Tužilaštvo BiH do sada je moralo riješiti slučaj Dobrovoljačka

(Polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća stotinjak članova porodica, te organizacionog odbora odalo je pomen vojnicima JNA stradalim prije 19 godina u Dobrovoljačkoj ulici, Sarajevo, 3. maj 2011. Autor: Tina Jelin - Dizdar/RSE)

Žana Kovačević

Ovogodišnje obilježavanje godišnjice stradanja vojnika bivše JNA, 3. maja u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, proteklo je bez incidenata i protesta, ali i dalje uz jako policijsko osiguranje. Članovi porodica traže da se odgovorni za ubistva nekadašnjih vojnika procesuiraju i tako okonačaju političke manipulacije žrtvama, koje traju već godinama.

Bogdana Tomović majka je vojnika Zdravka koji je imao tek 18 godina kada je ubijen u koloni u Dobrovoljačkoj ulici. Sahranila ga je, kaže, godinu i po dana kasnije, a danas traži pravdu:

„Molim sve institucije da nam pomognu da obilježimo mjesto gdje su ta djeca stradala, da napravimo spomen-obilježje da se zna da su nedužna djeca stradala u Doborovoljačkoj ulici“, kaže Bogdana Tomović.

Prema najavama iz Tužilaštva BiH, istraga o događajima u Dobrovoljačkoj i ko je za njih odgovoran još uvijek traje. Glavni tužilac BiH Milorad Barašin, najčešće prozivan zašto slučaj Dobrovoljačka nikada nije počeo, najavio je da će ovaj, ali i drugi slučajevi, poput Tuzlanske kolone, do kraja godine ipak biti završeni:

„Sve one predmete koji su značajni po državu moraju biti okončani ove godine - i to je kraj. To su Doborovoljačka, Tuzlanska“, tvrdi Barašin.

Srpska strana ističe da je u Dobrovoljačkoj 2. i 3. maja stradalo 42 pripadnika tadašnje JNA, dok ih je 73 ranjeno, a 215 zarobljeno. Svojevremeno komandant II vojne oblasti JNA general Milutin Kukanjac, koji se 3. maja nalazio u koloni, izjavio je da tom prilikom ubijeno šest pripadnika JNA.

Manipulacija žrtvama nedopustiva

Do sličnih podataka došao je i Informaciono-dokumentacioni centar iz Sarajeva, čiji direktor Mirsad Tokača ističe da je manipulacija brojem žrtava nedopustiva i da je i jedna, kao i stotinu žrtava, jednako važna. Bez obzira na broj žrtava, zbog ogromnog interesa javnosti Tužilaštvo BiH moralo je do sada rješiti slučaj, dodaje Tokača.

„Čini mi se da je postojalo i dovoljno vremena i dovoljno uslova i dovoljno ljudskih resursa da se taj slučaj potpuno zatvori, naročito ako se zna da je vođena istraga i u Trubunalu. Trebalo je nastaviti, zatvoriti i ako postoji odgovornost pojedinih ljudi za ono što se događalo ne samo tokom samog događaja tog 2. i 3. maja da se podignu optužnice protiv onih koji su eventualno počinili neke zločine. To je stvar koja je u ovom času isključivo u rukama Tužilaštva i oni moraju što prije to uraditi upravo zbog javnosti i zbog tog velikog pritiska. Naravno, nije dobar pristisak na Tužilaštvo, ali on u određenom trenutku mora da postoji ako Tužilaštvo ne uradi neke slučajeve koji su u žiži interesovanja i koji mogu biti predmet različitih špekulacija i manipulacija.“

Tokača kaže da Informaciono-dokumentacioni centar ima spisak i imena svih poginulih u Dobrovoljačkoj ulici i da je upravo otezanje sa istragom i otvaranjem sudskog procesa doprinijelo politizaciji cijelog slučaja. Na pitanje zašto i kako se došlo od broja šest do 42 žrtve u Dobrovoljačkoj, Tokača odgovara:

„Zato što se igraju ljudi brojevima, kao što su se svih ovih godina

"Nnikad da se ponude imena tih ljudi, ko su ti ljudi, gdje su ti ljudi. Uvijek se igra brojevima. To je tlo opasno", upozorava Mirsad Tokača.

pokušavali igrati. Ali se sada išlo na niže nivoe, pa od slučajeva u kojima je četiri ili pet žrtava, oni prave 40. A nikad da se ponude imena tih ljudi, ko su ti ljudi, gdje su ti ljudi. Uvijek se igra brojevima. To je tlo opasno. Zato je važno da Tužilaštvo uradi brzo svoj posao baš zbog ovoga što se događa oko Dobrovoljačke, bez obzira na broj.“

Da je Tužilaštvo BiH uradilo svoj posao 19 godina poslije događaja u Dobrovoljačkoj, takođe bi bilo utvrđeno da li je počinjen ratni zločin, ili je kolona sa vojnicima JNA bila legitimni vojni cilj.

O Dobrovoljačkoj ulici raspravljalo se i pred londonskim sudom kada je uhapšen nekadašnji član ratnog Predsjedništva BiH Ejub Ganić, a vjerovatno će neke činjenice utvrđivati i sud u Austriji, gdje je prije nekoliko mjeseci priveden penzionisani general Armije BiH Jovan Divjak.

Sva ova pitanja moralo je riješiti pravosuđe BiH, i ne samo u slučaju Dobrovoljačka nego i sve druge neriješene, a koje su uzrok različitih interpretacija i falsifikovanja istorije, ističe predsjednik Helsinškog odbora RS Branko Todorović.

„Mislim da bi to dalo mnogo manje prostora različitim tumačenjima nekog događaja, koji postaje vremenom povod ne samo za podjele u BiH nego i za stvaranje jedne situacije koja uopšte nije naklonjena procesu suočavanja sa istinom, pomirenju i izgradnji povjerenja“, kaže Todorović.

Istovremeno, podsjeća Todorović, sudovi u BiH se moraju osloboditi političkog pritiska i početi raditi nezavisno.