Među zadnjim svjedocima o teroru nad sarajevskim civilima na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, iskaz je dao još jedan kriminalistički tehničar sarajevske policije svjedočeći pod zaštitnim mjerama lika i glasa, pod pseudonimom KDZ – 477.
Tužiteljstvu je opisao okolnosti istraga incidenata tijekom kojih su ranjavani i ubijani brojni Sarajlije.
„Granatiranja civilnih područja događala su se iznenadno“, opisao je sudu svjedok KDZ 477, koji je tijekom rata živio na Alipašinom polju, stambenom području na koje su često padale granate, a u nekim prilikama i aviobombe.
Svjedok je tužiteljstvu objasnio detalje i okolnosti istraga mjesta udara, koja je fotografirao, a gdje je zaključeno da su projektili ispaljivani s područja pod kontrolom Vojske Republike Srpske:
„Na osnovu tragova koje su ostavili ovih 10 projektila na stambenom naselju moglo se tačno zaključiti da je to došlo sa zapadne strane, a ovo je jedan od ona dva incidenta kada sam ja vidio taj projektil koji je letio sa zapadne strane.“
Tijekom drugog dana njegovog svjedočenja Karadžić, koji se brani sam, nastavio je pobijati optužbe tužitelja, kao i iskaz svjedoka da su civili namjerno gađani s položaja pod kontrolom Vojske Republike Srpske.
Pritom je svaki put želio ukazati na navodnu neprofesionalnost u vođenju istrage:
„A koliko je daleko zgrada koju ste vi označili kao mesto izvora vatre?“
Svjedok: To je teško sada reći.
Karadžić: A koliki je ugao koji zrno zaklapa sa horizontalom, sa podom? Koliki ugao zaklapa to zrno? Na čitiri ili pet metara penje se 16 centimetara.
Svjedok: Nisama sada u mogućnosti to da kažem, a to nisam tamo uradio jer nisu ni tražili od mene. To se može kasnije računati.
Karadžić: Pa trebalo je. Zar ne mislite da bi trebalo da imamo dva ugla, po horizontali i po vertikali, da bismo mogli ovu zgradu da označimo? I da imamo veličinu sobe da bismo mogli ugao izračunati i da imamo distancu između ove zgrade i druge zgrade.
Svjedok Rechner
Na suđenju Karadžiću još je jedan svjedok, bivši pripadnik mirovnih promatrača UNMO-a, opisao svoje iskustvo kad su ga, zajedno s kolegama, srpske snage uzele za taoca i zatočile na mjestu mogućih zračnih udara NATO-a, u svibnju 1995. godine.
Patrick Rechner„Sve se promijenilo u trenutku“, prisjetio se kanadski major Patrick Rechner kada su ga zarobili u njegovom uredu na Palama, gdje je radio kao oficir za vezu komunicirajući sa srpskim vojnim i političkim dužnosnicima. Pripadnici Vojske Republike Srpske odveli su ih u Jahorinski potok gdje su ih lisicama zavezali u bunkerima na koje se sumnjalo da bi mogli postati mete NATO aviona.
Budući da je kao oficir za vezu često surađivao sa kabinetom Karadžića, svjedok Rechner je poznavao njegovog glasnogovornika Jovana Zameticu.
Kada ga je vidio u vojnoj i političkoj delegaciji koja je obilazila mjesta NATO udara, svjedok, vezan lisicama za gromobran, Zametici je rekao kako je šokiran ponašanjem i tretmanom prema njima (riječima sudske prevoditeljice):
„On je rekao: ’Pa, vremena su se promenila.’ I ništa više. Potom, na jedan dosta samozadovoljan način, on je dodao kao neki komentar samom sebi: ’Pitam se šta će general Smit uraditi sada’, i onda je otišao niz put.“
Nakon tužiteljstva svjedoka je unakrsno ispitao optuženi uz tvrdnje da su mirovni promatrači zarobljeni budući da je Vojska Republike Srpske smatrala kako su špijuni NATO snaga dojavljujući potencijalne mete.
Svjedok Hogan
Barry HoganKao zadnji svjedok ovoga tjedna svjedočio je istražitelj haškog tužiteljstva Barry Hogan, bivši profesionalni vojnik u kanadskim snagama, koji je posjetio mjesta incidenata stradanja sarajevskih civila, te skupljao dokumentaciju vezanu uz operacije Sarajevsko-romanijskog korpusa.
Tužiteljstvu i sucima Hogan je kao svjedok opisao što je radio pri desetak službenih posjeta Sarajevu (riječima sudskog prevoditelja):
„Ovo je popis. Ja sam fizički bio na svakoj od lokacija gdje su ti ljudi bili ranjeni ili gdje su bili svjedoci nečijeg ranjavanja ili pogibije, i to zajedno sa tim svjedokom konkretnim. Imao sa sobom GPS instrument sa satelitskim signalom kako bih izvršio točno očitavanje lokacije na terenu. Ta očitanja su istočna i sjeverna dužina i duljina kako bi se locirala točno pozicija na kojoj stojim.“
Tijekom unakrsnog ispitivanja optuženi Karadžić pokušao je dovesti u pitanje zaključke istražitelja Hogana o smjeru projektila, pritom dovodeći u pitanje iskaze žrtava, nalaze sarajevske policije, valjanost GPS navigacijskog uređaja, ali i upitnost korištenja istražitelja Hogana istim.
