Dostupni linkovi

Pogrešno upravljanje različitostima dovodi do podjela


Tipičan primjer podjela u bh. društvu: Mostarska Gimnazija

Način na koji se u Bosni i Hercegovini upravlja različitostima, na primjer u oblasti obrazovanja, u slučajevima ‘Dvije škole pod jednim krovom’, samo dalje produbljava podjele u bh. društvu.

Neki međunarodni naučnici upozoravaju kako se pri upravljanju različitostima u Bosni i Hercegovini nameće model, koji sa bosanskohercegovačkim historijskim iskustvom nema nikakve veze, pa je krajnja posljedica svega da BiH postaje zemlja koja se kontinuirano prazni od svojih građana.

Zašto su različitosti u BiH problem?

Različitosti u društvu kao takve, nisu problem, ali način na koji je društvo podijeljeno u BiH jeste problem, smatra irski filolog, profesor Desmond Maurer, napominjući da društvo i funkcionira zahvaljujući načinu na koji se upravlja različitostima i podjelama - poput podjele rada ili podjele na polove i slično.

Upravljanjem razlikama do diskriminicaije: Azra Hromadžić i Desmond Maurer
Upravljanjem razlikama do diskriminicaije: Azra Hromadžić i Desmond Maurer

Problem je - smatra profesor Maurer, govoreći o etničkim podjelama u BiH - kada se različitostima upravlja na način da dolazi do diskriminacije i društvenog isključenja.

“U društvu sa određenim vrstama razlika, posebno etničke razlike, postaju odrednica svih odnosa. Dolazi do totalizacije te tačke razlika, te konkretne male stvari o osobi, koja se onda odnosi na sve ostalo i određuje da li možete ići u isti kafić, da li možete ići našim dijelom grada i te vrste stvari”, smatra Maurer.

Jedan tipičan primjer podjela u bh. društvu je mostarska Gimnazija, u kojoj se već godinama nastava odvojeno odvija na hrvatskom i bosanskom jeziku.

Upravo taj primjer je u svojoj knjizi, čiji bosanski prevod je promoviran u Mostaru, uzela profesorica Azra Hromadžić, sa Odsjeka za antropologiju na Univerzitetu u Syracusei, u Sjedinjenim Državama. U knjizi “Samo Bosne nema”, profesorica Hromadžić piše i o odnosima etno-religijskih identiteta na slučaju mostarske Gimnazije.

Različitosti nisu izazvale rat

Profesorica Hromadžić tako smatra da ta škola ne odslikava, nego producira podjele.

”Na taj način, što primjenjuje bilo kakav sistem podijeljenog društva. Podijeljeno društvo je ovdje proizvod ovih procesa, koji su ovdje usko vezani za model konsocijalnog suživota, odnosno konsocijalnog modela demokratije, koji pretpostavlja da jedni žive svako u svom taboru, svako u svojoj etniji, svako u svojoj teritoriji i škola to donekle odslikava. Bitno je kakav je to model primjenjen da se bavi pluralnošću. Model koji je ovdje primjenjen ne odgovara istoriji bosanske pluralnosti”, navela je profesorica Hromadžić.

Govoreći na skupu pod nazivom “Živjeti demokratiju u postdejtonskoj bh. državi”, u okviru 12. međunarodne konferencije “Jedinstvo i razlike u Evropi”, u organizaciji Međunarodnog foruma Bosna, profesori su istakli kako se u BiH nameće monoetnički model, koji podrazumijeva da su društva već očistila i isključila druge i drugačije.

Govoreći o slučaju mostarske Gimnazije, koju je izučavala kao primjer, profesorica Hromadžić je naglasila:

“Ja u knjizi pokazujem da je ovakav model menadžmenta pluralnosti proizveo podjele, koje jesu nastale ratom, ali nisu izazvale rat. One su nastale ratom, ali su legitimizirane, institucionalizirane konsocijalnim modelom. One su na taj način vidljive i one guše bilo kakav drugi impuls”, istakla je Hromadžić.

Interakcija u “smrdljivom WC-u”

Maurer kaže da na taj način škola postaje mjesto simbola konflikta, da se mora baš tu naglasiti konflikt, jer u suprotnom konflikt se neće moći provesti svugdje drugo. Škole sa različitim programima postoje u svijetu, kaže Maurer, ali...

“U ovom konkretnom slučaju, za tu školu, za Stolac, za većinu škola gdje postoje ‘Dvije škole pod jednim krovom’, svrha nije očuvati zajednicu ili identitet, svrha je osigurati podjelu i držati ljude razdvojenima, prisiljavajući ih na simboličku tačku konflikta, samim tim što su zajedno”, naglasio je Maurer.

Profesorica Azra Hromadžić takođe kaže kako je izučavajući slučaj mostarske Gimnazije primijetila da u toj školi nema čak ni zajedničkih javnih prostora za učenike. Tačnije, jedini prostor za međusobni susret je WC.

“Oni nakon što izađu iz škole, koja je nominalno jedinstvena, svako ide na svoju stranu. Znači, gura takvu transetničku, međuetničku, panetničku, kako god želite, interakciju u smrdljivi WC. Mislim, to je simbolično, to je ja mislim vrlo simbolično”, dodala je Hromadžić.

I međunarodna zajednica pojačava nacionalni princip

Profesori smatraju da svi ti procesi uključuju i predstavnike međunarodne zajednice, koja doprinosi njihovom obnavljanju i nastavljanju.

Maurer navodi detalj da u mostarskoj Gimnaziji nakon navodnog objedinjavanja nema etničkih simbola.

“Nema nacionalnih simbola na zidovima. Osim onih koji govore ko je šta donirao. Ali, šta to govori? To su sve nacionalni simboli, samo što nisu naši. Tako da međunarodna zajednica pojačava nacionalni princip”, ustvrdio je Maurer.

Podsjećanja radi, nedavno su se učenici u Jajcu usprotivili konceptu ‘Dvije škole pod jednim krovom’. O tome je govorila Lana Prlić, aktuelna potpredsjednica SDP-a BiH, koja je ne tako davno takođe bila učenica mostarske Gimnazije.

“Meni je zaista drago da se napokon krenulo pričati o tome, ali ne samo sa strane političara, hajmo reći bivših učenika kao što sam ja, već sa strane djece koja svaki dan idu u te škole”, kazala je Prlić za Radio Slobodna Evropa.

  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG