Veliki su problemi, a oni vas i dovode do depresije. Ne bih sada o tome, ali dođe vam – da vas nema. Dođete do toga da si život oduzmete. Teško je to, kazala je za Radio Slobodna Evropa starija gospođa koju smo zatekli na "plavi ponedjeljak" u središtu Zagreba, na štandu Udruge Životna linija.
Udruga je povodom "plavog ponedjeljka", koji se u svijetu smatra navodno najdepresivnijim danom u godini, na Trgu bana Jelačića predstavila usluge koje nudi. A ljudi sa depresijom nije nedostajalo.
"Imam problema svakakvih, i svega i svačega", kazala je još jedna starija Zagrepčanka, koja nije željela reći svoje ime, a aktivisti Udruge joj predložili:
"Zato biste se trebali javiti, vidjeti što vam mi nudimo i što biste mogli iskoristiti za sebe. Postoji grupa samopomoći, postoji dnevni boravak."
I prosjek godina posjetitelja štanda Udruge potvrdio je njihove statistike koje kažu da su ljudi starije dobi najčešće žrtve depresije.
"Ne mogu si ništa poboljšati sa tim sjećanjima, a kako živim recimo osamljeno - imam djecu, ali znate kako je danas – ako me netko nazove jednom mjesečno, ja sam presretan! I hoćete – nećete, moram se sam boriti, jer ne smijem si predočiti što mi donosi starost. I to je onda borba da optimistično gledam svijet oko sebe", rekao je za RSE, uz želju da ostane anoniman, stariji gospodin koji je prošle godine postao udovac.
Depresivnih i do pola milijuna
Treći ponedjeljak u siječnju, takozvani "plavi ponedjeljak” smatra se najdepresivnijim danom u godini od kako je prije 14 godina psiholog Cliff Arnall to objasnio s nekoliko stvari – vremenske prilike su redovno loše iako su dani duži, blagdani su završili i svi su se uglavnom vratili poslu, računi su ispražnjeni, a većina je već shvatila da neće uspjeti ispuniti svoje novogodišnje odluke.
Od depresije u Hrvatskoj, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, boluje po konzervativnim procjenama oko 200.000 ljudi, a po nešto slobodnijim procjenama i do 400.000-500.000, upozoravaju iz nevladine udruge Životna linija.
"Ogroman broj ljudi pati, ne izlazi iz svojih domova i nije uopće sposobno za sudjelovanje u normalnom životu. Na žalost, moglo bi se napraviti još mnogo, jer za sada zdravstveni sustav djeluje tako da se dodjeljuju antidepresivi. Međutim, država bi trebala osigurati i psihoterapiju, da ljudi mogu ne samo liječiti simptome, nego i izliječiti depresiju", kaže za Radio slobodna Evropa predsjednik Životne linije Tin Pongrac.
Negativna klima u društvu
A što sa snažnim nepovjerenjem u institucije i klimom nezadovoljstva u dijelu društva i na društvenim mrežama?
"Negativna klima koju se stvara u društvu ne pridonosi oporavku od depresije", kaže za naš program voditeljica Odjela za mentalno zdravlje u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo prof.dr.sc. Danijela Štimac Grbić.
"Ne treba samo ukazivati na probleme, već svi zajedno težiti za nalaženjem rješenja. Kada govorimo o našoj državi i njenim institucijama, moramo shvatiti da smo i mi dio tog sustava i tog društva. Onoliko koliko radimo na sebi i izgrađujemo našu zajednicu u smislu boljeg društva, toliko će i cijelo društvo biti bolje. Naše društvo nije neka apstraktna kategorija koja je izvan nas, nego smo mi dio toga. Mi ga gradimo, mi ga biramo, mi ga svaki dan izgrađujemo svojim djelovanjem. Prema tome, to djelovanje treba biti takvo da pridonosi našem mentalnom zdravlju", kaže doktorica Štimac Grbić.
Ona upozorava na veliku ulogu medija i na to da njihov pristup mora biti destigmatizirajući što – upozorava ona – sada u Hrvatskoj nije tako.
"Trebalo bi organizirati i i edukacijske radionice s novinarima i u mnogo većoj mjeri osvijestiti medije nas koji način da govore o mentalnim poremećajima – shvatiti da s ljudi koji imaju neki mentalni poremećaj mogu i trebaju oporaviti od njega, da imati mentalni poremećaj ne znači da je ta osoba opasnost po društvo niti neki negativni čimbenik u društvu, i da osobe koje imaju neki mentalni poremećaj mogu biti uspješno oporavljene i biti uspješni članovi društva koji itekako pridonose tom društvu", poručuje doktorica Štimac Grbić.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, depresivni poremećaji čini 12,1 posto među uzrocima hospitalizacije zbog mentalnih poremećaja. Broj samoubojstava u Hrvatskoj pada, i u 2018. godini iznosio je 679 slučajeva, što je stopa od 16,6 na 100.000 stanovnika.
Facebook Forum