Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Prvi sudski postupak za zločine u Čajniču


Sudnica Suda BiH
Sud BiH potvrdio je optužnicu kojom se Milun Kornjača, Milorad Živković i Duško Tadić terete za zločin protiv čovječnosti počinjen na području Čajniča.

Ovo će biti prvi sudski postupak za zločine u Čajniču u kojima je 1992. godine u samo dva dana ubijeno više od 100 Bošnjaka. Hiljadu ih je raseljeno. Neki su prebjegli u Crnu Goru, od kada im se gubi svaki trag. Do sada je pronađeno pet masovnih grobnica.

Državno Tužilaštvo tvrdi da je Kornjača bio komandant paravojne jedinice “Plavi orlovi”, kojoj je pripadao i Tadić, dok je Živković obavljao funkciju načelnika Stanice javne bezbjednosti Čajniče i bio član Kriznog štaba u tom gradu.

Čajniče
U optužnici između ostalog stoji da su od polovine aprila do kraja maja 1992. godine učestvovali u širokom i sistematičnom napadu na stanovništvo u Čajniču, objašnjava portparol Tužilaštva BiH Boris Grušbešić i dodaje da je u istražnom postupku koji se vodi od 2005. godine saslušano desetine svjedoka koji će svoje iskaze dati i u dokaznom postupku:

„Između ostalog, u optužnici se navodi da su oni odgovorni za teška premlaćivanja zatvorenika na nekoliko lokacija u Čajniču, za odvođenje određenog broja osoba i za odvođenje 11 osoba kojima se nakon toga gubi svaki trag, a koji su ekshumirani naknadno.“


Porodice žrtava kažu da je u Lovačkom domu na Mostinju ubijeno oko stotinu civila koji su “bez ikakvog razloga pokupljeni i odvedeni”.

Većina ubijenih još uvijek nije pronađena jer su im tijela prenošena na druge lokacije, kaže Muhidin Dizdar, i dodaje da su uhapšeni godinama slobodno živjeli na ovom području.

Locirano pet masovnih grobnica

Zabilježeno je i nekoliko slučajeva silovanja žena u Čajniču, a nekoliko žena dovezeno je i iz opštine Foča, o čemu će članice udruženja Žene žrtve rata svjedočiti na ovom suđenju, kaže Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja:

„Žene su autobusom i privatnim autima od Kornjače i drugih odvedene u Čajniče, u školu, gdje su silovane, zlostavljane. A prethodno su pokupili jedan broj muškaraca iz KP doma Foča. Mnogi su poubijani, neki su preživjeli, kao i žene, tako da su sve izjave već dostupne Tužilaštvu.“

Amor Mašović, Foto: Midhat Poturović

Komisija za nestale osobe locirala je na području Čajniča pet masovnih grobnica sa 57 ubijenih Bošnjaka, potvrdio je Amor Mašović iz Komisije za nestale:

„Najveće od njih su pronađene na lokalitetu zvanom Mostine u blizini Lovačkog doma u kojem su te žrtve 1992. godine ubijene. Kako je tada na srpskoj televiziji izjavio Kornjača, ako se ne varam, prvi čovjek tadašnje općine Čajniče i predsjednik SDS-a Čajniča, navodno da su te žrtve ubijene od strane pripadnika Zelenih beretki itd. Ono što Duško Kornjača tad nije znao objasniti, vjerovatno ne bi umio ni danas objasniti, ako je tačno da su te ljude ubile Zelene beretke, zašto su njihova tijela pronađena godinama poslije u masovnim grobnicama koje su bile dobro skrivene, u šumovitom dijelu općine Čajniče, i koje su bile zamaskirane velikom količinom piljevine koja je tu istresena i dovezena iz jedne pilane čiji je vlasnik niko drugi nego rođeni brat Duška Kornjače.“

Čajniče je mali grad na samom istoku Bosne i Hercegovine. Graniči sesa crnogorskom općinom Pljevlja. Dio Bošnjaka početkom rata prebjegao je u Crnu Goru, od kada im se gubi svaki trag.

Neki od svjedoka tvrde kako brat uhapšenog Miluna, Dušan Kornjača, čelnik SDS-a s početka rata i bliski saradnik Radovana Karadžića, kome se pripisuje organizovanje masovnih ubistava i progona Bošnjaka danas slobodno živi u Novom Sadu i nedostupan je Tužilaštvu BiH.

*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Pred licem pravde:

Zbog nedostatka podrške uskoro neće biti motivisanih svjedoka

Koliko se koristi sporazum o izvršenju sudskih odluka
Prvi sudski postupak za zločine u Čajniču
Hazim Mujčinović - glumac koji pomaže obiteljima stradalih Vlaseničana
Popoviću i Beari doživotni zatvor za genocid u Srebrenici
Beograd priznao da u BiH nije bio građanski rat

*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

XS
SM
MD
LG