Dostupni linkovi

Zadovoljstvo radom Okružnog tužilaštva u Banja Luci


Osnovni sud u Banjaluci
Okružno tužilaštvo Banja Luka od reforme pravosuđa, prema riječima službenika za informisanje Maje Đaković - Vidović, podiglo je 26 optužnica protiv 60 lica, za krivična djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, te jednu optužnicu za krivično djelo uništavanja kulturnih, istorijskih i religijskih spomenika.

„U 23 predmeta nadležni sud je donio pravosnažne presude, u četiri predmeta oslobađajuće, i to u tri predmeta za krivično djelo ratnih zločina protiv civilnog stanovništva i krivično djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, i u jednom predmetu za krivično djelo uništavanja kulturnih, istorijskih i religijskih spomenika. U 19 predmeta nadležni sud donio je pravosnažne osuđujuće presude. Za krivično djelo ratnih zločina Sud je donio pravosnažne presude protiv 49 lica, te izrekao kazne zatvora u ukupnom trajanju od 256 godina.“
Ilustracija

Vrhovni sud Republike Srpske krajem aprila potvrdio je presudu Okružnog suda u Banjoj Luci kojom su Marko Marić i Dalibor Ponorac osuđeni na ukupno 21 godinu zatvora zbog ratnog zločina koji su počinili u banjalučkom naselju Vrbanja 1993. godine.

Prvostepenom presudom Okružnog suda u Banjoj Luci Marić i Ponorac proglašeni su krivim da su 29. decembra 1993. godine dovezli se u banjalučko naselje Vrbanja, gdje su sreli Ahmeta i Seniju Karat, koje su „ugurali u kuću i ubili“.

Kako stoji u presudi, nakon ubistva Ponorac i Marić napustili su kuću i sjeli u automobil kojim je upravljao Novak Šabić, da bi tokom vožnje Marić zatražio da stane, te izašao iz vozila i, pucajući iz pištolja, ubio Midhada Obralića iz Vrbanje, koji se kretao putem.

Hamid Kahriman, rođak porodice Karat, smatra da je 13 godina Mariću i osam Ponorcu ipak mala kazna za ono što su uradili.

„Čovjek ukrade dvije ovce i dobije tri godine zatvora. To je bilo ciljno, planirano ubistvo, planirano radi sticanja dobiti, išao je da opljačka i da ubije. Suštine svega je da nije bilo rata na području Banje Luke općenito.“

Manjak zaposlenih

I dok u Okružnom tužilaštvu Banja Luka ističu da su postignuti zapaženi rezultati u procesuiranju predmeta ratnih zločina, i da je prema ocjenama OSCE-a ovo jedno od najuspješnijih i najaktivnijih tužilaštava u BiH, to mišljenje ne dijeli i predsjednica Organizacije porodica poginulih i nestalih osoba Vrbanja - Kotor Varoš Munevera Avdić.

„Nismo zadovoljni iz razloga što se tiče Kotor Varoši - gdje je, okvirno kažem, 500 nestalih osoba i još potražujemo 28 - nijedna optužnica ni na kakvom nivou, znači ni na okružnom, ni na kantonalnom, državnom tužilaštvu, nije podignuta.“

Edin Ramulić, iz prijedorskog udruženja Izvor koje se već 15 godina bavi ratnim zločinima, kaže da je ovo udruženje načelno zadovoljno radom Okružnog tužilaštva i suda u Banjoj Luci, koji pokrivaju i opštinu Prijedor, ali nisu zadovoljni brojem sudija i tužilaca koji se bave ratnim zločinima.
Ramulić: Prema broju počinjenih ratnih zločina, prema broju lica koja su osumnjičena u tom regionu nedovoljan je broj ljudi koji su angažovani u procesuiranju ratnih zločina.

„Još uvijek je u odsjeku za ratne zločine samo jedan tužilac. Prema broju počinjenih ratnih zločina, prema broju lica koja su osumnjičena u tom regionu koje pokrivaju Okružno tužilaštvo i Okružni sud nedovoljan je broj ljudi koji su angažovani u procesuiranju ratnih zločina - i s tim nismo zadovoljni.“

U Okružnom tužilaštvu Banja Luka priznaju da se susreću s određenim problemima prilikom procesuiranja krivičnih djela ratnih zločina. Ti problemi su, prije svega, u nedostatku objektivnih dokaza, nedostupnosti svjedoka, te velikoj vremenskoj distanci u kojima se vode istrage, kažu u Tužilaštvu.

A o procesima koji su u toku Maja Đaković - Vidović kaže:

„Trenutno se vode tri postupka na Okružnom sudu u Banjoj Luci. Jedan predmet proslijeđen je na dalje postupanje Tužilaštvu BiH.“

Kada se zna da je na području Bosanske Krajine tokom rata samo van zone ratnih dejstava ubijeno ili se vodi kao nestalo nekoliko stotina lica, onda je jasno da sa tempom od pet ili šest suđenja godišnje za krivična djela ratnih zločina veliki broj počinioca nikada neće odgovarati, upozoravaju nevladine organizacije.

Pred licem pravde sa IWPR (april 2011)


Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i
Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.

Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.

Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.



XS
SM
MD
LG