Ovih dana poslanici iz Republike Srpske u parlamentu Bosne i Hercegovine najavili su parlamentarnu inicijativu za formiranje potpuno nove Komisije koja bi istražila stradanje Srba, Bošnjaka, Hrvata Jevreja i ostalih u proteklom ratu u Sarajevu.
Bila bi to Komisija formirana na potpuno novim osnovama, i bez članova prethodne, neuspješne komisije, kaže poslanik SDS-a u bh. parlamentu Borislav Bojić koji priprema novu inicijativu.
"Moja namjera je da ponovo to isto pitanje stavimo na dnevni red u Sarajevu, jer mi se čini da jednom broju ljudi ne odgovara istina o onome što se zbilo u Sarajevu. Na kraju krajeva, svakom normalnom u ovoj zemlji trebalo bi da bude u interesu da se utvrdi istina o stradanju ljudi u Sarajevu, a posebno ako Sarajevo želi da preferira da bude, kao što jeste, na neki način prestolnica, ovde u zajedničkoj nam državi Bosni i Hercegovini", kaže Bojić.
Državni parlament je 2004. godine, u skladu sa odlukom nekadašnjeg Doma za ljudska prava, naložio Savjetu Ministara BiH da formira Komisiju za Sarajevo koja je trebala da istraži podatke o stradalima u periodu 1992. do 1995. godine.
Komisija je formirana 2006. godine, ali nije dala rezultate, jer su srpski predstavnici tražili da se istražuju isključivo ljudske žrtve, a bošnjački i dio hrvatskih insistirao je i na istrazi materijalnih šteta.
Nakon potrošenih nekoliko stotina hiljada maraka i totalnog neuspjeha, Savjet ministara obavijestio je bh. parlament 2008. godine da je rad Komisije za Sarajevo zaustavljen.
O novoj inicijativi nema političkog kompromisa. Poslanik SDA u državnom parlamentu Šemsudin Mehmedović kaže da je upitna potreba za bilo kakvim komisijama.
"Formirati bilo kakve političke komisije, mislim da je iluzorno očekivati da će one da naprave bilo kakav posao, koji će, evo, biti neopterećen dnevnom politikom", smatra Mehmedović.
Politikantski pristup
Član predsjedništva SDP-a Slobodan Popović kaže da je na pravosuđu, a ne na komisijama da utvrđuje žrtve i počinioce zločina.
"Komisija ta nikad nije ni trebala da bude formirana na takav način. To treba da rade oni koji primaju platu, kojima to pripada po definiciji, čija je to obaveza i u čiju nepristrasnost ne bi niko smio da sumnja, bez obzira da li mu se sviša rezultat ili ne sviđa", ocjenjuje Popović.
Do ideje za formiranje Komisije za Sarajevo, došlo je nakon formiranja Komisije za Srebrenicu Vlade Republike Srpske koja je utvrđivala broj ubijenih Bošnjaka u Srebrenici u julu 1995. godine.
Srpski predstavnici zahtijevali su formiranje slične komisije za Sarajevo, tvrdeći da je u Sarajevu u toku rata ubijeno nekoliko hiljada Srba, što bi rad Komisije trebao da utvrdi.
"Sarajevo je ipak moralna ljaga na obrazima bošnjačkih političara. Kao što su mnoge druge stvari morale biti završene i to će biti završeno. I to će jednog dana ipak morati biti završeno, bez obzira koliko se opirali. Nažalost, došli smo do situacije da priča o ratnim zločinima u cijelom regionu samo u Sarajevu nije završena", kaže poslanik SNSD-a u državnom parlamentu Drago Kalabić.
Mirsad Tokača
Različit i nepomirljiv stav o Komisiji za Sarajevo prisutan je i u javnom mijenju u Bosni i Hercegovini a posebno u nevladinom sektoru.
Direktor Istraživačko-dokumentacionog centra iz Sarajeva Mirsad Tokača još od prve inicijative veliki je protivnik formiranja te Komisije.
"Ja sam za to da se to radi na nivou države, a ne da se radi u pojedinim gradovima. Šta to znači da ćemo sutra praviti komisiju za Prijedor, komisiju za Banja Luku… To je politikantski pristup", tvrdi Tokača.
Predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Srpske Branko Todorović mišljenja je kako sve tri nekada zaraćene strane u Bosni i Hercegovini, danas vrše opstrukciju istine. Zbog suživota i sučeljavanja sa prošlošću, kaže da je potrebno formiranje komisija bilo na lokalnom ili državnom nivou.
"Vrijeme prolazi, svjedoka je sve manje. I mislim da će nas to odvesti za nekoliko godina u to da će u BiH zaista postojati potpuno suprotstavljene priče tri različite etničke, religijske grupe", kaže Todorović.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine još prošle godine donio je rješenje u kojem se upozorava na nepoštovanje odluke o formiranju Komisije za Sarajevo.
Sa tim rješenjem priča o Komisiji za Sarajevo formalno nije završena. Za mnoge, barem za sada ipak jeste, jer su politizacija i opstrukcije učinile gotovo nemogućom datu ideju potrage za istinom.