Suđenje se nastavlja idući tjedan izvođenjem novog svjedoka tužiteljstva koje Karadžića drži odgovornim za genocid i ostale zločine u Bosni i Hercegovini.
Tužiteljstvu je opisao okolnosti istraga incidenata tijekom kojih su ranjavani i ubijani brojni Sarajlije.
„Granatiranja civilnih područja događala su se iznenadno“, opisao je sudu svjedok KDZ 477, koji je tijekom rata živio na Alipašinom polju, stambenom području na koje su često padale granate, a u nekim prilikama i aviobombe.
Svjedok je tužiteljstvu objasnio detalje i okolnosti istraga mjesta udara, koja je fotografirao, a gdje je zaključeno da su projektili ispaljivani s područja pod kontrolom Vojske Republike Srpske:
„Na osnovu tragova koje su ostavili ovih 10 projektila na stambenom naselju moglo se tačno zaključiti da je to došlo sa zapadne strane, a ovo je jedan od ona dva incidenta kada sam ja vidio taj projektil koji je letio sa zapadne strane.“
Tijekom drugog dana njegovog svjedočenja Karadžić, koji se brani sam, nastavio je pobijati optužbe tužitelja, kao i iskaz svjedoka da su civili namjerno gađani s položaja pod kontrolom Vojske Republike Srpske.
Pritom je svaki put želio ukazati na navodnu neprofesionalnost u vođenju istrage:
Tijekom drugog dana njegovog svjedočenja Karadžić, koji se brani sam, nastavio je pobijati optužbe tužitelja, kao i iskaz svjedoka da su civili namjerno gađani s položaja pod kontrolom Vojske Republike Srpske
„A koliko je daleko zgrada koju ste vi označili kao mesto izvora vatre?“
Svjedok: To je teško sada reći.
Karadžić: A koliki je ugao koji zrno zaklapa sa horizontalom, sa podom? Koliki ugao zaklapa to zrno? Na čitiri ili pet metara penje se 16 centimetara.
Svjedok: Nisama sada u mogućnosti to da kažem, a to nisam tamo uradio jer nisu ni tražili od mene. To se može kasnije računati.
Karadžić: Pa trebalo je. Zar ne mislite da bi trebalo da imamo dva ugla, po horizontali i po vertikali, da bismo mogli ovu zgradu da označimo? I da imamo veličinu sobe da bismo mogli ugao izračunati i da imamo distancu između ove zgrade i druge zgrade.
Svjedok Rechner
Na suđenju Karadžiću još je jedan svjedok, bivši pripadnik mirovnih promatrača UNMO-a, opisao svoje iskustvo kad su ga, zajedno s kolegama, srpske snage uzele za taoca i zatočile na mjestu mogućih zračnih udara NATO-a, u svibnju 1995. godine.
Budući da je kao oficir za vezu često surađivao sa kabinetom Karadžića, svjedok Rechner je poznavao njegovog glasnogovornika Jovana Zameticu.
Kada ga je vidio u vojnoj i političkoj delegaciji koja je obilazila mjesta NATO udara, svjedok, vezan lisicama za gromobran, Zametici je rekao kako je šokiran ponašanjem i tretmanom prema njima (riječima sudske prevoditeljice):
„On je rekao: ’Pa, vremena su se promenila.’ I ništa više. Potom, na jedan dosta samozadovoljan način, on je dodao kao neki komentar samom sebi: ’Pitam se šta će general Smit uraditi sada’, i onda je otišao niz put.“
Nakon tužiteljstva svjedoka je unakrsno ispitao optuženi uz tvrdnje da su mirovni promatrači zarobljeni budući da je Vojska Republike Srpske smatrala kako su špijuni NATO snaga dojavljujući potencijalne mete.
Svjedok Hogan
Tužiteljstvu i sucima Hogan je kao svjedok opisao što je radio pri desetak službenih posjeta Sarajevu (riječima sudskog prevoditelja):
„Ovo je popis. Ja sam fizički bio na svakoj od lokacija gdje su ti ljudi bili ranjeni ili gdje su bili svjedoci nečijeg ranjavanja ili pogibije, i to zajedno sa tim svjedokom konkretnim. Imao sa sobom GPS instrument sa satelitskim signalom kako bih izvršio točno očitavanje lokacije na terenu. Ta očitanja su istočna i sjeverna dužina i duljina kako bi se locirala točno pozicija na kojoj stojim.“
Tijekom unakrsnog ispitivanja optuženi Karadžić pokušao je dovesti u pitanje zaključke istražitelja Hogana o smjeru projektila, pritom dovodeći u pitanje iskaze žrtava, nalaze sarajevske policije, valjanost GPS navigacijskog uređaja, ali i upitnost korištenja istražitelja Hogana istim.
Suđenje se nastavlja idući tjedan izvođenjem novog svjedoka tužiteljstva koje Karadžića drži odgovornim za genocid i ostale zločine u Bosni i Hercegovini.
