Predmeti ratnih zločina u BiH najčešće se dokazuju na osnovu iskaza svjedoka. U posljednje vrijeme svjedoci Tužiteljstva BiH sve češće mijenjaju iskaze, što ozbiljno može ugroziti ishod suđenja. Pravnici ističu kako se radi o velikom problemu. Do njega dolazi jer tužiteljstva i policijske agencije u istragama ne snimaju iskaze svjedoka, što ostavlja veliki prostor manipulacijama.
Da je bosanskohercegovačko pravosuđe ponovo palo na ispitu pokazuju primjeri u kojima svjedoci mijenjaju iskaze u predmetima ratnih zločina, tako da je teško utvrditi što je istina, koja svakako utiče na konačan ishod predmeta.
Odvjetnica Vasvija Vidović kaže kako je nedopustivo da istražni organi prilikom uzimanja iskaza svjedoka ne sačinjavaju audio i video zapise. Time se ostavlja prostor manipulacijama, a krši se i Zakon o kaznenom postupku BiH.
„Onda je svjedok u poziciji da kaže ’nisam to rekao, rekao sam nešto drugo, pogrešno sam shvaćen, vršili su pritisak na mene’ itd. To su sve situacije koje su poznate u svijetu, ali su se dešavale prije 100 godina. U savremenim policijskim, sudskim istragama svaka izgovoren ariječ u krivičnom postupku se snima", kaže Vasvija Vidović.
Za uzimanje iskaza svjedoka u velikom broju slučajeva nadležni su i istražitelji Državne agnecije za istrage i zaštitu SIPA. Pojedini mediji su objavili da upravo agenti SIPA-e najčešće krše Zakon o kaznenom postupku, odnosno da ne sačinjavaju video i audio zapise na terenu. Na naš upit da li su točne ove tvrdnje, iz SIPA-e smo dobili kratak pisani odgovor, koji nema veze sa našim upitom:
„Istražitelji centra za istraživanje ratnih zločina i krivičnih djela kažnjivih po međunarodnom ratnom i humanitarnom pravu SIPA-e nisu bili u situaciji da svjedoci pred njima mijenjaju iskaz prilikom davanja izjave na zapisnik o saslušanju svjedoka.“
Odvjetnik Miloš Perić ističe kako se u svom dugogodišnjem iskustvu često susretao sa predmetima u kojima su svjedoci mijenjali iskaze. U BiH potrebno je uspostaviti profesionalniji način ispitivanja svjedoka, tako da će i iskazi biti kredibilniji, naglašava Perić:
„Ja smatram da se u istražnom postupku svjedoci moraju ispitivati na korektniji način - jer mi smo svjedoci gdje je prije izvjesnog vremena da su 16, 17 svjedoka koji su svjedočili u raznim predmetima javno davali izjave u štampi da su imali problema u toku istrage, a onda ispalo bi da su kad su promijenili iskaz lažno svjedočili, a oni su dali svoje razloge zbog čega su promijenili iskaz", navodi Perić.
U Tužiteljstvu Brčko Distrikta kažu da nije bilo mnogo slučajeva u kojima su se mijenjanjali iskazi svijedoka. Zekerija Mujkanović, glavni tužitelj brčanskog Tužiteljstva, mišljenja je kako problem predstavlja društvena klima u kojoj ljudi koji imaju ključna saznanja daju iskaze.
„Važno je da dobijemo kvalitetne, obuhvatne i istinite iskaze svjedoka u takvim postupcima i prepostavljam da to može biti ozbiljan probelm i samim tim svi bismo se trebali potruditi da ohrabrujemo ljude da svedoče u predmetima ratnih zločina, bez obzira ko je počinilac, a ko je žrtva", ocjenjuje Mujkanović.
Adekvatna zaštita svjedoka
O ovom problemu u više navrata izvještavala je i Balkanska istraživačka mreža -BIRN. Urednica ove mreže Erna Mačkić ističe je kako se mijenjanje iskaza svjedoka očitovalo u dvije do tri presude. U tim presudama svjedoci su različito svjedočili na suđenju i u istražnim radnjama.
„Kada ih tužilaštvo pita zašto su promijenili iskaz na suđenju u odnosu na onaj u istrazi, svjedoci najčešće kažu da je riječ o pritisicima koji su došli od pripadnika SIPA-e, koja ispituje svjedoke, ili vrlo često kažu da nisu ni pitani o tim nekim okolnostima koje su spomenute tokom suđenja. Tužilaštvo bi u ovom slučaju trebalo da pokrene istragu i da se utvrdi konačno o čemu je riječ - da li svjedok ne govori istinu, da li stvarno pripadnici SIPA-e vrše pritisak na svjedoke ili ne", kaže Erna Mačkić.
Goran Šimić
Stručnjak za tranzicijsku pravdu Goran Šimić naglašava kako su u kaznenom postupku iskazi svjedoka najnesigurniji dokazni materijal, ali u predmetima ratnih zločina oni su neizbježni. U BiH dodatni problem predstavlja što pravosudne institucije nisu osigurale adekvatnu zaštitu svjedoka:
„I možete misliti kako je osobi koja svjedoči protiv prvog susjeda da je počinio zločine? I onda, kada se završi postupak pred nekim sudom u BiH, ta osoba se mora vratiti u tu sredinu da živi sa ljudima protiv kojih je svjedočila", napominje Šimić.
Od početka rada Odjela za ratne zločine Suda BiH 2005. godine procesuirane su samo dvije osobe za lažno svjedočenje i za pokušaj navođenja na mijenjanje iskaza. Obje osobe su zajedno osuđene na nešto više od dvije godine.
****************** Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