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.
Bila bi to Komisija formirana na potpuno novim osnovama, i bez članova prethodne, neuspješne komisije, kaže poslanik SDS-a u bh. parlamentu Borislav Bojić koji priprema novu inicijativu.
"Moja namjera je da ponovo to isto pitanje stavimo na dnevni red u Sarajevu, jer mi se čini da jednom broju ljudi ne odgovara istina o onome što se zbilo u Sarajevu. Na kraju krajeva, svakom normalnom u ovoj zemlji trebalo bi da bude u interesu da se utvrdi istina o stradanju ljudi u Sarajevu, a posebno ako Sarajevo želi da preferira da bude, kao što jeste, na neki način prestolnica, ovde u zajedničkoj nam državi Bosni i Hercegovini", kaže Bojić.
Državni parlament je 2004. godine, u skladu sa odlukom nekadašnjeg Doma za ljudska prava, naložio Savjetu Ministara BiH da formira Komisiju za Sarajevo koja je trebala da istraži podatke o stradalima u periodu 1992. do 1995. godine.
Nakon potrošenih nekoliko stotina hiljada maraka i totalnog neuspjeha, 2008. godine je rad Komisije za Sarajevo zaustavljen.
Komisija je formirana 2006. godine, ali nije dala rezultate, jer su srpski predstavnici tražili da se istražuju isključivo ljudske žrtve, a bošnjački i dio hrvatskih insistirao je i na istrazi materijalnih šteta.
Nakon potrošenih nekoliko stotina hiljada maraka i totalnog neuspjeha, Savjet ministara obavijestio je bh. parlament 2008. godine da je rad Komisije za Sarajevo zaustavljen.
O novoj inicijativi nema političkog kompromisa. Poslanik SDA u državnom parlamentu Šemsudin Mehmedović kaže da je upitna potreba za bilo kakvim komisijama.
"Formirati bilo kakve političke komisije, mislim da je iluzorno očekivati da će one da naprave bilo kakav posao, koji će, evo, biti neopterećen dnevnom politikom", smatra Mehmedović.
Politikantski pristup
Član predsjedništva SDP-a Slobodan Popović kaže da je na pravosuđu, a ne na komisijama da utvrđuje žrtve i počinioce zločina.
"Komisija ta nikad nije ni trebala da bude formirana na takav način. To treba da rade oni koji primaju platu, kojima to pripada po definiciji, čija je to obaveza i u čiju nepristrasnost ne bi niko smio da sumnja, bez obzira da li mu se sviša rezultat ili ne sviđa", ocjenjuje Popović.
"Došli smo do situacije da priča o ratnim zločinima u cijelom regionu samo u Sarajevu nije završena", kaže poslanik SNSD-a Drago Kalabić.
Do ideje za formiranje Komisije za Sarajevo, došlo je nakon formiranja Komisije za Srebrenicu Vlade Republike Srpske koja je utvrđivala broj ubijenih Bošnjaka u Srebrenici u julu 1995. godine.
Srpski predstavnici zahtijevali su formiranje slične komisije za Sarajevo, tvrdeći da je u Sarajevu u toku rata ubijeno nekoliko hiljada Srba, što bi rad Komisije trebao da utvrdi.
"Sarajevo je ipak moralna ljaga na obrazima bošnjačkih političara. Kao što su mnoge druge stvari morale biti završene i to će biti završeno. I to će jednog dana ipak morati biti završeno, bez obzira koliko se opirali. Nažalost, došli smo do situacije da priča o ratnim zločinima u cijelom regionu samo u Sarajevu nije završena", kaže poslanik SNSD-a u državnom parlamentu Drago Kalabić.
Direktor Istraživačko-dokumentacionog centra iz Sarajeva Mirsad Tokača još od prve inicijative veliki je protivnik formiranja te Komisije.
"Ja sam za to da se to radi na nivou države, a ne da se radi u pojedinim gradovima. Šta to znači da ćemo sutra praviti komisiju za Prijedor, komisiju za Banja Luku… To je politikantski pristup", tvrdi Tokača.
Predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Srpske Branko Todorović mišljenja je kako sve tri nekada zaraćene strane u Bosni i Hercegovini, danas vrše opstrukciju istine. Zbog suživota i sučeljavanja sa prošlošću, kaže da je potrebno formiranje komisija bilo na lokalnom ili državnom nivou.
"Vrijeme prolazi, svjedoka je sve manje. I mislim da će nas to odvesti za nekoliko godina u to da će u BiH zaista postojati potpuno suprotstavljene priče tri različite etničke, religijske grupe", kaže Todorović.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine još prošle godine donio je rješenje u kojem se upozorava na nepoštovanje odluke o formiranju Komisije za Sarajevo.
Sa tim rješenjem priča o Komisiji za Sarajevo formalno nije završena. Za mnoge, barem za sada ipak jeste, jer su politizacija i opstrukcije učinile gotovo nemogućom datu ideju potrage za istinom.
Pred licem pravde sa IWPR (april 2011)
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.
