Autor: Šerif Babić
Savez logoraša u BiH uz pomoć UNDP-a već godinu dana provodi projekat izrade baze podataka žrtava tortura u logorima Bosne i Hercegovine koji ima za cilj, između ostalog, i pomoći izradu elektronske baze podataka žrtava logora.
Također je cilj zaštititi i dokumentaciju Saveza logoraša, koja je poslužila i kao dokaz u brojnim predmetima uključujući i one u Haškom tribunalu.
Projekat se prezentira širom BiH, a ovaj put predstavljen je u Zenici.
Mihnet Turčinović iz Novog Šehera proveo je u logorima na području Žepča skoro 10 mjeseci.
Kako kaže, prekopao je cijeli teren. Danas je dobro i spreman je reći istinu o onome što mu se desilo. Odgovorni, nažalost, još nisu procesuirani.
„Budemo li mi prećutali i ne rekli ono što smo preživjeli, bojim se da nam se to ponovo ne desi. Moj stav je da se sve što je zločin treba procesuirati, bilo na kojoj strani. Treba procesuirati, treba reći, da znamo, da se ne bi ponovilo“, poručuje Turčinović.
Žrtve tortura u logorima u BiH i 15 godina nakon rata čekaju na zadovoljenje pravde, prije svega procesuiranje odgovornih, ali i pravično obeštećenje, ukazano je u Zenici na predstavljanju projekta pod nazivom "Izrada baze podataka žrtava tortura u logorima Bosne i Hercegovine i jačanje lokalnih i kantonalnih organizacija logoraša.“
Prava logoraša nisu zakonski riješena
Projekat izrade baze podataka žrtava tortura u logorima je višestruko značajan, među ostalim za dokumentovanje činjenica o stradanju građana BiH i zaštiti ogromnog arhiva Saveza logoraša u BiH, ukazuje Murat Tahirović, predsjednik Saveza.
Murat Tahirović, Foto: Midhat Poturović
„Sa ciljem procesuiranja ratnih zločina jer baza će zaista dati mogućnost vrlo jednostavnog pretraživanja i dolaska do podataka gdje se koji logor nalazio, koliko je ljudi prošlo kroz taj logor, koje oblike torture su proživjeli, kao i podataka o izvršiocima, odnosno hijerarhijskoj listi judi koji su počinili zločine u tom sistemu u za vrijeme agresije na BiH“, kaže Tahirović.
Savez logoraša BiH svoju dokumentaciju ustupio je i Haškom tribunalu.
„U predmetima Plavšić, Milošević, Krajišnik i u nekim drugim predmetima, ali to su ta tri predmeta gdje su naši ljudi i branili našdosije, odnosno naše dokaze ko logorima koje mi posjedujemo. I mogu reći da su u predmetima Plavšić i Krajišnik svi ti logori zavedeni kao klasični logori", navodi on.
Predsjednik Udruženja logoraša ZDK-a Šaban Ibraković ukazuje da prava logoraša nisu zakonski riješena.
„Nemamo prava, nema nas u zakonima – ni u federalnom ni državnom. Mi smo u našoj programskoj aktivnosti za 2011. godinu stavili prioritet na ulaženje ove populacije u zakon – i mislim da ćemo imati podršku“, ocjenjuje Ibraković.
Aktuelni podaci Saveza govore da je u BiH kroz logore prošlo više od 55.000 ljudi,ali će ta cifra biti korigovana jer su neki od njih prošli kroz više logora.
Napori koje ulažu pravosudni organi Bosne i Hercegovine u borbi protiv nekažnjivosti za djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjena na ovom teritoriju, neophodni su kako bi se osigurala pravda za žrtve, učvrstila vladavina prava, te se pokazalo svim građanima da mogu i trebaju imati povjerenja u njih.
Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH. Urednici programa Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Više priloga možete naći OVDJE
Savez logoraša u BiH uz pomoć UNDP-a već godinu dana provodi projekat izrade baze podataka žrtava tortura u logorima Bosne i Hercegovine koji ima za cilj, između ostalog, i pomoći izradu elektronske baze podataka žrtava logora.
Također je cilj zaštititi i dokumentaciju Saveza logoraša, koja je poslužila i kao dokaz u brojnim predmetima uključujući i one u Haškom tribunalu.
Projekat se prezentira širom BiH, a ovaj put predstavljen je u Zenici.
Turčinović: Moj stav je da se sve što je zločin treba procesuirati, bilo na kojoj strani. Treba procesuirati, treba reći, da znamo, da se ne bi ponovilo.
Kako kaže, prekopao je cijeli teren. Danas je dobro i spreman je reći istinu o onome što mu se desilo. Odgovorni, nažalost, još nisu procesuirani.
„Budemo li mi prećutali i ne rekli ono što smo preživjeli, bojim se da nam se to ponovo ne desi. Moj stav je da se sve što je zločin treba procesuirati, bilo na kojoj strani. Treba procesuirati, treba reći, da znamo, da se ne bi ponovilo“, poručuje Turčinović.
Žrtve tortura u logorima u BiH i 15 godina nakon rata čekaju na zadovoljenje pravde, prije svega procesuiranje odgovornih, ali i pravično obeštećenje, ukazano je u Zenici na predstavljanju projekta pod nazivom "Izrada baze podataka žrtava tortura u logorima Bosne i Hercegovine i jačanje lokalnih i kantonalnih organizacija logoraša.“
Prava logoraša nisu zakonski riješena
Projekat izrade baze podataka žrtava tortura u logorima je višestruko značajan, među ostalim za dokumentovanje činjenica o stradanju građana BiH i zaštiti ogromnog arhiva Saveza logoraša u BiH, ukazuje Murat Tahirović, predsjednik Saveza.
„Sa ciljem procesuiranja ratnih zločina jer baza će zaista dati mogućnost vrlo jednostavnog pretraživanja i dolaska do podataka gdje se koji logor nalazio, koliko je ljudi prošlo kroz taj logor, koje oblike torture su proživjeli, kao i podataka o izvršiocima, odnosno hijerarhijskoj listi judi koji su počinili zločine u tom sistemu u za vrijeme agresije na BiH“, kaže Tahirović.
Savez logoraša BiH svoju dokumentaciju ustupio je i Haškom tribunalu.
„U predmetima Plavšić, Milošević, Krajišnik i u nekim drugim predmetima, ali to su ta tri predmeta gdje su naši ljudi i branili našdosije, odnosno naše dokaze ko logorima koje mi posjedujemo. I mogu reći da su u predmetima Plavšić i Krajišnik svi ti logori zavedeni kao klasični logori", navodi on.
Predsjednik Udruženja logoraša ZDK-a Šaban Ibraković ukazuje da prava logoraša nisu zakonski riješena.
„Nemamo prava, nema nas u zakonima – ni u federalnom ni državnom. Mi smo u našoj programskoj aktivnosti za 2011. godinu stavili prioritet na ulaženje ove populacije u zakon – i mislim da ćemo imati podršku“, ocjenjuje Ibraković.
Aktuelni podaci Saveza govore da je u BiH kroz logore prošlo više od 55.000 ljudi,ali će ta cifra biti korigovana jer su neki od njih prošli kroz više logora.
Pred licem pravde - Zločin i kazna
Pred licem pravde - Zločin i kaznaNapori koje ulažu pravosudni organi Bosne i Hercegovine u borbi protiv nekažnjivosti za djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjena na ovom teritoriju, neophodni su kako bi se osigurala pravda za žrtve, učvrstila vladavina prava, te se pokazalo svim građanima da mogu i trebaju imati povjerenja u njih.
Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH. Urednici programa Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Više priloga možete naći OVDJE