Dostupni linkovi

Festival "Slobodna zona": O Hani Arendt, imigrantima i fudbalerima buntovnicima


Film "Gde idemo sada?" otvara festival Slobodna zona
Film "Gde idemo sada?" otvara festival Slobodna zona
Društveno angažovani dokumentarci i igrani filmovi sa svih meridijana i ove godine će u Beogradu biti predstavljeni na filmskom festivalu „Slobodna zona“ koji će u petak u Dvorani kulturnog centra (DKC) otvoriti književnica Dubravka Ugrešić, nakon čega će biti prikazan libanski igrani film "Gde idemo sada".

Publiku u Domu omladine i DKC do 7. novembra, kada se festival završava, očekuje više od 30 ostvarenja, čiji se tematski opseg kreće od terora koji proživljavaju Romi u Mađarskoj, što je prikazano u filmu “Samo vetar” reditelja Bensa Fligaufa, do priče o ikoni rege muzike, Bobu Marliju, čijim se likom i delom bavi film “Marli” Kevina Mekdonalda. Tu su i festivalski hitovi poput filma “Fudbaleri buntovnici” Žila Rofa i Žila Pereza, “Hana Arent” Margarete fon Trota i "Ambasador" Madsa Brugera poznatog beogradskoj publici po dokumentarnom filmu "Crvena kapela".

Selektorskom timu “Slobodne zone”, koji čine Rajko Petrović i Branka Pavlović, ove godine se kao gošća pridružila i Dubravka Ugrešić koja je odabrala četiri filma koja se bave sudbinama migranata iz Afrike, Azije i jugoistočne Evrope u zapadnu Evropu. Selektor Rajko Petrović skreće pažnju i na filmove objedinjene pod nazivom “dokufikšn”:

“Postoji nekoliko filmova za koje je u rediteljskom postupku vrlo teško odrediti gde su granice između dokumentarnog i igranog. Nemoguće je primetiti te prelaze iz jedne u drugu formu. Takvi su filmovi ‘Đakomovo leto’ Aleksandra Komodina i pre svega ‘Nana’ Valerija Masadjana.”

VIDEO: Trejler za film "Gde idemo sada"


Razgovori s povodom

Kao i prethodnih godina, ljubitelji filma će moći da razgovaraju sa autorima nekih od prikazanih ostvarenja. Novina ove “Slobodne zone” je prateći program “Noćni razgovori.

“Ideja je”, kaže Petrović, “da sa najznačajnijim sociolozima, politikolozima, filozofima, umetnicima, razgovaramo o najznačajnijim društvenim pitanjima koje filmovi sa festivala pokreću.”

“Noćni razgovor” sa temom “Kosovo između pregovora i dijaloga” vodiće se po prikazivanju filma "Ponovo zajedno" o ponovnom susretu mladih Srba i Alabanca sa Kosova koji su se prvi put sreli neposredno pre NATO bombardovanja.

Posle projekcije filma "Indignados" o afričkim migrantima u zapadnu Evropu u vreme ekonomske krize, Dubravka Ugrišić moderiraće tribinu “Problem imigranata i mogućnost solidarnosti” na kojoj će govoriti Svetlana Lukić i Svetlana Vuković, autorke i urednice Peščanika, te Jelena Vasiljević, antropološkinja.

Razgovora će biti i nakon filma "Hana Arent" u kome se obrađuje suđenjenja nacisti Adolfu Ajhmanu i odnos Hane Arent prema zločinu, a posle filma “Blokada” Igora Bezinovića, o studentskoj pobuni u Zagrebu, biće održana tribina “Obrazovanje kao ideja i kao moć (i obratno)”.

VIDEO: Trejler za film "Hana Arendt"


Prostor slobode

Beogradska publika će imati priliku da vidi i ostvarenja autora iz regiona, među kojima su “Djeca” sarajevske rediteljke Aide Begić koja je ovdašnjoj javnosti poznata po filmu “Snijeg”, dok će se prištinski autor Srđan Slavković predstaviti filmom „Pristina – Belgrade“ o vozaču autobusa koji uprkos dugotrajnim podelama, uspeva da održi živom vezu između dva grada.

Mesec dana nakon još jedne zabrane Parade ponosa, u Beograd dolazi zagrebačka rediteljka Dana Budisavljević sa svojim filmom “Nije ti život pjesma Havaja” koji na topao način prikazuje odnos i promene kroz koje prolazi jedna porodica u Hrvatskoj nakon saznanja da je ćerka lezbijka. U razgovoru za RSE Budisavljevićeva objašnjava da film iz lične perspektive pokušava da se nosi sa svim onim što društvo na Balkanu nameće.

VIDEO: Trejler za film "Nije ti život pjesma Havaja"


“Jako sam sretna da ću pokazati taj film u Beogradu i na taj način pružiti podršku cijeloj toj LGBT zajednici, ali ne samo njima nego i svima onima koji ne razumiju zašto bi trebala biti parada, koji se srame svoje djece. To je film koji daje podršku roditeljima u velikoj mjeri”, objašnjava Dana Budisavljević.

Pored njenog filma, iz Hrvatske stiže još nekoliko dokumentaraca: već pomenuta “Blokada” Igora Bezinovića prati najveće studentske proteste 2009. na Sveučilištu u Zagrebu, a „Bosonoga“ Morane Komljenović govori o jedinstvenoj umetničkoj pobuni u Rijeci 1980-ih.

U poslednjih godinu dana produkcija dokumentarnih filmova u Hrvatskoj je u ekspanziji. Prema rečima Dane Budisavljević, taj uspeh je rezultat “sustavnog pristupa” koji država ima prema svojoj kinematografiji.

“Igrani filmovi još uvijek nisu tako uspješni, ali dokumentarac je bio nekakv prostor slobode koji nije koštao puno novaca, a talentirani ljudi su mogli raditi svoje filmove. To je jednostavno dalo rezultata”, zaključuje Dana Budisavljević.

VIDEO: Trejler za film "Blokada"
XS
SM
MD
LG