Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Politika kao unosan biznis


U samo nekoliko dana javnost u Crnoj Gori saznala je da je minimalna zarada njenih građana najniža u regionu i da su poslanici vladajuće većine u crnogorskoj Skupštini sebi dodijeli bonus od gotovo 400 eura, na zarade koje su ionako četiri puta veće od prosječnih primanja u zemlji.

Prema podacima Poreske uprave, minimalna zarada u Crnoj Gori iznosi 193 eura i najmanja je u regionu, iako je u zemljama u susjedstvu prosječna plata niža u odnosu na crnogorsku, koja prema najnovijoj evidenciji Monstata iznosi 511 eura neto. Tako je minimalac čak i u Bosni i Hercegovini i u Makedoniji, od 208 eura odnosno 196 eura, viši od onog u Crnoj Gori.

Podaci o tome objavljeni su samo dva dana nakon što je dio javnosti ustalasala informacija kako su poslanici vladajuće većine na Kolegijumu predsjednika Skupštine Crne Gore odlučili da sami sebi za decembar dodijele bonus od nepunih 400 eura zbog, kako je obrazloženo, "značajnog doprinosa u aktivnostima radnih tijela, na sjednicama Skupštine i dodatnog angažovanja".

Ta odluka, osim što je izazvala negativne komentare poslanika opozicionog Demokratskog fronta, koji su nedavno prekinuli bojkot i vratili se i skupštinske klupe, naišla je i na neodobravanje dijela javnosti, za koju je to prst u oko, pošto smatra da predstavnici naroda ionako zarađuju nepristojno više u odnosu na isti taj narod.

Takvo mišljenje dijeli generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđan Keković, koji ukazuje na ogromne disproporcije između najnižih i najviših primanja u Crnoj Gori.

"Tako da mi danas imamo odnos 1 prema 30, imamo situaciju da je minimalna zarada 193 eura a da javni poslanici primaju i po 2.500 eura i to je sada, slobodno mogu reći, postalo bestidno. Za te pare koje dajete svima onima koji upravljaju, bilo da su javni funkcioneri, bilo da su čelni ljudi preduzeća i menadžment firmi, nemate adekvatan odgovor u smislu poboljšanih uslova rada, povećanih plata i ukupnog životnog ambijenta", ističe Keković.

Vijest da su poslanici vladajuće većine sebi dodijelili bonuse za decembar, u sindikatu podgoričkog Osnovnog suda doživjeli su kao šokantnu i u saopštenju za javnost označili je kao svojevrsnu nepravdu.

Pitaju kada će Crna Gora biti država za sve njene građane i konstatuju da, kada zaposleni u pravosuđu traže da im se plati prekovremeni rad sudskim putem, onda se to naziva "ugrožavanje države".

Biznis koji se isplati

To što je u istom ekonomsko-socijalnom ambijentu građanima sve gore, a političkoj eliti koja ih predstavlja sve bolje, za sociologa Petra Đukanovića iz Centra za građansko obrazovanje znači lošu poruku da je u Crnoj Gori politika zapravo biznis koji se isplati.

"To je svojevrstan paradoks i govori o tome da političari i političke elite veoma neozbiljno shvataju svoj posao, odnosno ne rade ga na pravi način. Mislim da to nije dobro sa više aspekata i da može da ima i neke direktne posljedice, koje doprinose sve većem raslojavanju društva i neravnopravnosti u raspodjeli i ovih ograničenih resursa i društvenog bogatstva kojim raspolažemo kao društvo, a na duže staze i razvoju političke kulture i onoga što je shvatanje politike, odnosno obavljanje političke djelatnosti", navodi Đukanović.

Đukanović: Političari posao ne obavljaju na pravi način
Đukanović: Političari posao ne obavljaju na pravi način

Sociolog Đukanović ističe bojazan da se politika u Crnoj Gori počinje da percipira kao dobar biznis.

"Odnosno oblast u kojoj može dobro da se zaradi a da se potpuno po strani stavlja ono što bi trebalo da bude osnovna karakteristika političkog djelovanja u jednom ozbiljnom društvu", navodi Petar Đukanović.

Kako je objavljeno na internet stranici crnogorske Skupštine, plate 81 poslanika u decembru prošle godine su uglavnom prelazile 1.500 eura, dok su one najviše dostizale i više od 2.000 eura.

Znatno niže zarade dobijaju samo oni poslanici koji nemaju profesionalni angažman u Skupštini, odnosno koji su uposleni u različitim preduzećima ili ustanovama pa primaju razliku u zaradama.

Osim poslaničkih, tu su i primanja brojnih savjetnika, administrativnog osoblja, plus troškovi putovanja, reprezentacije, plaćene telefoni, gorivo...

Tako je u 2017. godini iz budžeta za potrebe Skupštine opredijeljeno oko 10,4 miliona eura, od čega je za za program Unapređenja zakonodavne infrastrukture planirano više od 5,2 miliona eura, za program Administracije 4,9 miliona eura.

Kako objasniti i prevazići taj sve dublji jaz između cifara od kojih se običnom građaninu zavrti u glavi i niskog životnog standarda većine stanovništva? Ponovo

"Sasvim je logično da poslovi koji su složeniji, koji nose veću odgovornost i koji su kreativniji, treba da budu više nagrađeni. Ali ovdje se radi o nesrazmjeri, i kao država socijalne pravde, mi moramo da vodimo računa o tim srazmjerama. Kako prevazići taj jaz, koji se svakim danom sve više povećava, između srednjeg sloja koji nije srednji , da bude siromašan i da se izdvaja jedna elita koja posjeduje i bogatstvo i standard? Odgovor na to pitanje moramo da nađemo mi, zaposleni, službenici, radnici i taj odgovor ne smije da bude ćutanje", objašnjava Srđan Keković.

Sa druge strane, u zemlji u čijem je najvišem pravnom aktu upisano kako je Crna Gora država socijalne pravde, osim ogromnih disproporcija u primanjima uskog sloja političke i tzv. biznis elite, odavno se, posebno iz opozicionih krugova i dijela nevladinog sektora, problematizuju i socijalna davanja, te navodne zloupotrebe države u toj sferi.

Kako god, evo šta misle sami građani o tome što njihovi predstavnici žive znatno bolje od njih samih i da li zaslužuju plate koje primaju:

Stavovi građana Podgorice
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:58 0:00

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG