.

Najviše ipak trpe građani, kojih je, sudeći prema anketama, čak 80 posto za ulazak u Evropsku uniju. Za stagnaciju zemlje krive političare:

„Političari – to su najveće prepreke koje nas koče da idemo u neki normalan život i normalnu budućnost.“
„Po mom mišljenju je glavna prepreka to što nesposobni ljudi vode ovu državu od samog njenog osnivanja. Sve ide pogrešno zato što se to pogrešno radi.“
„Dok se ne riješi način na koji će tri naroda voditi ovu državu, Bosna i Hercegovina neće naći svoje mjesto u Evropskoj uniji.“
„U Evropsku uniju prvenstveno ne možemo zbog političara koji nas predstavljaju, i zbog ekonomske situacije u kojoj se trenutno nalazi većina našeg stanovništva. 90 posto ljudi u Bosni i Hercegovini živi u siromaštvu, međutim, to naše vlasti vješto prikrivaju, tako da se i ne zna broj siromašnih u državi, a svakodnevno vidimo penzionere da rove po kontejnerima. Ja mislim da takva BiH ne treba Evropi.“
„Političari! Pa to je očito. Svak navija za svoju stranku, za fotelje. I to ti je to.“

Preostalo malo vremena

Svjesni su i političari da su građani bijesni, i to s razlogom. Odgovornost je samo njihova. Već godinama obećavaju bolji život u Bosni i Hercegovini, a čini se da je stanje sve gore. Poslanik Saveza nezavisnih socijaldemokrata u Parlametu BiH Lazar Prodanović.

„Smatram se odgovornim. Smatram da smo svi odgovorni. Jedan od tipičnih primjera toga da je zastoj u ukupnom procesu u Bosni i Hercegovini jeste i ova priča o tome da bi svi željeli da budu vlast, da koriste benefite vlasti, a da ne preuzmu odgovornost za ono za šta su odgovorni građanima. Već šest godina nisu povećali niti plate niti penzije, niti imamo direktnih stranih investicija. Smatram da nam je preostalo jako malo vremena da uradimo ono što je obaveza, za što nas drugi maltene mole, a građani očekuju. Od naših poteza zavisi kako ćemo u narednom periodu moći da opravdamo povjerenje i da dobijemo podršku iduće godine. Dakle, da se implementira odluka Sejdić-Finci, da se dogovori mehanizam koordinacije, da se postigne dogovor o državnoj i vojnoj imovini, da se stvore osnovne pretpostavke za sticanje statusa kandidata. Mislim da bismo kroz to stvorili ambijent u kojem bi se moglo ići sa direktnim stranim investicijama kao pretpostavkom za nova radna mjesta i bolju ekonomiju“, navodi Prodanović.

Lider Hrvatske demokratske zajednice 1990. Martin Raguž kaže da je Izvještaj realan, a problem je što se većina političara samo deklarativno izjašnjava za rješavanje problema.

„Naravno da su političari odgovorni. Prihvaćam dio odgovornosti, ali mogu reći da činim sve, i stranka i ja osobno, da se krenemo u tom smjeru, da je altrernativa loša i pogubna. Vidjećemo. Dok postoji šansa za dogovor – dajmo joj. Mislim da se ne može politička scena generalizirati, o tome javno govorim. Kad se završi ovaj krug pregovora, ja se nadam uskoro, onda ćemo vidjeti tko je na kojoj poziciji. Sigurno će doći do promjena odnosa političkih snaga u Bosni i Hercegovini, jer bez toga nema ozdravljenja.“

Šefik Džaferović, poslanik Stranke demokratske akcije u Predstavničkom domu Parlamenta BiH kaže:

„Ja se osjećam odgovornim zbog objektivnog stanja u kojem se nalazi Bosna i Hercegovina, ali subjektivno, sa svoje strane sam učinio sve što je bilo u mojoj moći da Bosna i Hercegovina što prije deblokira svoj evropski put i svoj NATO put. Ako konkretiziramo, za ovo stanje je najodgovornije Vijeće ministara BiH, koje je odraz vladajuće strukture i ono treba da bude motor evropskih i evroatlantskih integracija.“

Ima i onih političara koji se ne smatraju odgovornim zbog ovakvog stanja.

„Pravo da vam kažem da je ta opšta ocjena 'političari su svi isti' potpuno pogrešna. Ja mogu odgovarati za poteze koje ja radim, ali ne mogu odgovarati za poteze koje neko drugi ne radi. Ne želim da pristanem kad kažu 'svi su isti'. Hiljade argumenata imam koji to tako pokazuju“, izjavio je lider Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić.

Saša Magazinović, šef Kluba Socijaldemokratske partije BiH, rekao je:

„Za Izvještaj o napretku BiH na evropskom putu, dakako da ne možemo reći da su krivi građani ili međunarodna zajednica, dakle, slažem se s ocjenom da su krivi bh. političari, ali se nikad nisam slagao niti ću se slagati sa ocjenom da su svi isti, da su svi jednako krivi i da su svi jednako prepreka na evropskom putu. Ja molim i vas i javnost i sve građane da analiziraju pristup političkih stranaka po tom pitanju i da jasno naprave distinkciju između onih koji su spremni na kompromis, koji su spremni na to rješenje i onih koji traže razlog da do toga ne dođe i da se država i dalje drži u blokadi.“

Priznavali odgovornost ili ne, jedno je jasno: izbori bi trebali biti održani naredne godine. Ukoliko ih uopšte bude, političari će pred sud građana koji će ocijeniti vrijede li više njihova obećanja.