Dostupni linkovi

Počinje potraga za naftom u Crnoj Gori


Crnogorsko primorje

Danas (25. mart) počinje istražno bušenje nafte u crnogorskom podmorju, iako se tome protivi dio vladajuće koalicije i nevladinih organizacija.

“Vrlo je zanemarljiv mogući negativan uticaj na životnu sredinu, a riječ je o jednom od rijetko dobrih ugovora koje je sklopila prethodna vlast predvođena DPS-om, zbog primjene najvećih standarda u ovoj oblasti”, kazao je predsjednik Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić tokom premijerskog sata na poslaničko pitanje da li će Vlada podržati referendum o eksploataciji nafte.

Krivokapić je kazao da podržava direktnu demokratiju kroz referendum, ali da bi njegovo sprovođenje koštalo dva miliona eura, dok bi cijena štete prouzrokovane eventualnim prekidanjem istraživanja bila oko 100 miliona eura.

“Obnovljivi izvori energije su neminovnost, a Vlada će se zalagati za sve što je demokratija. Ako možemo da sprovedemo referendum, a da malo košta, ja sam za to”, rekao je Krivokapić.

Rusko-italijanski konzorcijum kompanija Eni i Novatek radiće na bušotini oko 14 nautičkih milja (28 km) od obale kod Ulcinja i Bara, na dubini od 6,53 hiljade metara, a istraživanje će trajati četiri do šest mjeseci. Ulcinj i Bar se nalaze na krajnjem jugu crnogorske obale.

Vlada, koju čine koalicije predvođene Demokratskim frontom, Demokratama i građanskim pokretom URA, objavila je 12. marta da nastavlja sa poslom oko istražne bušotine, nakon čega je URA saopštila da će inicirati referendum o eksploataciji nafte u Crnoj Gori.

“Desi li se ekološka katastrofa, mi smo sa životnom sredinom i turizmom trajno završili, nemojte da iko za to preuzima odgovornost na sebe, i zato je važno da svi građani o ovome donesu odluku. Graditi ekološku Crnu Goru i uporedo eksploatisati naftu i gas se ne može”, rekao je poslanik URA Miloš Konatar tokom premijerskog sata.

Koncesioni ugovor sa Eni i Novatek potpisala je 2016. bivša vlast predvođena Demokratskom partijom socijalista (DPS).

Namjeri aktuelne vlasti da nastavi posao oko istražne bušotine se suprotstavilo 60 nevladinih organizacija koje su joj uputile inicijativu za hitno obustavljanje istraživanja nafte i gasa iz crnogorskog podmorja, i raskidanje potpisanih ugovora za eksploataciju fosilnih goriva u Jadranu.

Osim nemjerljive ekološke štete koja se može desiti u ovakvim slučajevima, u nevladinim organizacijama smatraju i da ekonomski benefiti nisu vrijedni tako velikog ekološkog rizika.

“Ukazujemo da potencijalna državna dobit iz koncesije na istraživanja i eksploataciju, za koju neodgovorno nadležne instucije nagađaju da iznosi 30-60 ili 100 miliona eura godišnje, treba da se smjesti u adekvatan kontekst: onaj u kojem je Crna Gora od turizma u 2019. prihodovala 1,1 milijardu eura”, navodi se u inicijativi.

Vlada je posvećena zaštiti životne sredine i učiniće sve da bilo koji projekat koji je potreban Crnoj Gori ne ugrozi životnu sredinu i da bude rađen po svim svjetskim standardima zaštite životne sredine, kazao je 12.marta ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić.

“Može oboje – i ekologija i ekonomija”, kazao je tada Bojanić na konferenciji za medije, na kojoj je rečeno i da koncesioni ugovor predviđa da u slučaju pronalaska nafte, Crnoj Gori pripada od 62 do 68 posto eksploatisane količine.

Prvo istražno bušenje koje treba da pokaže da li ima nafte u crnogorskom podmorju je bilo planirano za ljeto 2020, ali je odloženo zbog pandemije.

XS
SM
MD
LG