Dostupni linkovi

Još jedan ratni zločinac u bjegu nakon presude


Mostar
Sud BiH raspisao je međunarodnu potjernicu za bivšim pripadnikom HVO-a Veliborom Bogdanovićem koji, nakon izricanja presude za silovanje i protivpravno zatvaranje civila 1993. u Mostaru, nije pronađen na kućnoj adresi.

U Udruženju logoraša grada Mostara upozoravaju kako je najmanje 10 osoba optuženih za ratne zločine u Hercegovini pobjeglo u toku sudskog procesa ili za vrijeme izricanja persude. Tarik Tanović, predsjednik Udruženja, naglašava kako je i to jedan od razloga zbog kojih žrtve zločina sve češće odbijaju svjedočiti.

„Kao da postoji neki sistem koji se rješava mimo tužilaštva, mimo suda, koji obezbijedi ljudima koji imaju dovoljno novaca ili veza da izađu iz tog sistema i isplivaju, tako da veliki broj ljudi, odnosno zločinaca ode, kao što se desilo, u Hrvatsku, ili u Crnu Goru, Srbiju“, navodi Tanović.
Kroz logore tzv. Hreceg Bosne, prema podacima Udruženja logoraša, bilo je zatočeno više od 25.000 ljudi.

Kroz logore tzv. Hreceg Bosne, prema podacima Udruženja logoraša, bilo je zatočeno više od 25.000 ljudi, civila Bošnjaka, ali i Srba i Hrvata koji su odbili podržati politiku tadašnjeg vrha tzv. Herceg Bosne. Iako u Udruženju nemaju tačan broj ubijenih i nestalih logoraša, procjenjuje se da ih je u logoru Heliodrom ubijeno oko 160. Tanović kaže:

„Ono što je jako značajno da se ta pravda konačno dovede do kraja, odnosno da se nalogodavci i oni koji su činili zločine u Heliodromu procesuiraju konačno, ali to vrlo teško ide.“

Prije rata logor Heliodrom služio je JNA za helikopterska skladišta i garaže. Početkom hrvatsko-bošnjačkog sukoba, HVO ga je koristilo za zatvoreničke ćelije, odnosno za bošnjačke civile koji su živjeli u zapadnom dijelu Mostara, ali i u ostalim krajevima BiH pod kontrolom tzv.Herceg Bosne.

Zločinci nekažnjeni

U logoru Heliodrom Omer Čehić bio je izložen neviđenim torturama, svakodnevnom batinjanju i psihičkom maltretiranju. Bio je zatočen 12 mjeseci.

„Ovih šestorica koji su me vodali, svezali su me i rekli:’Vidiš, balijo, šta ste vi oda nas uradili?’ A ja jedva dišem - plućne maramice su mi oštećene, jetra oštećena, rebra plomljena, četiri pršljena u kičme nacikla na Heliodromu“, priča Čehić.

Logor Dretelj takođe je bio u Hercegovini
Jusuf D. zaštićeni svedok na suđenju u Hagu ni danas, godinama nakon rata, ne prolazi zapadanim, većinski hrvatskim dijelom Mostara. Veliki broj osoba koji je odgovoran za dešavanja na Heliodromu, kaže, i dalje nesmetano živi i radi u Mostaru:

„Za neke ljude bih stavio ruku u vatru da nisu ništa ružno učinili, dapače da su pomagali drugima, ali je bilo tu takvih manijaka koji su jednostavno bili željni krvi. Oni su iz čista mira prebijali ljude do besvijesti, pljačkali, silovali, ubijali. Jednostavno je neshvatljivo da idete po gradu i sretnete čovjeka koji vas je držao godinu dana, koji vam je svaki dan praktično pio krv.“

Nepojavljivanje Velibora Bogdanovića na izricanju presude ga ne iznenađuje - slični scenariji u Hercegovini nisu rijetkost:

„Od upravnika najzloglasnijeg logora - Dretelja, koji živi sasvim
Logor Heliodrom, podsjetimo, dio je optužnice protiv visokih dužnosnika tzv. Herceg Bosne.

normalno u Hrvatskoj.“

Logor Heliodrom, podsjetimo, dio je optužnice protiv visokih dužnosnika tzv. Herceg Bosne: Jadranka Prlića, Brune Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Čorića i Berislava Pušića koji se terete za udruživanje u zločinački pothvat čiji je cilj bio protjerivanje Bošnjaka sa jednog dijela Bosne i Hercegovine. Optužnica navodi da su zajedno uspostavili nekoliko zatvoreničkih logora, među njima logor Heliodrom. Presuda u ovom predmetu se očekuje naredne godine.

Logor Heliodrom naveden je u presudama zapovjedniku antiterorističke jedinice HVO-a Vinku Martinoviću Šteli i zapovjedniku Kažnjeničke bojne Mladenu Naletiliću Tuti, koji su osuđeni na 18 i 20 godina zatvora. Kantonalni sud u Mostaru osudio je prije četiri godine Miroslava Marijanovića i Antu Buhovca na po tri i po godine zatvora zbog ratnog zločina protiv civila i ratnih zarobljenika u logoru Heliodrom kod Mostara, u kojem su bili stražari.

Pred licem pravde sa IWPR (april 2011)


Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i
Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.

Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.

Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.



  • Slika 16x9

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

XS
SM
MD
LG